Na adresi Skenderpašina 1 nalazi se centar koji je idealno mjesto za sve one koji žele razviti poslovanje i karijeru, Networks.

Nit vodilja mladim i ambicioznim ljudima koji stoje iza ovog projekta jeste stvaranje unikatnog i suvremenog poduzetničkog centra koji bi mladim, ambicioznim i inovativnim bh.damama i muškarcima dao vjetar u leđa na putu ka pretvaranju njihovih briljantnih ideja u konkretne proizvode, te tako ponuditi i nova radna mjesta, potpomoći bh. ekonomiju i promovirati pozitivne vrijednosti. Vizija Networksa je da na kraju ove godine iz njihovog prostora izađe 1500 direktno educiranih bh.dama i muškaraca, 55 radnih mjesta i 15 startupa. Minimalno. Networks trenutno ima 65 stanara i taj broj se konstantno povećava obzirom da se bh. javnost sve više počinje zanimati za koncept zajedničkog radnog prostora, ali i zbog jedinstvenog dizajna i suvremenog izgleda ovog inovativnog centra koji se prostire na 1300 m2 i to u centru grada. Ono što je našu pozornost privuklo jeste moderno i kreativno poslovno uređenje Networksa. Kroz razgovor sa ovom sjajnom mladom poduzetničkim ekipom, odlučili smo saznati više o samom interijeru i uređenju prostora.

Networks, iako ne jedini prostor slične namjene u gradu, odmak je od već etabliranog koncepta Googlea gdje se šarenilom boja i materijala pokušava stvoriti iluzija kreativnosti i raznolikosti. U ovom prostoru, naglasak je stavljen na međusobnu suradnju i povezivanje, odnosno stvaranje multidisciplinarnih i interdisplinarnih platformi, te zajednice kreativaca i mladih poduzetnika.

Objekt je prvo projektiran kao stambeno-poslovna zgrada s garažom u suterenu, poslovnim prostorima u prizemlju i na galeriji, te stanovima na gornje tri etaže. Projektant je sarajevski arhitektonski ured Seadesign d.o.o., koji je zamislio objekt kao interpolaciju u postojeće urbano tkivo. Korišteni su materijali visoke kvalitete i objekt ispunjava standarde energetske efikasnosti. Vlasnik zgrade je, nakon završenih grubih građevinskih radova, odlučio promijeniti namjenu objekta, odnosno bolje iskoristiti potencijal lokacije te ga prenamijeniti u poslovni objekt, gdje se i rodila ideja o pravljenju 'co-working' prostora.

„Interijer je osmislio arhitektonski duo 81AD – architecture&design, koga čine Nina Imamović i Armin Šepić. Iako prijatelji još od prvih dana studija 2000. godine na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu, zajedno su počeli raditi 2012. godine i to u svoje slobodno vrijeme, poslije redovnih poslova. Njihov rad nije isključivo vezan za interijere, Nina ima certifikat za energetske preglede i certificiranje malih objekata, a sarađivala je i na interdisciplinarnim projektima kao npr. Smart Living Challenge u saradnji sa Švedskim Institutom i Eco-smart rješenja za osobe treće dobi u saradnji s Widerom. Armin se, u međuvremenu, profesionalno usavršavao u Saveznom uredu za građenje i prostorno uređenje u Berlinu (SR Njemačka) po pitanju održive gradnje i na Seminaru o planiranju i građenju infrastrukture u zemljama u razvoju u Šangaju (NR Kina). Pored toga, dio je stručnog tima koji radi na sanaciji objekata u kojima su smještene institucije BiH, s posebnim akcentom na objekte pod zaštitom i interijere u tim objektima. U njihovim stvaralačkim opusima dosad se nalaze projekat Spomen soba Srebrenica – Potočari, interijeri Administrativnog centra Istočno Sarajevo, Edukativnog centra „Sovice“, projekat ozelenjavanja krovova, niz interijera ugostiteljskih i stambenih objekata i sl., zatim rad na nizu projekata s drugim biroima kao saradnici, kao i redovno učestvovanje na međunarodnim arhitektonskim i dizajnerskim konkursima. Dosad su njihovi zajednički ili pojedinačni radovi bili na izložbama u Collegium Artisticumu i Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu, City Accupuncture u Splitu i Balkanology u Architekturzentrumu u Beču.

Iako interijer Networksa u njihovoj dotadašnjoj karijeri nije bio najveći i najkompleksniji zadatak, ozbiljno su shvatili izazov, ne samo po pitanju postojećeg objekta, nego i želje osnivača Networksa za inspirativnom, ali i fotogeničnom radnom sredinom. Kao što je već rečeno, prije početka projektovanja interijera, arhitekte iz 81AD su zatekli postojeći objekat u tzv. 'roh bau' stanju, tj. unutrašnjost je bila potpuno prazna s definiranim konstruktivnim visinama, konstrukcijom, vanjskim otvorima i stepeništem.

Prostor je, dakle bio tabula rasa, ali s dva bitna ograničenja: stropna visina, koja je projektovana za stambeni objekt, dakle niža od standardne visine za radne prostore, kao i nepovoljna orijentacija većine vanjskih otvora prema sjeveru, nedovoljne distance od susjednih objekata i izostanak vizura.

Zbog toga je koncept interijera izvrnut, tj. glavni pogled iz prostora nije ka vani, već je fokus na podužnim punim zidovima, ukrašenim muralima, dok je kolorit interijera, zbog deficita prirodnog osvjetljenja, potpuno svijetao s bijelim epoxy podom, koji reflektira svjetlost i ujedno stvara optičku iluziju veće visine stropa. Plavom bojom su obojeni zidovi servisnih prostorija (toaleti i sl.) kao i stubište, radi jednostavnijeg snalaženja u prostoru.

S obzirom da se radi o 'co-working' prostoru, tj. otvorenom planu radnih mjesta, sve barijere između vertikalnih komunikacija, konferencijskih sala i radnog prostora su staklene stijene, radi maksimalizacije ulaska prirodne svjetlosti i stvaranja osjećaja transparentnosti i međusobne otvorenosti. Ipak, osjećaj privatnosti stvaraju ormarići visine 120 cm, koji u sjedećem položaju imaju funkciju vizuelne barijere, a u stojećem služe kao pult za one koji posao obavljaju stojeći ili za kratku razmjenu mišljenja. Postojeći balkoni su ustakljeni i pretvoreni u sobe za manje neformalne sastanke ili brainstorming i za razliku od ostatka prostora, potpuno su obojeni, kao dodatni twist.

U suterenu i prizemlju nalaze se javni prostori, zamišljeni kao prostori za evente, zbog čega su posebno dizajnirane tribine sa skrivenim pretincima za torbe ili jakne, a u suterenu se nalazi i zona za odmor i igru sa stonim tenisom, fudbalom i playstation-om.

Sav namještaj u objektu, izuzev stolica i fotelja, domaći je proizvod. Arhitekte iz 81AD su dizajnirali sve radne, konferencijske i klub stolove, kao i pregradne ormariće, tribine i klupe, koje je izradio lokalni stolar. Korišteni su prirodni materijali, te tako bojom i teksturom čine skladan kontrast sa svjetlinom podova i zidova. Posebno izdvajamo modularne trapezoidne stolove u suterenu, prizemlju i galeriji, koji svojom mobilnošću (noge su sa točkićima) i oblikom daju bezbroj mogućnosti za raspored i spajanje, tako da grupnom radu daje veliku fleksibilnost.

Izuzetan dodatak interijeru su unikatne podne lampe i lusteri u prizemlju od arhitektonsko – dizajnerskog dua OSA (Office for Spatial Affairs) čiji su članovi Zulejha i Asmir Šabić, koji prostoru čistih i pravih linija daju osjećaj topline i melankolije.

Na zidovima imate zanimljive murale...Zašto ste se odlučili tako ukrasiti zidove?

Zbog izvrnutog koncepta i fokusa u prostoru na pune podužne zidove, od samog početka je bilo jasno da su oni savršeno ‘’platno’’ za murale, koji pored svoje dekorativne funkcije imaju i motivacijsku ulogu. Tako su odabrani slogani 'Innovate' i 'Life is short, work somewhere awesome'. Autor murala je grafički dizanjer SandinMeđedović, poznatiji po svom modnom brendu Molimao.On je uradio i mural s Vučkom u prizemlju, koji je, čest motiv u Sandinovim radovima,kao simbol društvenog progresa Sarajeva i BiH tokom 80-ih godina.

Kako se mogu javiti oni koji imaju dobru ideju, no, ne znaju kako ju kapitalizirati?

Svi oni koji imaju ideju i istinski vjeruju u nju mogu da dođu u Networks ili se obrate bilo kome od članova našeg mladog I ambicioznog tima. Osim toga mogu da se prijave na naš program START UP ACCELERATOR putem linka ovdje. Na taj način bi dobili priliku da putem mentorstva I drugih oblika podrške njihove ideje pretvorimo u stvarnost. Projekt podrške i mentorstva starup-a i novih I kreativnih ideja podržan je kroz velikodušnu pomoć Phillip Morris Internationala.

 Foto: Networks

Postoje trenuci kada prisustvo žene u liderskoj ulozi nije samo odgovor na sistemsku promjenu nego osjećaj sigurnosti, jasnoće i smisla u prostoru u kojem se donose odluke. Ti trenuci nemaju efekt eksplozije.

Više nalikuju tihoj snazi kada neko zna da sluša, da osjeti dinamiku tima, da pogleda ispod površine brojki i kreira okruženje u kojem ljudi ne ostaju jer moraju, već jer žele.

U okviru kampanje ASA Banke kojom otvaramo prostor za stvarne priče žena koje oblikuju bankarski sektor, razgovarali smo s Aidom Mušić, lidericom koja vodi tim od preko 300 ljudi i 61 poslovnicu. 

Aida Mušić, Direktorica Sektora za poslovanje sa fizičkim licima i poduzetnicima u ASA Banci

5 pravila tima koji „diše zajedno“

Njen pristup poslu i ljudima ruši predrasude o bankarstvu, ali i podsjeća da autoritet ne dolazi iz kontrole, već iz povjerenja.

Lojalnost nije ostajanje. Lojalnost je trud dok si tu.

Šta znači lojalnost tima u današnjem poslovnom okruženju?

Za Aidu Mušić, lojalnost nije pitanje dužine staža, već prisutnosti i truda koji pojedinac ulaže dok je dio tima. “Smatram da lojalnost tima ne znači ostati, znači biti najbolji dok si u timu”, ističe Aida i dodaje da je zadatak lidera da stvori okruženje u kojem ljudi ostaju ne zato što moraju, nego zato što to žele.

Dobar tim “diše” kad se ljudi ne boje misliti drugačije

300 ljudi i 61 poslovnica. Kako znate da sistem “diše kako treba”?

U velikim sistemima poput ASA Banke nije moguće biti svuda prisutan. Aida naglašava: “Ja se oslanjam na ljude. Ako su ljudi slobodni, dolaze sa problemima i sa idejama i onda znam da dišemo zajedno.”

Osim formalnih kontrola, izvještaja i analiza zadovoljstva klijenata, Aida osluškuje ono između redova: raspoloženje i energiju svojih kolega.

Odlučnost lidera ne isključuje tim, nego ga osnažuje

Kada lider treba prestati slušati tim i donijeti odluku sam?

U izazovnim trenucima, kada mišljenja unutar tima ostaju podijeljena, lider mora preuzeti odgovornost.

„Dešavaju se i takve situacije kada se mora presjeći i donijeti odluka“, kaže Aida, naglašavajući da se ni tada tim ne isključuje. „Bitno je da lider stoji iza te odluke. Isto tako je bitno da se odluke donose na osnovu prethodnih iskustava zajednički sa timom.“
 

U bankarstvu je brzina precijenjena. Strpljenje je ono što gradi povjerenje

Šta najčešće govorite mladim kolegama, ali Vas ipak ne poslušaju?

Entuzijazam mladih kolega Aida vidi kao snagu, ali ih uči da uspjeh u bankarstvu ne dolazi preko noći. „Mladi ljudi žele brzo napredovanje, žele sve jako, jako brzo“, objašnjava Aida. 

Kako kaže, bankarstvo se ipak gradi drugačije: „To je profesija u kojoj je zaista bitno strpljenje. Bankarstvo se gradi kroz iskustvo, kroz pouzdanost, kroz istrajnost.“ I dok priznaje da često ne poslušaju odmah, poručuje im: „Moraju osjetiti teren, naučiti procedure, sisteme i najvažnije… razumjeti klijenta.“

Bankarstvo su ljudi, ne brojke

Koja je najveća zabluda koju ljudi imaju o bankama?

Aida smatra da je pogrešno misliti kako banke funkcionišu isključivo po principu profita. „Mislim da je najveća zabluda o ljudima u bankama upravo da se sve gleda kroz profit, ali ustvari to su ljudi.“ U svom dugogodišnjem radu, svjedočila je mnogim važnim životnim trenucima svojih klijenata. „Bitno je da klijent osjeti da nije sam, da ima neko ko ga vodi kroz taj proces.“ Upravo u toj relaciji – klijent i savjetnik – krije se pravi smisao bankarstva koje ona živi.

U njenom pristupu nema mjesta za pretvaranje da emocije nisu važne, da brojke govore sve ili da je dovoljno biti prisutan samo na papiru. Upravo suprotno, prisutnost, slušanje, empatija i odgovornost čine temelj njenog vođenja.

U vremenu u kojem se često traže brzi rezultati, Aida nas podsjeća da istinske promjene dolaze iznutra – iz povjerenja koje gradimo s ljudima s kojima radimo i za koje radimo.

Ove žene svakodnevno grade ASA Banku. Tiho, posvećeno, sa stavom koji se ne mjeri volumenom glasa, nego uticajem koji ostavljaju.

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa ASA Bankom

Bonjour.ba produkcija  
Foto i video za Bonjour.ba: Marko Jovančić