TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 10.3.2016.
Na adresi Skenderpašina 1 nalazi se centar koji je idealno mjesto za sve one koji žele razviti poslovanje i karijeru, Networks.
Nit vodilja mladim i ambicioznim ljudima koji stoje iza ovog projekta jeste stvaranje unikatnog i suvremenog poduzetničkog centra koji bi mladim, ambicioznim i inovativnim bh.damama i muškarcima dao vjetar u leđa na putu ka pretvaranju njihovih briljantnih ideja u konkretne proizvode, te tako ponuditi i nova radna mjesta, potpomoći bh. ekonomiju i promovirati pozitivne vrijednosti. Vizija Networksa je da na kraju ove godine iz njihovog prostora izađe 1500 direktno educiranih bh.dama i muškaraca, 55 radnih mjesta i 15 startupa. Minimalno. Networks trenutno ima 65 stanara i taj broj se konstantno povećava obzirom da se bh. javnost sve više počinje zanimati za koncept zajedničkog radnog prostora, ali i zbog jedinstvenog dizajna i suvremenog izgleda ovog inovativnog centra koji se prostire na 1300 m2 i to u centru grada. Ono što je našu pozornost privuklo jeste moderno i kreativno poslovno uređenje Networksa. Kroz razgovor sa ovom sjajnom mladom poduzetničkim ekipom, odlučili smo saznati više o samom interijeru i uređenju prostora.
Networks, iako ne jedini prostor slične namjene u gradu, odmak je od već etabliranog koncepta Googlea gdje se šarenilom boja i materijala pokušava stvoriti iluzija kreativnosti i raznolikosti. U ovom prostoru, naglasak je stavljen na međusobnu suradnju i povezivanje, odnosno stvaranje multidisciplinarnih i interdisplinarnih platformi, te zajednice kreativaca i mladih poduzetnika.
Objekt je prvo projektiran kao stambeno-poslovna zgrada s garažom u suterenu, poslovnim prostorima u prizemlju i na galeriji, te stanovima na gornje tri etaže. Projektant je sarajevski arhitektonski ured Seadesign d.o.o., koji je zamislio objekt kao interpolaciju u postojeće urbano tkivo. Korišteni su materijali visoke kvalitete i objekt ispunjava standarde energetske efikasnosti. Vlasnik zgrade je, nakon završenih grubih građevinskih radova, odlučio promijeniti namjenu objekta, odnosno bolje iskoristiti potencijal lokacije te ga prenamijeniti u poslovni objekt, gdje se i rodila ideja o pravljenju 'co-working' prostora.
„Interijer je osmislio arhitektonski duo 81AD – architecture&design, koga čine Nina Imamović i Armin Šepić. Iako prijatelji još od prvih dana studija 2000. godine na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu, zajedno su počeli raditi 2012. godine i to u svoje slobodno vrijeme, poslije redovnih poslova. Njihov rad nije isključivo vezan za interijere, Nina ima certifikat za energetske preglede i certificiranje malih objekata, a sarađivala je i na interdisciplinarnim projektima kao npr. Smart Living Challenge u saradnji sa Švedskim Institutom i Eco-smart rješenja za osobe treće dobi u saradnji s Widerom. Armin se, u međuvremenu, profesionalno usavršavao u Saveznom uredu za građenje i prostorno uređenje u Berlinu (SR Njemačka) po pitanju održive gradnje i na Seminaru o planiranju i građenju infrastrukture u zemljama u razvoju u Šangaju (NR Kina). Pored toga, dio je stručnog tima koji radi na sanaciji objekata u kojima su smještene institucije BiH, s posebnim akcentom na objekte pod zaštitom i interijere u tim objektima. U njihovim stvaralačkim opusima dosad se nalaze projekat Spomen soba Srebrenica – Potočari, interijeri Administrativnog centra Istočno Sarajevo, Edukativnog centra „Sovice“, projekat ozelenjavanja krovova, niz interijera ugostiteljskih i stambenih objekata i sl., zatim rad na nizu projekata s drugim biroima kao saradnici, kao i redovno učestvovanje na međunarodnim arhitektonskim i dizajnerskim konkursima. Dosad su njihovi zajednički ili pojedinačni radovi bili na izložbama u Collegium Artisticumu i Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu, City Accupuncture u Splitu i Balkanology u Architekturzentrumu u Beču.
Iako interijer Networksa u njihovoj dotadašnjoj karijeri nije bio najveći i najkompleksniji zadatak, ozbiljno su shvatili izazov, ne samo po pitanju postojećeg objekta, nego i želje osnivača Networksa za inspirativnom, ali i fotogeničnom radnom sredinom. Kao što je već rečeno, prije početka projektovanja interijera, arhitekte iz 81AD su zatekli postojeći objekat u tzv. 'roh bau' stanju, tj. unutrašnjost je bila potpuno prazna s definiranim konstruktivnim visinama, konstrukcijom, vanjskim otvorima i stepeništem.
Prostor je, dakle bio tabula rasa, ali s dva bitna ograničenja: stropna visina, koja je projektovana za stambeni objekt, dakle niža od standardne visine za radne prostore, kao i nepovoljna orijentacija većine vanjskih otvora prema sjeveru, nedovoljne distance od susjednih objekata i izostanak vizura.
Zbog toga je koncept interijera izvrnut, tj. glavni pogled iz prostora nije ka vani, već je fokus na podužnim punim zidovima, ukrašenim muralima, dok je kolorit interijera, zbog deficita prirodnog osvjetljenja, potpuno svijetao s bijelim epoxy podom, koji reflektira svjetlost i ujedno stvara optičku iluziju veće visine stropa. Plavom bojom su obojeni zidovi servisnih prostorija (toaleti i sl.) kao i stubište, radi jednostavnijeg snalaženja u prostoru.
S obzirom da se radi o 'co-working' prostoru, tj. otvorenom planu radnih mjesta, sve barijere između vertikalnih komunikacija, konferencijskih sala i radnog prostora su staklene stijene, radi maksimalizacije ulaska prirodne svjetlosti i stvaranja osjećaja transparentnosti i međusobne otvorenosti. Ipak, osjećaj privatnosti stvaraju ormarići visine 120 cm, koji u sjedećem položaju imaju funkciju vizuelne barijere, a u stojećem služe kao pult za one koji posao obavljaju stojeći ili za kratku razmjenu mišljenja. Postojeći balkoni su ustakljeni i pretvoreni u sobe za manje neformalne sastanke ili brainstorming i za razliku od ostatka prostora, potpuno su obojeni, kao dodatni twist.
U suterenu i prizemlju nalaze se javni prostori, zamišljeni kao prostori za evente, zbog čega su posebno dizajnirane tribine sa skrivenim pretincima za torbe ili jakne, a u suterenu se nalazi i zona za odmor i igru sa stonim tenisom, fudbalom i playstation-om.
Sav namještaj u objektu, izuzev stolica i fotelja, domaći je proizvod. Arhitekte iz 81AD su dizajnirali sve radne, konferencijske i klub stolove, kao i pregradne ormariće, tribine i klupe, koje je izradio lokalni stolar. Korišteni su prirodni materijali, te tako bojom i teksturom čine skladan kontrast sa svjetlinom podova i zidova. Posebno izdvajamo modularne trapezoidne stolove u suterenu, prizemlju i galeriji, koji svojom mobilnošću (noge su sa točkićima) i oblikom daju bezbroj mogućnosti za raspored i spajanje, tako da grupnom radu daje veliku fleksibilnost.
Izuzetan dodatak interijeru su unikatne podne lampe i lusteri u prizemlju od arhitektonsko – dizajnerskog dua OSA (Office for Spatial Affairs) čiji su članovi Zulejha i Asmir Šabić, koji prostoru čistih i pravih linija daju osjećaj topline i melankolije.
Na zidovima imate zanimljive murale...Zašto ste se odlučili tako ukrasiti zidove?
Zbog izvrnutog koncepta i fokusa u prostoru na pune podužne zidove, od samog početka je bilo jasno da su oni savršeno ‘’platno’’ za murale, koji pored svoje dekorativne funkcije imaju i motivacijsku ulogu. Tako su odabrani slogani 'Innovate' i 'Life is short, work somewhere awesome'. Autor murala je grafički dizanjer SandinMeđedović, poznatiji po svom modnom brendu Molimao.On je uradio i mural s Vučkom u prizemlju, koji je, čest motiv u Sandinovim radovima,kao simbol društvenog progresa Sarajeva i BiH tokom 80-ih godina.
Kako se mogu javiti oni koji imaju dobru ideju, no, ne znaju kako ju kapitalizirati?
Svi oni koji imaju ideju i istinski vjeruju u nju mogu da dođu u Networks ili se obrate bilo kome od članova našeg mladog I ambicioznog tima. Osim toga mogu da se prijave na naš program START UP ACCELERATOR putem linka ovdje. Na taj način bi dobili priliku da putem mentorstva I drugih oblika podrške njihove ideje pretvorimo u stvarnost. Projekt podrške i mentorstva starup-a i novih I kreativnih ideja podržan je kroz velikodušnu pomoć Phillip Morris Internationala.
Foto: Networks
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Pokrenuti biznis u BiH samo po sebi nosi niz neizvjesnosti. Kada si žena, taj put često dolazi s još više pitanja, sumnji i nevidljivih prepreka. Od toga da li je pravi trenutak, preko toga da li znaš dovoljno pa do onog osjećaja da svi drugi djeluju sigurnije i spremnije od tebe.
Ako postoji jedna zajednička tačka među ženama koje danas vode ozbiljne projekte i timove u BiH, onda je to ova: nisu čekale da se sve posloži. Nisu čekale savršen plan, savršene okolnosti ni savršenu sigurnost. Krenule su dok je još bilo nejasno i usput naučile ono što se ne može pročitati u vodičima.
Na akademiji dm x Bonjour.ba, upravo su takve lekcije bile najglasnije jer dolaze iz konkretnih iskustava žena koje svakodnevno donose odluke, vode ljude i grade sisteme koji funkcionišu.
Zato smo iskoristili priliku da im postavimo pitanja koja svako od nas sebi postavi kada razmišlja o poslu, odlukama i sljedećem koraku.
REELS
Kod pokretanja biznisa ili donošenja većih odluka, mnoge žene ostanu zaglavljene u toj ideji da još treba “malo vremena”. Upravo to pitanje, osjećaj da još nisi spremna, jedno je od najčešćih koje žene sebi postavljaju na početku.
Emina Mušinović, članica Poslovodstva dm BiH
Emina Mušinović, članica Poslovodstva dm BiH, kaže vrlo direktno:
“Nikada nećeš biti spremna. Bitno je da učiniš prvi korak. Kada učiniš prvi korak, počet će ti se dešavati stvari. Kako se stvari budu dešavale, ti ćeš učiti, razvijati se i napredovati i tako ćeš doći do svog cilja.”
U praksi, problem rijetko leži u manjku znanja ili iskustva. Mnogo češće je u tome kako žene gledaju na ono što već znaju i rade. Prije nego što se uopće dođe do pitanja cijene, ključno je kako žene percipiraju vrijednost vlastitog rada.
Ena Fejzović, menadžerica asortimana u nabavi dm BiH
Kako to izgleda iz ugla svakodnevnog poslovanja, objašnjava Ena Fejzović, menadžerica asortimana u nabavi dm BiH:
“Žene često pretpostavljaju da vještine koje su gradile godinama nisu ništa posebno. To dovodi do potčinjavanja njihove stručnosti. Vrijednost nije samo u uloženom radu i trudu, nego i onome što dodatno pružamo.”
Na pitanje o novcu, njen odgovor ostaje jasan: “Novac je važan, ali ne i presudan. To što određuje tvoju vrijednost nije cijena.”
Marketing se često posmatra kao lijepa ideja i dobra kampanja. U stvarnosti, iza njega stoji niz odluka koje se donose svaki dan, bez velike buke.
Ajla Hadžić, marketing menadžerica dm drogerie markt BiH
Upravo takvi uvidi često se najjasnije vide tokom rada na akademiji, kada teorija vrlo brzo postane praksa. Na to podsjeća Ajla Hadžić, marketing menadžerica dm drogerie markt BiH.
“Često se misli da je marketing samo jedna lijepa reklama i da je potrebno biti jako kreativan da bi se radilo u marketingu. Naravno da je potrebno, međutim ono što se iza pojma marketing krije jesu dinamika, volja za radom, želja za radom, upornost. Dakle, to je mnogo više od samo kreative i lijepe reklame.”
Ponekad nije problem u tome što ne znamo šta dalje, nego u tome što predugo čekamo da odluka postane lakša.
Ana Ćavar, vlasnica portala Bonjour.ba
Na pitanje koji je jedan mali korak koji svaka žena može napraviti već danas, a koji dugoročno mijenja profesionalni put, objašnjava Ana Ćavar, vlasnica portala Bonjour.ba: “Ono što bih savjetovala jeste da jednostavno započnu. Ujutru kad se probude, prva stavka na to-do listi da bude jednostavno početi.”
Zajedničko svim ovim iskustvima nije savršen put, niti univerzalna formula. Ono što se jasno vidi jeste spremnost da se krene i da se odluke donose i onda kada nisu lagane. Bez čekanja idealnih okolnosti, bez umanjivanja vlastite vrijednosti i bez oslanjanja na spoljašnju potvrdu.
A ako se u nekom od ovih trenutaka prepoznaješ, pitanje je jednostavno: šta je ono što ti već dugo odgađaš?
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
