Na adresi Skenderpašina 1 nalazi se centar koji je idealno mjesto za sve one koji žele razviti poslovanje i karijeru, Networks.

Nit vodilja mladim i ambicioznim ljudima koji stoje iza ovog projekta jeste stvaranje unikatnog i suvremenog poduzetničkog centra koji bi mladim, ambicioznim i inovativnim bh.damama i muškarcima dao vjetar u leđa na putu ka pretvaranju njihovih briljantnih ideja u konkretne proizvode, te tako ponuditi i nova radna mjesta, potpomoći bh. ekonomiju i promovirati pozitivne vrijednosti. Vizija Networksa je da na kraju ove godine iz njihovog prostora izađe 1500 direktno educiranih bh.dama i muškaraca, 55 radnih mjesta i 15 startupa. Minimalno. Networks trenutno ima 65 stanara i taj broj se konstantno povećava obzirom da se bh. javnost sve više počinje zanimati za koncept zajedničkog radnog prostora, ali i zbog jedinstvenog dizajna i suvremenog izgleda ovog inovativnog centra koji se prostire na 1300 m2 i to u centru grada. Ono što je našu pozornost privuklo jeste moderno i kreativno poslovno uređenje Networksa. Kroz razgovor sa ovom sjajnom mladom poduzetničkim ekipom, odlučili smo saznati više o samom interijeru i uređenju prostora.

Networks, iako ne jedini prostor slične namjene u gradu, odmak je od već etabliranog koncepta Googlea gdje se šarenilom boja i materijala pokušava stvoriti iluzija kreativnosti i raznolikosti. U ovom prostoru, naglasak je stavljen na međusobnu suradnju i povezivanje, odnosno stvaranje multidisciplinarnih i interdisplinarnih platformi, te zajednice kreativaca i mladih poduzetnika.

Objekt je prvo projektiran kao stambeno-poslovna zgrada s garažom u suterenu, poslovnim prostorima u prizemlju i na galeriji, te stanovima na gornje tri etaže. Projektant je sarajevski arhitektonski ured Seadesign d.o.o., koji je zamislio objekt kao interpolaciju u postojeće urbano tkivo. Korišteni su materijali visoke kvalitete i objekt ispunjava standarde energetske efikasnosti. Vlasnik zgrade je, nakon završenih grubih građevinskih radova, odlučio promijeniti namjenu objekta, odnosno bolje iskoristiti potencijal lokacije te ga prenamijeniti u poslovni objekt, gdje se i rodila ideja o pravljenju 'co-working' prostora.

„Interijer je osmislio arhitektonski duo 81AD – architecture&design, koga čine Nina Imamović i Armin Šepić. Iako prijatelji još od prvih dana studija 2000. godine na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu, zajedno su počeli raditi 2012. godine i to u svoje slobodno vrijeme, poslije redovnih poslova. Njihov rad nije isključivo vezan za interijere, Nina ima certifikat za energetske preglede i certificiranje malih objekata, a sarađivala je i na interdisciplinarnim projektima kao npr. Smart Living Challenge u saradnji sa Švedskim Institutom i Eco-smart rješenja za osobe treće dobi u saradnji s Widerom. Armin se, u međuvremenu, profesionalno usavršavao u Saveznom uredu za građenje i prostorno uređenje u Berlinu (SR Njemačka) po pitanju održive gradnje i na Seminaru o planiranju i građenju infrastrukture u zemljama u razvoju u Šangaju (NR Kina). Pored toga, dio je stručnog tima koji radi na sanaciji objekata u kojima su smještene institucije BiH, s posebnim akcentom na objekte pod zaštitom i interijere u tim objektima. U njihovim stvaralačkim opusima dosad se nalaze projekat Spomen soba Srebrenica – Potočari, interijeri Administrativnog centra Istočno Sarajevo, Edukativnog centra „Sovice“, projekat ozelenjavanja krovova, niz interijera ugostiteljskih i stambenih objekata i sl., zatim rad na nizu projekata s drugim biroima kao saradnici, kao i redovno učestvovanje na međunarodnim arhitektonskim i dizajnerskim konkursima. Dosad su njihovi zajednički ili pojedinačni radovi bili na izložbama u Collegium Artisticumu i Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu, City Accupuncture u Splitu i Balkanology u Architekturzentrumu u Beču.

Iako interijer Networksa u njihovoj dotadašnjoj karijeri nije bio najveći i najkompleksniji zadatak, ozbiljno su shvatili izazov, ne samo po pitanju postojećeg objekta, nego i želje osnivača Networksa za inspirativnom, ali i fotogeničnom radnom sredinom. Kao što je već rečeno, prije početka projektovanja interijera, arhitekte iz 81AD su zatekli postojeći objekat u tzv. 'roh bau' stanju, tj. unutrašnjost je bila potpuno prazna s definiranim konstruktivnim visinama, konstrukcijom, vanjskim otvorima i stepeništem.

Prostor je, dakle bio tabula rasa, ali s dva bitna ograničenja: stropna visina, koja je projektovana za stambeni objekt, dakle niža od standardne visine za radne prostore, kao i nepovoljna orijentacija većine vanjskih otvora prema sjeveru, nedovoljne distance od susjednih objekata i izostanak vizura.

Zbog toga je koncept interijera izvrnut, tj. glavni pogled iz prostora nije ka vani, već je fokus na podužnim punim zidovima, ukrašenim muralima, dok je kolorit interijera, zbog deficita prirodnog osvjetljenja, potpuno svijetao s bijelim epoxy podom, koji reflektira svjetlost i ujedno stvara optičku iluziju veće visine stropa. Plavom bojom su obojeni zidovi servisnih prostorija (toaleti i sl.) kao i stubište, radi jednostavnijeg snalaženja u prostoru.

S obzirom da se radi o 'co-working' prostoru, tj. otvorenom planu radnih mjesta, sve barijere između vertikalnih komunikacija, konferencijskih sala i radnog prostora su staklene stijene, radi maksimalizacije ulaska prirodne svjetlosti i stvaranja osjećaja transparentnosti i međusobne otvorenosti. Ipak, osjećaj privatnosti stvaraju ormarići visine 120 cm, koji u sjedećem položaju imaju funkciju vizuelne barijere, a u stojećem služe kao pult za one koji posao obavljaju stojeći ili za kratku razmjenu mišljenja. Postojeći balkoni su ustakljeni i pretvoreni u sobe za manje neformalne sastanke ili brainstorming i za razliku od ostatka prostora, potpuno su obojeni, kao dodatni twist.

U suterenu i prizemlju nalaze se javni prostori, zamišljeni kao prostori za evente, zbog čega su posebno dizajnirane tribine sa skrivenim pretincima za torbe ili jakne, a u suterenu se nalazi i zona za odmor i igru sa stonim tenisom, fudbalom i playstation-om.

Sav namještaj u objektu, izuzev stolica i fotelja, domaći je proizvod. Arhitekte iz 81AD su dizajnirali sve radne, konferencijske i klub stolove, kao i pregradne ormariće, tribine i klupe, koje je izradio lokalni stolar. Korišteni su prirodni materijali, te tako bojom i teksturom čine skladan kontrast sa svjetlinom podova i zidova. Posebno izdvajamo modularne trapezoidne stolove u suterenu, prizemlju i galeriji, koji svojom mobilnošću (noge su sa točkićima) i oblikom daju bezbroj mogućnosti za raspored i spajanje, tako da grupnom radu daje veliku fleksibilnost.

Izuzetan dodatak interijeru su unikatne podne lampe i lusteri u prizemlju od arhitektonsko – dizajnerskog dua OSA (Office for Spatial Affairs) čiji su članovi Zulejha i Asmir Šabić, koji prostoru čistih i pravih linija daju osjećaj topline i melankolije.

Na zidovima imate zanimljive murale...Zašto ste se odlučili tako ukrasiti zidove?

Zbog izvrnutog koncepta i fokusa u prostoru na pune podužne zidove, od samog početka je bilo jasno da su oni savršeno ‘’platno’’ za murale, koji pored svoje dekorativne funkcije imaju i motivacijsku ulogu. Tako su odabrani slogani 'Innovate' i 'Life is short, work somewhere awesome'. Autor murala je grafički dizanjer SandinMeđedović, poznatiji po svom modnom brendu Molimao.On je uradio i mural s Vučkom u prizemlju, koji je, čest motiv u Sandinovim radovima,kao simbol društvenog progresa Sarajeva i BiH tokom 80-ih godina.

Kako se mogu javiti oni koji imaju dobru ideju, no, ne znaju kako ju kapitalizirati?

Svi oni koji imaju ideju i istinski vjeruju u nju mogu da dođu u Networks ili se obrate bilo kome od članova našeg mladog I ambicioznog tima. Osim toga mogu da se prijave na naš program START UP ACCELERATOR putem linka ovdje. Na taj način bi dobili priliku da putem mentorstva I drugih oblika podrške njihove ideje pretvorimo u stvarnost. Projekt podrške i mentorstva starup-a i novih I kreativnih ideja podržan je kroz velikodušnu pomoć Phillip Morris Internationala.

 Foto: Networks

,, Ako pitate bilo koga iz svijeta marketinga, komunikacija i dizajna koja je najveća nagrada koju mogu osvojiti u karijeri, odgovor je uvijek isti: Kanski lav (Cannes Lions). '' – Amna Džambić Branković, direktorica agencije Via Media  

 

Cannes Lions

Međunarodni festival kreativnosti Cannes Lions održava se još od 1954. godine, a ovog juna obilježeno je njegovo 72. izdanje. Tokom sedmice festivala, francuski Cannes postaje mjesto okupljanja najuticajnijih imena globalne kreativne industrije, od agencija i brendova do dizajnera, marketinških stručnjaka, producenata i komunikacijskih lidera iz cijelog svijeta.

Osvojiti Cannes Lion znači naći se među projektima i timovima koji su obilježili godinu u globalnoj kreativnoj industriji. Zato je ovogodišnje izdanje festivala ostalo posebno zabilježeno i za Bosnu i Hercegovinu. Agencija Via Media osvojila je Bronzanog Lava i time našoj zemlji donijela prvo priznanje u historiji Cannes Lions festivala.  

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Via Media (@via_media)

 

Bronzani Lav agenciji Via Media dodijeljen je za kampanju „IT'S TIME TO STOP!“ realizovanu za Bingo Group, koja je skrenula pažnju na problem nasilja nad ženama kroz snažnu i društveno odgovornu poruku. Kampanja je bila dio šire inicijative koja je doprinijela zakonodavnim promjenama i snažnijoj zaštiti žena koje se suočavaju s nasiljem. Upravo zato ovo priznanje nosi posebnu težinu jer predstavlja mnogo više od profesionalnog uspjeha, potvrdu da kreativnost može pokrenuti stvarne društvene promjene i ostaviti dugoročan utjecaj na zajednicu.

 

Iza kulisa Cannes Lion festivala

Dok se utisci još uvijek slažu, zavirili smo malo iza kulisa Cannesa kroz fotografije i razgovor s Amnom Džambić Branković, direktoricom agencije Via Media, te razgovarali o emocijama, trenucima koje publika nije vidjela i tome šta ovaj uspjeh znači za domaću kreativnu scenu.

Koji je bio prvi trenutak ili emocija koju pamtiš kada je objavljeno da je Via Media osvojila prvog Cannes Lionsa za BiH?

Prvi trenutak je bio miks nevjerice i eksplozije čistog ponosa. Godinama smo iz publike gledali druge i aplaudirali tuđim uspjesima, a sada smo mi ti koji izlaze na stage najvećeg festivala kreativnosti na svijetu.  

 

Za našu industriju, Cannes Lion je doslovno Oskar. Utisci se još uvijek nisu slegli, ali osjećaj je nestvaran. Trenutno slavimo naš trud, tim i činjenicu da smo upisali Bosnu i Hercegovinu na mapu svjetske izvrsnosti.   
 

Šta se iza kulisa dešavalo tih dana u Cannesu i postoji li neki trenutak koji publika nije imala priliku vidjeti?

Cannes koji publika vidi društvenih mreža je čisti glamur, nevjerovatni govornici, ove godine čak i Oprah, CMO-vi najvećih svjetskih brendova, brendovi koji se predstavljaju na što kreativniji način. To je festival inspiracije u svom punom sjaju.  

 

Međutim, u samom bekstejdžu vlada jedna sasvim drugačija energija, iščekivanje i adrenalin. Pravila festivala su izuzetno stroga, čak agencije i brendovi koji redovno osvajaju lavove, svaki put se raduju kao da im je prvi. Niko tu nagradu ne uzima zdravo za gotovo.  

 

Pored tog takmičarskog pritiska, tih dana je intenzivan networking. Koristi se svaka prilika za upoznavanje i sastanke, pa tako u opuštenoj atmosferi, uz kafu na plaži, možete razgovarati s liderima globalne industrije do kojih je u normalnim okolnostima praktično nemoguće doći.  

 

Šta ovaj uspjeh znači za Via Mediju, ali i za cijelu kreativnu industriju u Bosni i Hercegovini i regiji?

Za svakoga ko se bavi ovim poslom, Cannes Lion je ultimativni san. Mi smo također mislili da ćemo taj san još dugo sanjati, ali on sada postao naša stvarnost.

Znamo da je Bosna i Hercegovina svima bila veliko iznenađenje na festivalu, ali ovaj uspjeh je najbolji dokaz da dobra ideja ne poznaje granice. 

Za Via Mediju, ali i za sve naše kolege sa domaće scene, ovo treba biti vjetar u leđa. Dali smo najbolji temelj za sve buduće prijave, dokazali smo da je moguće, probili smo led i sada je put otvoren za sve ostale kreativce, agencije i brendove. 

Amna Džambić Branković, Haris Mujanović, Vesna Beganović

Iza svakog velikog priznanja stoji proces koji se ne vidi na sceni, niz odluka, ideja, testiranja i trenutaka u kojima se vjeruje u ono što još nije potvrđeno. Upravo zato ovakvi uspjesi ostaju važni i dugo nakon što se reflektori ugase.

A ova priča, kako je i sama Amna opisuje, za Via Mediju i cijeli tim tek nastavlja svoj naredni kadar.