Nije tajna da mi je najdraža tema „zavirivanje“. Gdje god se zavučem, naći ću zanimljiv komad: u radionicu, restoran, privatni stan. Privatne kuće i stanovi imaju najviše priča, onih životnih, koje se kriju iza svake dekoracije ili komada namještaja. Višegodišnji razgovori o nakitu i haljinama bila su inspiracija i ideja u zavirivanje - kod Nade.

Nada je arhitektica iz Mostara. Zelena ulazna vrata svoje kuće otvorila nam je vrelog srpanjskog dana. Na ulazu su  vješalica od kovanog željeza, ormar, lutka s koraljima i biserima oko vrata. Odmah vadim fotoaparat, hodnik je neočekivana scenografija.

„Spremam se već neko vrijeme, kako to mi kažemo u žargonu, refrešati (a to može značiti i arhivirati), haljine, nakit, slike, knjige. Kada se godinama bavite arhitekturom i širim spektrom te struke, urbanizmom i planiranjem, interijerima, kulturnom baštinom, krajobrazima…onda vam život donese fine ljude koji sa sobom nose knjige, slike, skulpture, gastro kulturu...

Dok hodamo po parketu i analiziramo koje komade izdvojiti i kako fotoaparatom uloviti što više, Nada otkriva:

„Jedna Arsenova pjesma, u sasvim slučajnom razgovoru, može pokrenuti proces. Ako ste kreativac. Nešto treba potaknuti proces. Ovaj put, Arsen. Naravno uvijek to dođe poslije nekog odmora i putovanja. Zadnje putovanje kod prijateljice, arhitektice. Vratila sam se s putovanja s Bembelom, bokalom za jabukovo vino, kupljenim na Flomarktu. Sad je trebalo plavi Bembel smjestiti u moj interijer. Plavi Bembel u crveni interijer, moderna umjetnost na zidovima. Naravno da može. Gdje god ga stavim, može, jer je interijer takav. Samo, taj Bokal za vino još plavi, nekako je zaokružio dio jednog procesa, jednog vremena. Nakupila se gomila stvari, a još i Arsen:

„Čistim svoj život, kroz prozor, ormar stari

Čistim svoj prostor od nepotrebnih stvari

Gdje li sam ih kupio?

Gdje sam ih sakupio?“

U cijelom stanu, na svim zidovima, stalno slike. Nada ih sklanja, ja fotografiram, primjećujem da ostavlja suvremene mostarske autore. Ovo što je ostalo izuzetno cijeni. Maja Rubinić i Mrva dominiraju.

„Majin rad izuzetno cijenim, uvijek mislim da sam uspjela dobiti njene najbolje opuse. Nedavno smo se srele sasvim slučajno u gradu i izmaštale jedan zajednički projekt, spoj moga urbanizma i njenih naslikanih zaboravljenih kuća Mostara. Vidjeti ćete, ja već spremam urbanizam, samo čekam da Maja dođe.“

{gallery}2017/2017_07/mar04{/gallery}

„Obožavam akvarel. Njih baš nemam puno ali ovaj koji imam poseban je. Akvarel je lazurna tehnika s vodenim bojama. To je slojevita tehnika slikanja, od svijetlog prema tamnom. Jedna boja ispod druge prosijava se transparentno kroz sljedeći lazurno naneseni sloj boje. Intenzitet tonova postiže se razrjeđivanjem boje bez dodatka crne ili bijele.“

Zavirila sam i u spavaće sobe: gdje se kriju kutije prepune nakita i vješalice ispunjene haljinama. Ako spomenemo haljine, kolumna će dobiti nastavak. Dakle, sobe. Opet umjetničke slike, drvena stolica na ljuljanje i ilustracije. 

„Zidne ilustracije su povezane s trenutnim preokupacijama. Starija kćer Iva je dobila plakat Medical student, za podršku studija, mlađoj Rozi, za željenu fizioterapiju sam uokvirila otisak ruka iz jedne igre iz njihovog djetinjstva“

Primjećujem Istru u interijeru. Od ulaznog hodnika, redom…u svakoj prostoriji.

„Istru je muž donio. Istra je njegova obitelj, ja sam je objeručke prihvatila... Tko je ne bi volio? Sve što kuhamo ima miris Istre, svi naši najljepši trenuci su Istra. Prijatelji nas poznaju po žgvacetu i ulju od tartufa. Ne smijem dalje, to je za posebnu kolumnu. Ja svaki odlazak donesem nešto, bukaleta za Istarsku supu ili vino, kažun, Slika urbanizam Novigrad.

„Staklo ima posebno mjesto u mom životu...Staklo je oduvijek fasciniralo ljude. Nekad se, kao jedan je od prvih trgovačkih proizvoda, smatralo statusnim simbolom. U vrijeme vladavine rimskog cara Augusta otkriveno je i puhanje stakla, a otkrili su ga vjerojatno sirijski zanatlije. Puhanje stakla omogućilo je proizvodnju staklenih posuda s tanjom stijenkom, što je doprinijelo njihovom ljepšem izgledu. Svatko tko je imalo držao do sebe, pio je vino iz staklenog kaleža. Rimljani, zaljubljeni u luksuz, proširili su korištenje vrijednih predmeta od stakla po čitavome carstvu i u mnogim zemljama prenosili znanje o proizvodnji stakla. Oni su pronašli i nove mogućnosti primjene tog prozirnog materijala te uveli staklo u arhitekturu. Ostakljeni prozori smatrani su apsolutnim statusnim simbolom.“

„Staklo u čašama, nakitu. Bio je jedan period nakita od murana...sad su arhivirani. Evo mala kolekcija...“

Tu su i morčići, i pinocchio, i metalne kutije. I još slika, i svijećnjak, i još staklenih čaša, skulptura,...I dok je Nada skidala višak nakita s vrata lutke u hodniku, prošle smo Mostar, Istru, Frankfurt, Rim, Copenhagen,... Dio fotografija je u albumu koji slijedi. Uživajte!  

{gallery}2017/2017_07/mar4{/gallery}

Za MODAMO.info piše: Martina Penava




Foto: MartinaPenavaPrivat

Sunčani dani su pred nama, a s njima dolazi i jedno važno pitanje koje mnogi roditelji sve češće postavljaju, a to je trebaju li djeca zaista nositi sunčane naočale?

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Laura (@lglora)

Upravo zato smo u našoj rubrici Mame rulz, koja okuplja savjete, priče i podršku za roditelje, odlučili otvoriti ovu temu s osobom koja o njoj zna najviše.

Razgovarali smo s doktoricom Ajlom Pidro Mioković, specijalisticom oftalmologije i optometrije, magistricom menadžmenta u zdravstvu i mamom koja na vrlo posvećen način povezuje stručnost i roditeljsko razumijevanje.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Dr. Ajla Pidro | Oftalmolog (@dr_ajla)

Ajla već godinama educira roditelje kroz Instagram, gdje dijeli praktične savjete o zdravlju dječijih očiju, odgovara na pitanja i gradi zajednicu povjerenja. Zajedno sa sestrom Aidom Pidro Gadžo, objavila je i e-knjigu “Kako sačuvati vid djeteta u digitalnom dobu”, koja kroz primjere, istraživanja i smjernice pruža roditeljima alate za brigu o vidu njihove djece u svijetu ekrana.

Zato smo joj postavili upravo ona pitanja koja najviše zbunjuju roditelje: kada treba obaviti prvi pregled, koje naočale zaista štite, šta je “lijeno oko” i koje su to zablude koje mogu ostaviti trajne posljedice na dječiji vid.

Da li djeca zaista trebaju sunčane naočale?

„Apsolutno, da“, jasno kaže Ajla na pitanje trebaju li djeca nositi sunčane naočale. 

Ajla: „Dječije oči su osjetljivije na sunčevu svjetlost nego oči odraslih, a UV zrake mogu s vremenom oštetiti strukture oka. Kao što kožu štitimo kremom, tako bismo i oči trebali štititi kvalitetnim sunčanim naočalama. Nisu to samo modni detalji – to je zaštita koja će umanjiti dugoročni kumulativni efekat UV na oko.“

Šta znači kada dječije oči upijaju više UV zraka?

Ajla: „Sočivo u oku djeteta je prozirnije i još nema onu prirodnu UV barijeru koju razvijamo s godinama. To znači da više štetnih zraka dolazi do dubine oka/retine, što povećava rizik od oštećenja u budućnosti. Ovo ne znači da dijete mora biti cijeli dan sa sunčanim naočalama... ali ako moramo da znamo kako ih zaštititi.“

Oprez: “igračke” naočale mogu nanijeti više štete

Ajla: „Zatamnjeno staklo širi zjenicu, a ako nema UV filter, onda još više UV zraka ulazi u oko. Uvijek savjetujem roditeljima da provjere oznaku 100% UV (ili UV400) zaštite i da naočale kupuju na provjerenim mjestima.“

Kada dijete treba prvi pregled?

Ajla: „Ako nema ranih problema ili porodične historije, prvi pregled bi trebalo napraviti oko 3. – 4. godine. Ali ako nešto primijetimo ranije – bježanje oka, jako suzenje, izbjegavanje gledanja u daljinu – treba reagovati odmah.“

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Dr. Ajla Pidro | Oftalmolog (@dr_ajla)

Da li su svijetle oči zaista osjetljivije?

Ajla: „Da. Svijetle oči – plave, sive, zelene – imaju manje pigmenta koji prirodno štiti od svjetla, pa su osjetljivije. Takva djeca često žmirkaju na suncu. Kada im jednom ponudite sunčane naočale, često će ih tražiti sami, jer im gode.“

Lijeno oko se ne vidi, ali ostavlja posljedice

Ajla: „Dijete gleda normalno, ali jedno oko ne razvija dobar vid jer mozak ‘preferira’ drugo. Najčešće se ne vidi golim okom. Zato je važan sistematski pregled – jer mi to otkrijemo mjerenjima koja se ne mogu uočiti kod kuće.“

Najveći mit? Da naočale kvare vid

Ajla: „‘Neće nositi naočale da mu se oči ne ulijene’ – to je zabluda. Naočale ne kvare vid – one ga popravljaju. Bez njih, mozak ne dobija jasnu sliku i to može ostaviti posljedice, ne samo na vid nego i na uspjeh u školi ili socijalne interakcije.“

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Dr. Ajla Pidro | Oftalmolog (@dr_ajla)

Postoji rok: do kada mozak “uči gledati”?

Ajla: „Vid se razvija do otprilike 7. godine života. Nakon toga, mozak više ne ‘uči’ gledati na isti način. Ako čekamo predugo, može biti kasno da ispravimo određene probleme poput ambliopije. Zato je ključan pregled do 4. godine života.“

Zlatno pravilo za svakodnevnu zaštitu vida

Ajla: „Boravak na dnevnom svjetlu i igra napolju – svakog dana, barem sat-dva. Ograničiti vrijeme pred ekranima, posebno u ranim godinama. Pravilo 20-20-20: svakih 20 minuta, gledati 20 sekundi u nešto udaljeno 6 metara. Te imati što bolje osvjetljenje kod rada na blizu!“

Kroz ovaj razgovor, doktorica Ajla Pidro nam je pokazala da se zdravlje dječijih očiju čuva svakodnevnim navikama, redovnim pregledima i znanjem. Nema mjesta čekanju. Nema mjesta mitovima.

Kako smo naučili: vid se razvija samo do određene dobi, sunčane naočale nisu dekoracija i “malo bježanje oka” nije uvijek bezazleno.

Zato je pravo vrijeme da postavimo pitanja, potražimo odgovore i napravimo male promjene koje će donijeti veliku razliku danas.

Ako želite više praktičnih savjeta o očuvanju vida, redovno ih možete pronaći na Instagram profilu doktorice Ajle, koji svakodnevno okuplja roditelje željne znanja i konkretne podrške.

Foto: @dr_ajla