Nije tajna da mi je najdraža tema „zavirivanje“. Gdje god se zavučem, naći ću zanimljiv komad: u radionicu, restoran, privatni stan. Privatne kuće i stanovi imaju najviše priča, onih životnih, koje se kriju iza svake dekoracije ili komada namještaja. Višegodišnji razgovori o nakitu i haljinama bila su inspiracija i ideja u zavirivanje - kod Nade.

Nada je arhitektica iz Mostara. Zelena ulazna vrata svoje kuće otvorila nam je vrelog srpanjskog dana. Na ulazu su  vješalica od kovanog željeza, ormar, lutka s koraljima i biserima oko vrata. Odmah vadim fotoaparat, hodnik je neočekivana scenografija.

„Spremam se već neko vrijeme, kako to mi kažemo u žargonu, refrešati (a to može značiti i arhivirati), haljine, nakit, slike, knjige. Kada se godinama bavite arhitekturom i širim spektrom te struke, urbanizmom i planiranjem, interijerima, kulturnom baštinom, krajobrazima…onda vam život donese fine ljude koji sa sobom nose knjige, slike, skulpture, gastro kulturu...

Dok hodamo po parketu i analiziramo koje komade izdvojiti i kako fotoaparatom uloviti što više, Nada otkriva:

„Jedna Arsenova pjesma, u sasvim slučajnom razgovoru, može pokrenuti proces. Ako ste kreativac. Nešto treba potaknuti proces. Ovaj put, Arsen. Naravno uvijek to dođe poslije nekog odmora i putovanja. Zadnje putovanje kod prijateljice, arhitektice. Vratila sam se s putovanja s Bembelom, bokalom za jabukovo vino, kupljenim na Flomarktu. Sad je trebalo plavi Bembel smjestiti u moj interijer. Plavi Bembel u crveni interijer, moderna umjetnost na zidovima. Naravno da može. Gdje god ga stavim, može, jer je interijer takav. Samo, taj Bokal za vino još plavi, nekako je zaokružio dio jednog procesa, jednog vremena. Nakupila se gomila stvari, a još i Arsen:

„Čistim svoj život, kroz prozor, ormar stari

Čistim svoj prostor od nepotrebnih stvari

Gdje li sam ih kupio?

Gdje sam ih sakupio?“

U cijelom stanu, na svim zidovima, stalno slike. Nada ih sklanja, ja fotografiram, primjećujem da ostavlja suvremene mostarske autore. Ovo što je ostalo izuzetno cijeni. Maja Rubinić i Mrva dominiraju.

„Majin rad izuzetno cijenim, uvijek mislim da sam uspjela dobiti njene najbolje opuse. Nedavno smo se srele sasvim slučajno u gradu i izmaštale jedan zajednički projekt, spoj moga urbanizma i njenih naslikanih zaboravljenih kuća Mostara. Vidjeti ćete, ja već spremam urbanizam, samo čekam da Maja dođe.“

{gallery}2017/2017_07/mar04{/gallery}

„Obožavam akvarel. Njih baš nemam puno ali ovaj koji imam poseban je. Akvarel je lazurna tehnika s vodenim bojama. To je slojevita tehnika slikanja, od svijetlog prema tamnom. Jedna boja ispod druge prosijava se transparentno kroz sljedeći lazurno naneseni sloj boje. Intenzitet tonova postiže se razrjeđivanjem boje bez dodatka crne ili bijele.“

Zavirila sam i u spavaće sobe: gdje se kriju kutije prepune nakita i vješalice ispunjene haljinama. Ako spomenemo haljine, kolumna će dobiti nastavak. Dakle, sobe. Opet umjetničke slike, drvena stolica na ljuljanje i ilustracije. 

„Zidne ilustracije su povezane s trenutnim preokupacijama. Starija kćer Iva je dobila plakat Medical student, za podršku studija, mlađoj Rozi, za željenu fizioterapiju sam uokvirila otisak ruka iz jedne igre iz njihovog djetinjstva“

Primjećujem Istru u interijeru. Od ulaznog hodnika, redom…u svakoj prostoriji.

„Istru je muž donio. Istra je njegova obitelj, ja sam je objeručke prihvatila... Tko je ne bi volio? Sve što kuhamo ima miris Istre, svi naši najljepši trenuci su Istra. Prijatelji nas poznaju po žgvacetu i ulju od tartufa. Ne smijem dalje, to je za posebnu kolumnu. Ja svaki odlazak donesem nešto, bukaleta za Istarsku supu ili vino, kažun, Slika urbanizam Novigrad.

„Staklo ima posebno mjesto u mom životu...Staklo je oduvijek fasciniralo ljude. Nekad se, kao jedan je od prvih trgovačkih proizvoda, smatralo statusnim simbolom. U vrijeme vladavine rimskog cara Augusta otkriveno je i puhanje stakla, a otkrili su ga vjerojatno sirijski zanatlije. Puhanje stakla omogućilo je proizvodnju staklenih posuda s tanjom stijenkom, što je doprinijelo njihovom ljepšem izgledu. Svatko tko je imalo držao do sebe, pio je vino iz staklenog kaleža. Rimljani, zaljubljeni u luksuz, proširili su korištenje vrijednih predmeta od stakla po čitavome carstvu i u mnogim zemljama prenosili znanje o proizvodnji stakla. Oni su pronašli i nove mogućnosti primjene tog prozirnog materijala te uveli staklo u arhitekturu. Ostakljeni prozori smatrani su apsolutnim statusnim simbolom.“

„Staklo u čašama, nakitu. Bio je jedan period nakita od murana...sad su arhivirani. Evo mala kolekcija...“

Tu su i morčići, i pinocchio, i metalne kutije. I još slika, i svijećnjak, i još staklenih čaša, skulptura,...I dok je Nada skidala višak nakita s vrata lutke u hodniku, prošle smo Mostar, Istru, Frankfurt, Rim, Copenhagen,... Dio fotografija je u albumu koji slijedi. Uživajte!  

{gallery}2017/2017_07/mar4{/gallery}

Za MODAMO.info piše: Martina Penava




Foto: MartinaPenavaPrivat

Mali stanovi danas više ne traže kompromis, nego pametna rješenja.

Posebno kada je riječ o garsonjerama, gdje jedna prostorija mora odgovoriti na sve potrebe: dnevni boravak, spavanje, rad, odmor. Upravo zato ovakvi interijeri postaju nova referenca ne zato što su veliki, nego zato što su dobro promišljeni.

Ova garsonjera pokazuje kako se jasna podjela prostora može postići bez zidova, bez gubitka svjetla i bez osjećaja skučenosti. Ključna tačka cijelog projekta su pregrade koje su diskretne, funkcionalne i estetski integrisane u ostatak stana. 

Rješenje koje se može primijeniti gotovo u svakom malom prostoru, bez obzira na adresu ili kvadraturu.

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER

Kada otvoren prostor i dalje ima strukturu

Na prvi pogled, stan djeluje otvoreno i prozračno. Dnevni boravak, trpezarija i kuhinja vizuelno teku jedan u drugi, ali nijedna zona nije prepuštena slučaju. Topli drveni tonovi, neutralna paleta i pažljivo birana rasvjeta stvaraju osjećaj kontinuiteta, ali i jasno definišu funkcije prostora.

Namještaj je odmjerenih proporcija, sofa ne preuzima prostor, okrugli stolići omogućavaju lako kretanje, a tekstilni slojevi dodaju mekoću bez vizualnog šuma. Ovo je dnevni boravak koji razumije mjeru, što je presudno u malim stanovima.




Pregrada za krevet: Trik koji garsonjeru pretvara u “dvosoban” osjećaj

Najvažniji potez u ovom stanu je pregrada koja odvaja spavaći dio. Nije riječ o punom zidu, nego o laganoj strukturi koja filtrira pogled, zadržava svjetlo i uvodi osjećaj privatnosti. Upravo ta transparentnost čini razliku, prostor ostaje otvoren, ali ne i izložen.

Ovakva pregrada omogućava da se krevet ne nalazi “u dnevnoj sobi”, što je česta boljka garsonjera. Umjesto toga, spavaći dio dobija vlastiti ritam i mir, dok ostatak stana zadržava funkcionalnost i dnevni karakter. Ovo je rješenje koje jasno pokazuje kako jedan promišljen element može promijeniti cijeli doživljaj prostora.




Kuhinja i trpezarija: Kompaktno, ali vizualno čisto  

Kuhinja je linearna, svedena i precizno uklopljena u tlocrt. Svijetle fronte u kombinaciji s tamnom radnom pločom i toplim drvenim akcentima stvaraju balans koji je istovremeno moderan i dugoročan. Gornji elementi ne opterećuju prostor, dok ambijentalna rasvjeta dodaje dubinu, posebno u večernjim satima.

Trpezarijski sto je mali, ali pravilno pozicioniran dovoljno blizu kuhinji, a opet dio dnevne zone. Ovo je još jedan primjer kako u malim stanovima nije ključ u veličini, nego u tačnoj poziciji.





Balkon kao produžetak stana

Balkon nije tretiran kao dodatak, nego kao produžetak životnog prostora. Minimalan namještaj i otvoren pogled pretvaraju ga u mali ritualni kutak mjesto za kafu, pauzu ili večernji predah. U kontekstu garsonjere, ovakav balkon značajno proširuje doživljaj prostora.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Airbnb