TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 24.7.2017.
Nije tajna da mi je najdraža tema „zavirivanje“. Gdje god se zavučem, naći ću zanimljiv komad: u radionicu, restoran, privatni stan. Privatne kuće i stanovi imaju najviše priča, onih životnih, koje se kriju iza svake dekoracije ili komada namještaja. Višegodišnji razgovori o nakitu i haljinama bila su inspiracija i ideja u zavirivanje - kod Nade.
Nada je arhitektica iz Mostara. Zelena ulazna vrata svoje kuće otvorila nam je vrelog srpanjskog dana. Na ulazu su vješalica od kovanog željeza, ormar, lutka s koraljima i biserima oko vrata. Odmah vadim fotoaparat, hodnik je neočekivana scenografija.

„Spremam se već neko vrijeme, kako to mi kažemo u žargonu, refrešati (a to može značiti i arhivirati), haljine, nakit, slike, knjige. Kada se godinama bavite arhitekturom i širim spektrom te struke, urbanizmom i planiranjem, interijerima, kulturnom baštinom, krajobrazima…onda vam život donese fine ljude koji sa sobom nose knjige, slike, skulpture, gastro kulturu...
Dok hodamo po parketu i analiziramo koje komade izdvojiti i kako fotoaparatom uloviti što više, Nada otkriva:
„Jedna Arsenova pjesma, u sasvim slučajnom razgovoru, može pokrenuti proces. Ako ste kreativac. Nešto treba potaknuti proces. Ovaj put, Arsen. Naravno uvijek to dođe poslije nekog odmora i putovanja. Zadnje putovanje kod prijateljice, arhitektice. Vratila sam se s putovanja s Bembelom, bokalom za jabukovo vino, kupljenim na Flomarktu. Sad je trebalo plavi Bembel smjestiti u moj interijer. Plavi Bembel u crveni interijer, moderna umjetnost na zidovima. Naravno da može. Gdje god ga stavim, može, jer je interijer takav. Samo, taj Bokal za vino još plavi, nekako je zaokružio dio jednog procesa, jednog vremena. Nakupila se gomila stvari, a još i Arsen:
„Čistim svoj život, kroz prozor, ormar stari
Čistim svoj prostor od nepotrebnih stvari
Gdje li sam ih kupio?
Gdje sam ih sakupio?“
U cijelom stanu, na svim zidovima, stalno slike. Nada ih sklanja, ja fotografiram, primjećujem da ostavlja suvremene mostarske autore. Ovo što je ostalo izuzetno cijeni. Maja Rubinić i Mrva dominiraju.
„Majin rad izuzetno cijenim, uvijek mislim da sam uspjela dobiti njene najbolje opuse. Nedavno smo se srele sasvim slučajno u gradu i izmaštale jedan zajednički projekt, spoj moga urbanizma i njenih naslikanih zaboravljenih kuća Mostara. Vidjeti ćete, ja već spremam urbanizam, samo čekam da Maja dođe.“
{gallery}2017/2017_07/mar04{/gallery}
„Obožavam akvarel. Njih baš nemam puno ali ovaj koji imam poseban je. Akvarel je lazurna tehnika s vodenim bojama. To je slojevita tehnika slikanja, od svijetlog prema tamnom. Jedna boja ispod druge prosijava se transparentno kroz sljedeći lazurno naneseni sloj boje. Intenzitet tonova postiže se razrjeđivanjem boje bez dodatka crne ili bijele.“

Zavirila sam i u spavaće sobe: gdje se kriju kutije prepune nakita i vješalice ispunjene haljinama. Ako spomenemo haljine, kolumna će dobiti nastavak. Dakle, sobe. Opet umjetničke slike, drvena stolica na ljuljanje i ilustracije.
„Zidne ilustracije su povezane s trenutnim preokupacijama. Starija kćer Iva je dobila plakat Medical student, za podršku studija, mlađoj Rozi, za željenu fizioterapiju sam uokvirila otisak ruka iz jedne igre iz njihovog djetinjstva“

Primjećujem Istru u interijeru. Od ulaznog hodnika, redom…u svakoj prostoriji.
„Istru je muž donio. Istra je njegova obitelj, ja sam je objeručke prihvatila... Tko je ne bi volio? Sve što kuhamo ima miris Istre, svi naši najljepši trenuci su Istra. Prijatelji nas poznaju po žgvacetu i ulju od tartufa. Ne smijem dalje, to je za posebnu kolumnu. Ja svaki odlazak donesem nešto, bukaleta za Istarsku supu ili vino, kažun, Slika urbanizam Novigrad.
.jpg)
„Staklo ima posebno mjesto u mom životu...Staklo je oduvijek fasciniralo ljude. Nekad se, kao jedan je od prvih trgovačkih proizvoda, smatralo statusnim simbolom. U vrijeme vladavine rimskog cara Augusta otkriveno je i puhanje stakla, a otkrili su ga vjerojatno sirijski zanatlije. Puhanje stakla omogućilo je proizvodnju staklenih posuda s tanjom stijenkom, što je doprinijelo njihovom ljepšem izgledu. Svatko tko je imalo držao do sebe, pio je vino iz staklenog kaleža. Rimljani, zaljubljeni u luksuz, proširili su korištenje vrijednih predmeta od stakla po čitavome carstvu i u mnogim zemljama prenosili znanje o proizvodnji stakla. Oni su pronašli i nove mogućnosti primjene tog prozirnog materijala te uveli staklo u arhitekturu. Ostakljeni prozori smatrani su apsolutnim statusnim simbolom.“
„Staklo u čašama, nakitu. Bio je jedan period nakita od murana...sad su arhivirani. Evo mala kolekcija...“
Tu su i morčići, i pinocchio, i metalne kutije. I još slika, i svijećnjak, i još staklenih čaša, skulptura,...I dok je Nada skidala višak nakita s vrata lutke u hodniku, prošle smo Mostar, Istru, Frankfurt, Rim, Copenhagen,... Dio fotografija je u albumu koji slijedi. Uživajte!
{gallery}2017/2017_07/mar4{/gallery}
Za MODAMO.info piše: Martina Penava
Foto: MartinaPenavaPrivat
TEKST: Ada Ćeremida
Ako tražiš način da ove zime uneseš sezonalnost bez odustajanja od svog stila ovo je trik koji ćete svake godine ponoviti.
Tokom godine često smo govorili o tome kako uokviriti svoje najdraže uspomene i pretvoriti zidove u galeriju trenutaka koji pričaju vašu priču.
No, kako se približava sezona u kojoj želimo da dom izgleda malo toplije i promišljenije, nameće se pitanje: kako ukrasiti bez narušavanja estetike koju smo gradili cijele godine?
Ovaj diskretni božićni akcenat girlanda s baršunastom mašnom postavljena iznad svakog okvira predstavlja upravo to: minimalistički, a vizualno snažan potez koji unosi sezonalnost, ali zadržava arhitektonski mir zida.
Ne preuzima prostor, ne natječe se s borom, ne unosi vizuelni šum. Umjesto toga, djeluje kao tihi, elegantni potpis koji božićno raspoloženje prevodi na jezik savremenog interijera.
U interijerima gdje dominiraju neutralni tonovi i uredna geometrija, bilo kakav dekor lako može djelovati prenaglašeno. Zato ovaj trik funkcioniše iznenađujuće dobro: girlanda i mašna uvode teksturu i vertikalnost, ali u mjeri koja poštuje postojeću strukturu prostora.
Kao i kod svakog dobrog stylinga, ključ je u proporciji. Jedna grančica iznad jednog okvira ništa više, ništa manje. Baršun u bordo ili tamnocrvenoj nijansi unosi toplinu, dok prirodna ili realistična zelena daje dozu klasičnog božićnog DNK-a, ali u modernoj interpretaciji.
Ono što ovaj pristup čini posebnim jeste način na koji utiče na arhitekturu prostorije. Grančice stvaraju novu liniju kretanja pogleda: podižu visinu zida, pojačavaju doživljaj simetrije i unose ritam koji inače nedostaje tokom praznika.
Umjesto da pretrpavate komode, police i pod, ovaj detalj prebacuje fokus na zid površinu koju gotovo nikad ne koristimo za sezonsku dekoraciju. Rezultat je balans koji djeluje dizajnerski, gotovo kuratorski.
Ako volite uredne prostore u kojima svaki predmet ima svoje mjesto, ovo je idealna sezonska intervencija. Ne zauzima površinu, ne stvara nered, a ipak daje osjećaj da ste prostor pripremili za praznike s pažnjom i ukusom.
U malim stanovima, gdje svaka dekoracija zahtijeva kompromis, ovaj pristup je gotovo strateški. Vizuelno „težak“ dekor ostaje na podu, dok zid dobija lagan, prozračan akcenat dovoljno prisutan da ga primijetite, ali dovoljno suzdržan da ne naruši minimalizam.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!