Za određene stvari uistinu klišejski zvuči kada kažemo da su više od hrane, napitka, slastice itd. Za kavu to nije slučaj. Kava nije samo napitak. To je kultura, umjetnost, znanost, strast. Bez obzira pijete li espresso, cappuccino, caffe latte ili pak neku drugu, postoji par činjenica koje sigurno niste znali o ovom čarobnom napitku. Čak iako možda ne pijete kavu nikako (moramo reći da puno pro

#1 Kava je drugi proizvod na svijetu kojim se najviše trguje. Prva je naravno – nafta.

#2 Najskuplja kava na svijetu zove se Kopi Luwak. Glavni faktor u njenoj visokoj cijeni jest način proizvodnje. Proizvodi se od zrnaca kave koji se dobivaju iz probave indonezijske životinje, cibetske mačke. Radi usporedbe, šalica Kopi Luwak kave prosječno stoji od 62 do 180 KM.

#3 Legenda kaže da su pastiri u Etiopiji prvi primijetili utjecaj kofeina kada su vidjeli da su njihove koze puno poletnije i svježije nakon što pojedu zrnca kave.

#4 Na početku, kava se konzumirala kao jelo, a ne kao napitak. Afrička plemena su je miješala s masti. Tako su dobivali „energetske bombe“.

#5 Sva kava na svijetu raste samo u pojasu od 22.5 stupnjeva sjeverne geografske širine do 22.5 stupnjeva južne geografske širine. Hawaii su jedina država u SAD-u gdje se uzgaja kava.

#6 70% svijeta konzumira kavu Arabica – blagu i aromatičnu, dok 30% konzumira kavu Robusta, koja je gorča i sadrži 50% više kofeina.

#7 Kava raste na drveću koje može narasti i do 9 metara. Zrna kave su zapravo sjemenke unutar svijetlo crvene bobice/voćke.

#8 Belgijac George Washington je 1906. godine izumio espresso kavu. Espresso nije posebna vrsta kave, nego samo drugačiji način pripreme.

#9 Na svijetu se svaki dan konzumira oko 2.25 milijardi šalica kave.

#10 Kava ima najbolji utjecaj na organizam ako je popijete između 9:30 i 11:30h.

#11 Prva web kamera je napravljena na Cambridgeu kako bi se snimio rad aparata za kavu.

#12 Starbucks troši više novca na zdravstveno osiguranje svojih radnika nego na kupovinu kave.

#13 Miris kave je drugačiji od okusa jer enzimi u ljudskim ustima poništavaju i do 50% okusa.

#14 Šalica kave s kofeinom znatno poboljšava protok krvi u organizmu.

#15 Postoji caffe shop u Francuskoj u kojemu u koliko ne pozdravite na ulasku i ne zamolite lijepo za kavu, vaša šalica kave će stajati znatno više.

#16 Nizozemska je zemlja s najvećom potrošnjom kave po glavi stanovnika. Točnije, 2.4 šalica dnevno po osobi.

#17 Engleski kralj je 1675. godine zabranio coffe shopove jer je smatrao da se ljudi okupljaju u njima kako bi smišljali teorije zavjere protiv njega.

#18 Kako bi proučio utjecaj kave na zdravlje, švedski kralj Gustav III. poništio je smrtnu kaznu dvojici blizanaca pod zanimljivim uvjetima. Jedan od njih je morao do kraja života piti 3 šalice kave dnevno, a drugi 3 šalice čaja.

#19 Pijući kofein navečer odgađamo otpuštanje melatonina u mozga, što remeti ritam tijela i odgađa san za otprilike 40-ak minuta.

#20 Ako biste vrištali 8 godina, 7 mjeseci i 6 dana, proizveli biste dovoljno energije da zagrijete jednu šalicu kave.

Foto: pinterest.com

Među prvima smo posjetili novi Strossa Fine Bistro, smješten u Strossmayerovoj 3. Adresu s upečatljivim interijerom koji potpisuje arhitekta Mak Vuk iz arhitektonskog studija ZEC i kuhinjom koju predvodi chef Safet Salihović. Zbog onoga što smo probali s menija, brzo ćete razumjeti zašto je na The Bonjour. list.

Strossa Fine Bistro je nova sarajevska adresa za koju se već sada vidi da neće ostati samo odgovor na pitanje gdje večerati ove sedmice. Upravo takva mjesta čuvamo za The Bonjour.list, naš izbor adresa koje imaju karakter, atmosferu i razlog zbog kojeg im se želite vratiti. 

Među prvima smo imali priliku posjetiti ovaj restoran i izašli s vrlo jasnim zaključkom: o interijeru ćete vjerovatno pričati odmah, ali zbog kuhinje ćete se vratiti.

 

 

 

 

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Objavu dijeli Strossa Fine Bistro (@strossafinebistro)

Probali smo nekoliko jela s menija koji potpisuje chef Safet Salihović, a prostor, iza kojeg stoji arhitekta Mak Vuk iz arhitektonskog studija ZEC, već na prvom koraku daje do znanja da je Strossa zamišljena kao restoran s više od jednog raspoloženja. Ovdje ambijent ne radi samo kao pozadina. On uvodi u priču, mijenja ritam boravka i daje svakom dijelu dana svoj ugao.

 

Prostor sa tri jasno režirana raspoloženja  

Strossa se ne otkriva odjednom. U tome se vidi preciznost arhitekte Maka Vuka, koji prostor ne tretira kao jednu cjelinu s istim raspoloženjem, nego ga gradi kroz nekoliko ambijentalnih slojeva. Tako restoran ne djeluje kao samo jedna scena, nego kao mjesto koje mijenja ritam ovisno o tome gdje sjedite i u kojem dijelu dana ga posjećujete.

Prvi dio, odmah pri ulazu, je okrenut dnevnim susretima. Svijetao je, otvoren i dovoljno topao da u njemu odmah možete zamisliti brunch, jutarnju kafu ili susret koji počne kao kratka pauza, a nastavi se dugo u dan zbog prostora koji ima mirnu, nenametljivu dinamiku. 




 

Drugi ambijent, oblikovan kroz dublje bordo tonove, uvodi potpuno drugačiju atmosferu. Intimniji je i taktilniji, s dozom filmske energije koja se oslanja na boju, svjetlo i osjećaj izdvojenosti. To je prostor za koktel, duži razgovor i večeru u kojoj se tempo namjerno usporava.

Na spratu se otvara treća perspektiva. Pogled odozgo daje restoranu novu prostornu dubinu, dok izdvojeniji lounge dio djeluje kao diskretna zona za ručak, privatni susret ili trenutak u kojem želite ostati dio atmosfere, ali je posmatrati iz malo mirnijeg ugla.






 
 

Pogledajte slične teme

Voz Sarajevo Mostar: Naša prva stanica The Bonjour List serijala

Pročitaj više

Doručak postaje omiljeni oblik druženja: 3 mjesta u Sarajevu koja vrijedi posjetiti

Pročitaj više

Sarajevo ima novu street food adresu: Možda baš ovdje otkrijete vaš omiljeni burger

Pročitaj više

Šta smo probali s menija  

Kod restorana koji već na ulazu postavi ovako snažan vizuelni standard, kuhinja prirodno postaje dio istog očekivanja. Zanimalo nas je može li kuhinja izdržati isti nivo očekivanja ? 

U Strossi, može. I to vrlo sigurno.  



 

S menija smo probali krokete od piletine, beef tartare, Biftek & Pomme Anna i sticky toffee pudding. Dovoljno različit izbor da se osjeti smjer kuhinje chefa Safeta Salihovića. Ono što možemo reći je: precizna izvedba, pažnja prema teksturi i detalji koji svakom jelu daju dodatni sloj. 



 

Kroketi od piletine stigli su prvi i odmah pokazali da Strossa poznate okuse ne tretira kao sigurnu zonu. Piletina, bešamel, tartuff mayo i pileći jus složeni su u zalogaj koji ima udobnost comfort hrane, ali i preciznost dobrog bistroa. Hrskava korica, mekana sredina i jus koji daje dublji, slaniji završetak. Dovoljno jednostavno da ga poželite odmah, a ujedno izvedeno tako da ga zapamtite.




 

Beef tartare dolazi sa sjeckanim biftekom, koštanom srži, integralnom focacciom sa ružmarinom, aiolijem i kiselim shallotom. Bogat i odmjeren. Koštana srž daje punoću, shallot unosi svježiji rez, focaccia donosi teksturu, a aioli sve povezuje bez teške ruke. 




 

Biftek & Pomme Anna donosi klasični restoranski trenutak, izveden s mirnom sigurnošću. Sous vide biftek, pomme Anna, jus i peršun aioli složeni su tako da svaki element ima jasnu ulogu. Meso ostaje centar tanjira, pomme donosi slojevitu, puterastu teksturu, a jus daje dubinu koja jelu ostavlja lijep, zaokružen završetak.



 

Za kraj, sticky toffee pudding. Biskvit od hurme i rogača, toffee karamela i sladoled od pečene banane. Ovo je desert koji se jede polako prvih nekoliko sekundi, a onda već razmišljate da li je okej naručiti još jedan. Topao, taman, karamelast, s dubinom rogača i sladoledom od pečene banane koji zvuči kao prilog, a završi kao razlog zbog kojeg ga pamtite. 




 

Nakon onoga što smo probali, jasno je zašto Strossa Fine Bistro ima mjesto na The Bonjour. list. Zbog upečatljivog interijera, kuhinje koja prati isti nivo pažnje i tanjira zbog kojih novu sarajevsku adresu već sada preporučujemo dalje.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba    
Foto: Bonjour.ba