Za određene stvari uistinu klišejski zvuči kada kažemo da su više od hrane, napitka, slastice itd. Za kavu to nije slučaj. Kava nije samo napitak. To je kultura, umjetnost, znanost, strast. Bez obzira pijete li espresso, cappuccino, caffe latte ili pak neku drugu, postoji par činjenica koje sigurno niste znali o ovom čarobnom napitku. Čak iako možda ne pijete kavu nikako (moramo reći da puno pro

#1 Kava je drugi proizvod na svijetu kojim se najviše trguje. Prva je naravno – nafta.

#2 Najskuplja kava na svijetu zove se Kopi Luwak. Glavni faktor u njenoj visokoj cijeni jest način proizvodnje. Proizvodi se od zrnaca kave koji se dobivaju iz probave indonezijske životinje, cibetske mačke. Radi usporedbe, šalica Kopi Luwak kave prosječno stoji od 62 do 180 KM.

#3 Legenda kaže da su pastiri u Etiopiji prvi primijetili utjecaj kofeina kada su vidjeli da su njihove koze puno poletnije i svježije nakon što pojedu zrnca kave.

#4 Na početku, kava se konzumirala kao jelo, a ne kao napitak. Afrička plemena su je miješala s masti. Tako su dobivali „energetske bombe“.

#5 Sva kava na svijetu raste samo u pojasu od 22.5 stupnjeva sjeverne geografske širine do 22.5 stupnjeva južne geografske širine. Hawaii su jedina država u SAD-u gdje se uzgaja kava.

#6 70% svijeta konzumira kavu Arabica – blagu i aromatičnu, dok 30% konzumira kavu Robusta, koja je gorča i sadrži 50% više kofeina.

#7 Kava raste na drveću koje može narasti i do 9 metara. Zrna kave su zapravo sjemenke unutar svijetlo crvene bobice/voćke.

#8 Belgijac George Washington je 1906. godine izumio espresso kavu. Espresso nije posebna vrsta kave, nego samo drugačiji način pripreme.

#9 Na svijetu se svaki dan konzumira oko 2.25 milijardi šalica kave.

#10 Kava ima najbolji utjecaj na organizam ako je popijete između 9:30 i 11:30h.

#11 Prva web kamera je napravljena na Cambridgeu kako bi se snimio rad aparata za kavu.

#12 Starbucks troši više novca na zdravstveno osiguranje svojih radnika nego na kupovinu kave.

#13 Miris kave je drugačiji od okusa jer enzimi u ljudskim ustima poništavaju i do 50% okusa.

#14 Šalica kave s kofeinom znatno poboljšava protok krvi u organizmu.

#15 Postoji caffe shop u Francuskoj u kojemu u koliko ne pozdravite na ulasku i ne zamolite lijepo za kavu, vaša šalica kave će stajati znatno više.

#16 Nizozemska je zemlja s najvećom potrošnjom kave po glavi stanovnika. Točnije, 2.4 šalica dnevno po osobi.

#17 Engleski kralj je 1675. godine zabranio coffe shopove jer je smatrao da se ljudi okupljaju u njima kako bi smišljali teorije zavjere protiv njega.

#18 Kako bi proučio utjecaj kave na zdravlje, švedski kralj Gustav III. poništio je smrtnu kaznu dvojici blizanaca pod zanimljivim uvjetima. Jedan od njih je morao do kraja života piti 3 šalice kave dnevno, a drugi 3 šalice čaja.

#19 Pijući kofein navečer odgađamo otpuštanje melatonina u mozga, što remeti ritam tijela i odgađa san za otprilike 40-ak minuta.

#20 Ako biste vrištali 8 godina, 7 mjeseci i 6 dana, proizveli biste dovoljno energije da zagrijete jednu šalicu kave.

Foto: pinterest.com

Nekako su najljepši obroci uvijek oni zbog kojih se svi zadrže za stolom malo duže nego što su planirali.

Dok neko postavlja tanjire, neko već provjerava šta se peče u kuhinji, a razgovori postaju sve glasniji kako hrana stiže na sto. 

I baš ti mali trenuci često ostanu važniji od samog recepta…





 

Zato posljednjih mjeseci sve više volimo ideje za jela koja ne traže komplikovanu pripremu, ali na stolu izgledaju kao da ste ih planirali cijeli dan. Ona koja jednako dobro funkcionišu za porodični ručak, vikend druženje ili večeru kada samo želite da atmosfera kod kuće bude malo posebnija.




Ovoga puta inspiraciju smo pronašli u receptu koji spaja bogate okuse, jednostavnu pripremu i ono najvažnije, osjećaj zajedništva za stolom. 

Na toj ideji zasniva se i kampanja ‘Spaja nas isti žar’ koju realizuje Crvena jabuka i Tropic Market, podsjećajući koliko su hrana i zajednički trenuci često najbolji način povezivanja.



 

Marinirana junetina u maslacu, bijelom luku i ruzmarinu koja izgleda kao restoran moment kod kuće

Sočna marinirana junetina, otopljeni maslac, bijeli luk i ruzmarin kombinacija su s kojom je teško pogriješiti. Ovo je jedno od onih jela koje izgleda efektno čim ga iznesete na sto, a zapravo se priprema mnogo jednostavnije nego što djeluje. Idealno za večere kada želite napraviti nešto malo posebnije bez komplikovanih koraka i previše vremena u kuhinji.




Sastojci za mariniranu junetinu u maslacu, bijelom luku i ruzmarinu

Za 2 osobe:

• 2 komada marinirane junetine iz Crvene jabuke i Tropic Marketa  
• 40 g maslaca
• 2 kašike maslinovog ulja
• 4 čehna bijelog luka
• 2 grančice svježeg ruzmarina
• So
• Kulino crni biber u zrnu iz asortimana Crvene Jabuke i Tropic Marketa




Priprema korak po korak:

Meso izvadite iz frižidera 30 do 40 minuta prije pripreme kako bi ravnomjerno zadržalo sočnost tokom pečenja.

Dobro zagrijte tavu i dodajte maslinovo ulje. Mariniranu junetinu pecite između 2 i 4 minute sa svake strane, zavisno od debljine mesa i pečenosti koju volite.




Pred kraj dodajte maslac, bijeli luk i ruzmarin. Kada se maslac otopi i postane aromatičan, kašikom ga lagano prelivajte preko mesa oko jedne minute. 







Upravo taj korak daje mesu bogat okus i onu toplu, restaurant inspired atmosferu koju svi volimo prenijeti kući, posebno uz dodatak svježe mljevenog Kulino bibera.




Nakon pečenja ostavite meso da odmori 5 do 7 minuta prije rezanja. Tada ostaje najsočnije i najukusnije.




Uz ovakvo glavno jelo lako je kombinovati i druge okuse za sto. Marinirana piletina za roštilj iz Crvene jabuke i Tropic Marketa odličan je izbor za one koji vole nešto laganije, a jednako sočno i jednostavno za pripremu.




Dovoljno je dobro zagrijati grill tavu ili roštilj, dodati malo ulja ili maslaca i peći piletinu 4 do 5 minuta sa svake strane dok ne dobije zlatnu koricu i ostane mekana iznutra. Uz grilovano povrće, krompir ili svježu salatu, vrlo lako postaje dio stola oko kojeg se svi okupe bez puno planiranja.



 

 

Okusi koji okupljaju cijeli sto

Možda baš zato najviše volimo ovakva jela…

Ne traže posebnu priliku ni komplikovanu pripremu, ali vrlo lako promijene atmosferu cijele večeri. Dovoljno je nekoliko dobrih sastojaka, pun sto i atmosfera zbog koje čak i najjednostavniji obrok djeluje kao nešto čemu ćemo se rado vraćati.




To su oni momenti kada se uzima još jedan zalogaj iako smo ‘već siti’, kada svi komentarišu kako nešto dobro miriše i kada se recept odmah šalje dalje u porodični grupni chat.

Dok se meso reže još vruće, a tanjiri polako prazne, cijeli obrok nekako postane više od obične večere kod kuće. To su ona jela koja se uvijek iznova vraćaju na sto jer uz njih najčešće ostanu i najbolji razgovori.