TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 18.1.2016.
Za određene stvari uistinu klišejski zvuči kada kažemo da su više od hrane, napitka, slastice itd. Za kavu to nije slučaj. Kava nije samo napitak. To je kultura, umjetnost, znanost, strast. Bez obzira pijete li espresso, cappuccino, caffe latte ili pak neku drugu, postoji par činjenica koje sigurno niste znali o ovom čarobnom napitku. Čak iako možda ne pijete kavu nikako (moramo reći da puno pro
#1 Kava je drugi proizvod na svijetu kojim se najviše trguje. Prva je naravno – nafta.
#2 Najskuplja kava na svijetu zove se Kopi Luwak. Glavni faktor u njenoj visokoj cijeni jest način proizvodnje. Proizvodi se od zrnaca kave koji se dobivaju iz probave indonezijske životinje, cibetske mačke. Radi usporedbe, šalica Kopi Luwak kave prosječno stoji od 62 do 180 KM.
#3 Legenda kaže da su pastiri u Etiopiji prvi primijetili utjecaj kofeina kada su vidjeli da su njihove koze puno poletnije i svježije nakon što pojedu zrnca kave.
#4 Na početku, kava se konzumirala kao jelo, a ne kao napitak. Afrička plemena su je miješala s masti. Tako su dobivali „energetske bombe“.
#5 Sva kava na svijetu raste samo u pojasu od 22.5 stupnjeva sjeverne geografske širine do 22.5 stupnjeva južne geografske širine. Hawaii su jedina država u SAD-u gdje se uzgaja kava.
#6 70% svijeta konzumira kavu Arabica – blagu i aromatičnu, dok 30% konzumira kavu Robusta, koja je gorča i sadrži 50% više kofeina.
#7 Kava raste na drveću koje može narasti i do 9 metara. Zrna kave su zapravo sjemenke unutar svijetlo crvene bobice/voćke.
#8 Belgijac George Washington je 1906. godine izumio espresso kavu. Espresso nije posebna vrsta kave, nego samo drugačiji način pripreme.
#9 Na svijetu se svaki dan konzumira oko 2.25 milijardi šalica kave.
#10 Kava ima najbolji utjecaj na organizam ako je popijete između 9:30 i 11:30h.
#11 Prva web kamera je napravljena na Cambridgeu kako bi se snimio rad aparata za kavu.
#12 Starbucks troši više novca na zdravstveno osiguranje svojih radnika nego na kupovinu kave.
#13 Miris kave je drugačiji od okusa jer enzimi u ljudskim ustima poništavaju i do 50% okusa.
#14 Šalica kave s kofeinom znatno poboljšava protok krvi u organizmu.
#15 Postoji caffe shop u Francuskoj u kojemu u koliko ne pozdravite na ulasku i ne zamolite lijepo za kavu, vaša šalica kave će stajati znatno više.
#16 Nizozemska je zemlja s najvećom potrošnjom kave po glavi stanovnika. Točnije, 2.4 šalica dnevno po osobi.
#17 Engleski kralj je 1675. godine zabranio coffe shopove jer je smatrao da se ljudi okupljaju u njima kako bi smišljali teorije zavjere protiv njega.
#18 Kako bi proučio utjecaj kave na zdravlje, švedski kralj Gustav III. poništio je smrtnu kaznu dvojici blizanaca pod zanimljivim uvjetima. Jedan od njih je morao do kraja života piti 3 šalice kave dnevno, a drugi 3 šalice čaja.
#19 Pijući kofein navečer odgađamo otpuštanje melatonina u mozga, što remeti ritam tijela i odgađa san za otprilike 40-ak minuta.
#20 Ako biste vrištali 8 godina, 7 mjeseci i 6 dana, proizveli biste dovoljno energije da zagrijete jednu šalicu kave.
Foto: pinterest.com
TEKST: Lamija Muratagić
De Niro, Morgan Freeman, Mads Mikkelsen i Willem Dafoe imaju nešto zajedničko osim filma. Kada bi se ugasila festivalska svjetla, završavali su na nekim od najpoznatijih sarajevskih adresa, a mi znamo kojim.
Sarajevo Film Festival ima i svoju gastronomsku mapu koja se kroz godine ispisivala paralelno s festivalskim programom. Između projekcija, razgovora i festivalskih obaveza, neka od najvećih filmskih imena pronalazila su predah za sarajevskim stolovima. Nekad je to bio ručak između dva termina, nekad večera koja bi se produžila, a nekad samo nekoliko mirnijih sati daleko od protokola i festivalske gužve.
Robert De Niro, Morgan Freeman, Mads Mikkelsen, Benicio del Toro i Willem Dafoe samo su dio impresivnog niza. Kada se velika filmska imena kroz godine počnu vezivati za iste sarajevske adrese, restorani prestaju biti tek mjesta susreta i postaju svojevrsni repozitorij festivalskih boravaka, anegdota i memorije grada.
Ako jedan sarajevski restoran ima filmski guestbook vrijedan posebnog poglavlja, onda je to Kibe Mahala. Za njihovim su stolovima kroz godine sjedili Stellan Skarsgård, Armand Assante, Benicio Del Toro, Tim Roth, Danny Glover, Jeremy Irons, Nick Nolte, Ralph Fiennes i John Cleese, ali neke od najboljih priča ostale su izvan fotografija.
Pred dolazak Morgana Freemana domaćini restorana dobili su informaciju o tačno određenom ginu i tonicu koje glumac pije. Uslijedila je potraga od Zagreba, Beograda i Ljubljane do drugih regionalnih adresa, bez uspjeha. Na kraju su preko Londona uspjeli nabaviti dvije boce gina i veću količinu tonica, spremne za njegov dolazak.
Freeman se prezentacijom oduševio. A onda je probao viljamovku.
Večer je nastavio s njom, dok je teško nabavljeni gin ostao gotovo netaknut. Malo je boljih anegdota o tome kako se pažljivo pripremljen plan u Sarajevu može promijeniti nakon jednog pića.
Robert De Niro također je bio gost Kibe Mahale, a njegovo ime već zauzima posebno mjesto u impresivnoj filmskoj arhivi restorana.
Robert De Niro je među imenima koja su kroz Sarajevo Film Festival svratila u 4 sobe gospođe Safije, a nekoliko godina kasnije na istoj adresi večerali su i Alejandro González Iñárritu i Paweł Pawlikowski.
Foto: @4sgs / @leila_leamm
S vremenom su 4 sobe gospođe Safije postale više od provjerene sarajevske adrese za ručak ili večeru. Lista njihovih gostiju danas čita se gotovo kao presjek savremene kinematografije, s Festivalom kao zajedničkom tačkom.
Mads Mikkelsen je tokom Sarajevo Film Festivala 2022. predstavio The Hunt, film koji mu je donio nagradu za najboljeg glumca u Cannesu.
Nakon festivalskog dijela večeri završio je u Konobi Luka, gdje se u jednom trenutku pridružio sviračima i zaplesao. Večera je tako dobila epilog koji je vrlo brzo postao dio festivalskih anegdota grada.
Jesse Eisenberg je tokom boravka u Sarajevu bio gost Baolija. U restoran je svratio nakon što je primio Počasno Srce Sarajeva i predstavio svoj rediteljski prvijenac Nakon što spasiš svijet.
Baoli je tako u svoju relativno mladu historiju vrlo brzo upisao i jedno ozbiljno filmsko ime.
Tavola je tokom boravka Willema Dafoea u Sarajevu ugostila slavnog glumca, dodajući još jedno veliko ime svojoj listi gostiju. Šta je bilo na stolu ostaje nepoznato, ali važniji je trag koji takve posjete ostavljaju, polako upisujući poznate sarajevske adrese u festivalsku historiju grada.
Festivalska historija, srećom, ne ostaje uredno posložena u programskim knjižicama. Dio nje ostane za stolom, u ručkovima između obaveza, večerama koje se produže i adresama na koje se gosti vraćaju.
Sarajevo tih dana film ionako ne zadržava samo u kinima.
Zato nije loše znati da stol za kojim večeras sjedite možda već ima sasvim pristojnu filmsku biografiju.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Foto i Grafičko oblikovanje: Bonjour.ba
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
