TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 6.5.2015.
Kada govorimo o gastro ponudi grada Sarajeva, ne možemo, a da ne krenemo od restorana 4 sobe gospođe Safije. Restoran je to koji priča mnoge priče, većinom o ljubavi. Bilo o zabranjenoj ljubavi kakve se sjeća gospođa Safija, bilo o ljubavi prema hrani. Ljubavne priče koje su se pričale pod krovom kroz 4 sobe, ostavljamo da poslušate u dragom društvu, uz vino na adresi Čekaluša 61, a mi smo pronašl
Njegovo ime je Emir Parovac, 38-godišnjih kuhar koji svakodnevno kreira jelovnik u 4 Sobe gospođe Safije. Kada smo pitali Emira da nam kaže nešto o karakteristikama koje ga krase, rekao je kako ne voli pričati o sebi i kako će prepustiti drugima da kažu nešto o njemu. Stoga, pozivamo vas da ga upoznate kroz naš razgovor uz čašu vina.
Emir Parovac
Nećemo pretjerati kada kažemo da restoran 4 sobe gospođe Safije uistinu oduševljava, kako interijerom i ambijentom, tako i hranom. Recite nam kada ste i kako došli na poziciju chefa kuhinje u ovom restoranu?
U 4 sobe gospođe Safije sam počeo raditi u oktobru 2008., dakle prije nešto više od 6 godina. Želio sam iskusiti nešto novo i drugačije, a u tom trenutku je to bio jedini restoran koji se usudio zaplivati vodama gastro fuzije.
{gallery}2015/2015_05/4sgs_interijer{/gallery}
Restoran 4 sobe gospođe Safije
Što mislite o meniju restorana prije nego ste došli na poziciju chefa kuhinje?
Bilo je dosta davno, tako da se i ne sjećam tadašnjeg menija. Jedino što znam je da sam prepoznao gastronomski smjer, a to je kulinarska fuzija, koja me najviše inspiriše i podgrijava želju da se bavim ovim poslom.
Kako biste opisali gastro ponudu restorana 4sgs danas?
Ponuda restorana 4 sgs se mijenja i napreduje svakodnevno, kao i samo ugostiteljstvo - bilo gdje u svijetu. Moraju se pratiti svjetski trendovi što je, priznat ćete, na našem tržištu veliki izazov. Jelovnik je koncipiran iz više dijelova. Safijin jelovnik podrazumjeva bosanske specijalitete s dodirom modernog pristupa, a Johanov jelovnik je kulinarska fuzija svih okusa svijeta. Nedavno smo započeli projekat nedjeljnog bruncha koji je prepoznatljiv po, za naše podneblje, drugačijoj ponudi – jela se uglavnom prave od svježih, neprocesiranih i zdravih namirnica. Ipak, čak i kada niste zainteresovani za konkretan objed, dobrodošli ste prezalogajiti neki od specijaliteta sa tapas & mezza ponude uz čašu vina ili koktel.
Koliko često mijenjate meni i odakle najčešće nabavljate namirnice?
Jelovnik osvježavamo jelima napravljenim od sezonskih namirnica. Trudimo se da uvijek ponudimo nešto novo tako da, pored redovnih jela, postoje dnevni specijaliteti koji su rezultat inspiracije koju osjetim u datom momentu ili je u našu korpu 'zalutala' namirnica koju ne možemo naći u svakodnevnoj ponudi, pa prema njoj 'krojim' meni.
Pored namirnica, u čemu leži inspiracija pri kreiranju novog jela?
Inspiracija za kreiranje novih jela dolazi i od samog raspoloženja, nekih novih namirnica, egzotičnih začina kojih je na BiH tržištu sve više. Često pokušavam da isprobam nešto novo, nešto što će osvježiti ponudu, razmišljam o tome šta bi ja volio naručiti u restoranu i to mi daje inspiraciju.
Kako uopće počinje jedan dan chefa kuhinje? U koliko sati? Kakvim ritualima?
Moj posao je poprilično dinamičan i ne karakterizira ga svakodnevna rutina koju bih mogao ukratko opisati. Postoji određeni ritual obaveza koje obavljam svaki dan, poput popisivanja robe, pripreme osnova za rad, raspoređivanja dužnosti kolegama i slično. Uglavnom se svaki dan razlikuje od prethodnog, jer svakom zahtjevu gosta pristupam individualno, pokušavajući ispuniti sva njegova očekivanja po pitanju odabira jela. Recimo, danas pripremam buffet ručak za proslavu vjenčanja, a već sutra ćemo raditi Wine & Dine eksluzivnu večeru, koja se servira u šest slijedova jela sparenih sa šest različitih vina. To je uistinu izazov.
Sigurni smo da je u gradu koji je u turističkom smislu veoma definiran tradicionalnom kuhinjom, bilo teško 'nametnuti' modernu kuhinju, sastojke, kombinacije i način serviranja. Kako ste to uspjeli?
Mislim da još nismo u potpunosti uspjeli nametnuti 'modernu kuhinju', iako se vremenom probudila zainteresovanost kod naših ljudi da probaju neke nove okuse. Mi izrazito poštujemo tradicionalnu kuhinju i autohtone namirnice, te nam je stoga krajnji cilj da ljudima predstavimo jela spravljena od lokalnih proizvoda prezentirana na moderan i drugačiji način. Sudeći po sve većem broju rezervacija u restoranu iz dana u dan – čini se da smo na dobrom putu.
Možete li nam otkriti koje je jelo u 4sgs najtraženije?
Definitivno biftek na način chefa kuhinje, tj. Cafe de Paris.
Biftek na način chefa kuhinje - Cafe de Paris
A koje biste opisali kao najneobičnije?
Bilo ih je mnogo, ali evo recimo jagode sa zelenim biberom i acceto redukcijom.
Postoji li neka interna anegdota iz kuhinje koju biste podijelili s našim čitateljima?
Postoji ih dosta, ali želio bih da ipak ostanu unutar kuće. Mi smo vam, po diskreciji i etici, slični liječnicima. What happens in kitchen, stays in kitchen.
Naravno, ne možemo odoljeti, a da ne pitamo koji biste objed preporučili osobi koja prvi put posjećuje 4sgs?
Moja preporuka bi definitivno bila biftek Cafe de Paris ili recimo, odrezak od tune u sipinoj kori. Meni osobno je teško odoljeti i ponudi koja je na švedskom stolu nedjeljnog bruncha: tu nemam niti jednu zadršku, iskreno – stavio bih na tanjur baš sve što se poslužuje. Predlažem MODAMO čitateljima da nas posjete, pa da uživo razmijenimo utiske o hrani. :)
Foto: 4 sobe gospođe Safije PR
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Ako ste se ikada uhvatili kako razmišljate: “Sve sam probala, ali kod mene to ne radi”, ovaj razgovor je za vas.
Jedemo zdravo, pazimo, odričemo se, a tijelo kao da ima svoje planove.
Kilogrami dođu i odu, navike krenu pa stanu, a savjeti sa svih strana samo dodatno zbune.
Zato smo sjeli s Dženitom Mustafić, integrativnom nutricionisticom i osnivačicom ProNutricia centra, da otvoreno pričamo o onome o čemu se rijetko govori: zašto ista pravila ne vrijede za sve, čega se najteže odreći kad mijenjamo navike i kako izgleda mršavljenje koje ne završi jo-jo efektom.
Dženita Mustafić, osnivačica ProNutricia centra i Emina Smaka, glavna urednica Bonjour.ba portala
Bez velikih teorija, ali s iskustvom iz prakse i fokusom na promjene koje stvarno mogu ostati dio svakodnevice.
Šta danas znači “zdrava ishrana”? Postoji li “zdrava dijeta”?
Dženita: "Zdrava ishrana prije svega je ona koja je održiva, ona koja je u balansu s pojedincem.
Znači, mora biti individualna, u skladu sa osobom koja se hrani na neki određeni način.
Zdrava dijeta bi trebala biti isto. Znači nešto što dugoročno primjenjujemo, što je najbolje za naš organizam, za naše hormone.
Nije samo način na koji mi, odnosno što jedemo, nego je bitna i naša okolina, jer sve to utječe na apsorpciju nutrijenata iz hrane koju
mi unosimo."
Kojem trendu u zdravlju mislite da danas žene previše vjeruju, a nema osnove?
Dženita: "Danas postoji mnogo trendova, nažalost, kojima žene počinju i žele da promijene nešto u svom životu, a to su obično raznorazni detoksi, dijete koje su niskokalorične i isključuju jednu paletu namirnica kao što su ugljikohidrati.
Žene treba da biraju neku održivu ishranu koja je balansirana, koja je za njih dobra i koja ne šteti njihovom tijelu. Znači, ne treba da
kažnjavaju svoje tijelo raznoraznim dijetama da bi postigli neki izgled koji se sad zahtijeva... Idealna žena izgleda zdravo."
Jesu li ugljikohidrati stvarno najveći izazov?
Dženita: "Jesu, ukoliko se ne educiramo kako treba.
Dakle, ugljikohidrate mi moramo unositi jer su oni uslov za balansirane hormone, ali je bitno odakle ih unosimo. Izvor ugljikohidrata je jako bitan.
Složeni ugljikohidrati iz mahunarki, dakle iz integralnih žitarica, žitarica koje nisu rafinirane, one doprinose balansu naših hormona i našeg organizma, ali naravno junk food, kako mi volimo nazvati, nosi prefiks negativnog i dugoročno ima negativne posljedice na naš organizam."
Čega se ljudima najteže odreći kad krenu mijenjati navike?
Dženita: "Navika. Najteže je promijeniti obrazac ponašanja, pogotovo ukorijenjeni obrazac ponašanja. Mala navika koja se ponavlja u kontinuitetu stvara velike promjene.
Nekad su one pozitivne, nekad negativne i onda kad mi želimo da te negativne, uslovno rečeno, promijenimo u pozitivne, to je jako teško i zahtijeva vrijeme."
Često čujemo: “Prijateljici je ovaj plan dao rezultate, meni ne.” Zašto ista ishrana ne djeluje isto na sve?
Dženita: "Nije sve za svakoga. Dakle, svi smo različiti, počevši od genetike, podneblja u kojem živimo, načina kako živimo,
našeg organizma… ta ishrana mora biti tako i prilagođena.
Ono što odgovara meni, ne znači da odgovara tebi i naša ishrana, bez obzira da li smo možda istih godina, naša ishrana mora biti
prilagođena isključivo nama."
Šta je ključ da se kilogrami ne vrate?
Dženita: "Ključ je individualan i iz tog razloga smo mi kreirali, rekla bih, fantastičan transformativni program. Pronutricia Signature program 360°.
U tom periodu od osam sedmica cilj je da napravimo barem postupno početak promjena navika koji dovode do transformacije tijela.
Dakle, to je program koji starta sa dijagnostičkim dijelom. Radimo detaljnu analizu sastava tijela i kroz nutricionističke konsultacije pripremamo individualni plan ishrane zajedno sa klijentom. Zašto? Zato što integrativni pristup ishrani zahtijeva pristup i okolišnih utjecaja.
Nije samo hrana, nego i ono kako klijent živi, u kom okruženju živi, koliko spava jer san je jako bitan i na taj način kreiramo navike koje su održive.
Tu zatim pravimo plan potpore organizmu kako bi brže gubio kilograme. Mi smo ponosni vlasnici certificiranih aparata za gubljenje tjelesne masnoće, za održavanje zdravih mišića.
Ubacujemo tu i limfnu drenažu, bio-saunu… Napravili smo jedan 360 ciklus koji može pomoći klijentu da napravi transformaciju i da održivo gubi kilograme."
Šta tijelo teže oprašta: kolač ili hronični stres? Šta tijelo teže oprašta: kasnu večeru ili loš san?
Dženita: "Tijelo brže oprašta kolač. Hronični stres je, sama riječ kaže hroničan i dugoročno ostavlja posljedice na naš organizam.
Loš san, tijelo teže i oprašta i podnosi dugoročno, ali moram reći da i kasna večera nekima predstavlja problem i ugrožava dobar san."
2l vode dnevno: DA ili NE za svakoga?
Dženita: "Hidracija je jako bitna. Dva litra vode je ok, ali nekome treba više, nekome manje. To je individualno.
Neke zahtjevnije fizičke aktivnosti zahtijevaju više tečnosti. Naravno, zavisi koliko kilograma neka osoba ima, u kojem podneblju živi i na koji način živi i kako se hrani. To je zaista jedno individualno pitanje."
Sva ona pitanja o trendovima koji nas zbunjuju, navikama koje se teško mijenjaju, stresu koji nas tiho sabotira ili snu koji često zanemarujemo… sve to nas podsjeća da naše tijelo nije mašina, već dio nas koji zaslužuje razumijevanje i strpljenje.
I da možda već predugo od sebe tražimo da izdrži, umjesto da ga stvarno poslušamo.
Kad se uhvatimo u krugu “zašto kod mene ne radi?”, možda je vrijeme da prestanemo tražiti novu dijetu i počnemo slušati šta nam tijelo govori.
Ako se kilogrami vrate ili plan ne potraje, to nije znak da nismo dovoljno jake, nego da pristup nije bio pravi.
I zato ovdje nema brzih rješenja, strogih pravila ni savjeta koji vrijede za sve.
Umjesto toga, postoji mjesto gdje se prvo gleda šira slika, a tek onda priča o promjenama… ProNutricia.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
