Ljubljana, glavni grad Slovenije, poznata je po svojoj arhitektonskoj ljepoti i kulturnoj raznolikosti. Ovog puta, grad je postao kulisa za spoj tri umjetnika.

Milan Senić, dizajner održive mode i dobitnik nagrade BIG SEE Award 2020, predstavio je svoje nove kreacije kao homage Ljubljani, gradu iz kojeg potječe njegova prva profesionalna nagrada.

Berina Hasanbegović, mlada umjetnica, igra ključnu ulogu u ovoj modnoj priči. Berinu ističe njena vještina u pravljenju skulptura i radu na platnu. Ona doprinosi i sferi digitalnog svijeta u social media marketingu, PR-u i komunikologiji. Ovim editorijalom potvrđuje još jednu u nizu uspješnih saradnji kao zaštitno lice i inspiracija sarajevskog dizajnera.




Igor Huzbašić, koji za sebe kaže da je "all over the world" fotograf, najdublje zadovoljstvo pronalazi u kreiranju portreta. Njegov rad istinski opisuje strast prema fotografiji te oživljava jedinstvene priče na njemu svojstven način. U ovom editorijalu kroz svoj objektiv istraživao je strukturalne prizore u gradu, tražeći vezu između prostora i dizajna. Fotografije predstavljaju svojevrsno putovanje kroz Ljubljanu.

Crna i bijela boja, simboli klasike i elegancije, savršeno su se uklopile sa okolinom, stvarajući kontrast i ističući estetske vrijednosti kreacija. Stroga forma i bezvremenski minimalizam zajednička je nit svim outfitima prikazanim u editorijalu.

U ovom projektu, bh. dizajn se stopio s Ljubljanom na jedinstven način, spajajući estetiku i kreativnost. Rezultat je vizuelna simfonija koja pokazuje da umjetnost, moda i arhitektura mogu zajedno stvoriti inspirativno iskustvo. Milan, Berina i Igor uspjeli su spojiti svoje talente i u srcu Ljubljane stvoriti jedinstvenu priču.


Milan Senić - pogledajte ostatak editorijala

* * *
Modni dizajner: Milan Senić
Foto: Igor Huzbašić
Model: Berina Hasanbegović

Ok, na prvu djeluju kao da je neko na pola posla u izradi cipele jednostavno rekao:,, Znaš šta, bit će ovo dovoljno!''.

A onda se sjetimo da se nalazimo na Cruise 2026/27 pisti kuće Chanel, pod vodstvom Matthieu Blazy, i da nedovoljno u modi često znači upravo suprotno.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by CHANEL (@chanelofficial)

Ove sandale, koje su u suštini svedene na petu i ornamentalni okvir oko stopala, otvaraju jedno staro pitanje: gdje završava funkcija, a gdje počinje ideja? Ako cipela više ne štiti stopalo, nego ga gotovo u potpunosti izlaže, da li je ona i dalje cipela ili performativni objekt koji nosimo?

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Véronik (@aboutchanelhere)

 

Ovo, naravno, nije prvi put da moda koketira s idejom redukcije do apsurda. Još 1999. Jeremy Scott je kroz svoje rane kolekcije ponudio sličan moment ironije i pomjeranja granica, igrajući se s formom obuće kao vizuelnim znakom, a ne nužno funkcionalnim predmetom. Njegov pristup je bio otvoreno duhovit, gotovo karikaturalan, dok Chanel danas bira suzdržaniju, ali ništa manje provokativnu verziju istog pitanja.

S druge strane, nedavni spoj Maison Margiela i Christian Louboutin iz 2024. godine također je istraživao granice konstrukcije i percepcije obuće, gdje forma postaje fragmentirana, a cipela više nalikuje ideji nego predmetu. U tom kontekstu, Chanelove polu-cipele djeluju kao nastavak tog dijaloga, ali kroz prizmu luksuza koji nikada ne gubi svoju estetsku disciplinu.


Ono što je ovdje posebno zanimljivo jeste kontrast između historijskog konteksta i radikalnosti dizajna. Povratak u Biarritz, gdje je Gabrielle Chanel 1915. otvorila svoju kuću, priziva ideju oslobođenog tijela, jednostavnosti i funkcionalne elegancije, vrijednosti koje su tada redefinisale žensku modu. I sada, više od stoljeća kasnije, Chanel ponovo govori o slobodi... samo ovaj put kroz gotovo potpuno odbacivanje zaštite koju cipela pruža.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by CHANEL (@chanelofficial)

Teško je ne osjetiti blagi sarkazam u svemu ovome. 

No, jasno je da se vrijednost komada ne mjeri isključivo njegovom funkcijom. Naprotiv, često se mjeri njegovom sposobnošću da izazove reakciju, bilo da je to divljenje, zbunjenost ili blagi otpor.

U tom smislu i ove Chanel sandale funkcionišu kao komentar o tijelu, o luksuzu, o granicama između potrebe i želje. Možda nisu stvorene da postanu svakodnevni izbor, ali jesu da pomaknu perspektivu i da nas podsjete da moda, u svom najuzbudljivijem obliku, nikada nije bila potpuno racionalna.
 

Naslovna fotografija: @sourcewhere