TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 7.11.2023.
“Merlot je poput Marilyn Monroe – pun, mekan i neodoljiv” – Robert Mondavi.
Sorta koja se naziva vinom “kameleon” jer ima sposobnost da poprimi nove karakteristike u zavisnosti od toga gdje se vinova loza uzgaja. Svakog 07.11. se obilježava Internacionalni dan Merlot-a, a tim Fina Vina nam donosi nešto više o ovoj sorti.
Iz koje regije nam dolazi Merlot?
Merlot je popularna sorta crvenog vina koja potiče iz Francuske, a postala je omiljena širom svijeta zbog svoje mekoće, punoće i voćnih aroma.
Vino proizvedeno od ovog tamnog grožđa jedna je od glavnih sorti koje se uzgajaju i potiču iz regije Bordeaux u Francuskoj. Sorta se danas uzgaja i širom svijeta, uključujući Francusku, Italiju, SAD, Čile, Argentinu i mnoge druge vinogradske regije.
Značenje imena Merlot?
Legenda kaže da je grožđe Merlot dobilo ime po autohtonoj ptici kos koji je viđen kako se hrani zrelim grožđem. Francuska riječ za malog kosa je “Merle” , tako da se čini da definitivno postoji veza između ptice i grožđa.
Koje su karakteristike i kakav im je okus?
Merlot će u čaši donijeti široku lepezu okusa. Budući da je “kameleon” vino ono upija samo najbolje iz svog okruženja. Obično ima bogate voćne arome, uključujući trešnju, malinu, šljivu, crnu ribizlu, borovnicu, a unutar ovih slojeva možete očekivati i zemljane note paprika, komorača, duhana, vanilije i čokolade.
Na kojoj temperaturi ga poslužujemo?
Idealna temperatura serviranja je obično između 16 i 18 stepeni Celzijusa. Kao opće pravilo, samo 15 minuta u frižideru trebalo bi da učini trik i vaš Merlot će biti spreman za serviranje i uživanje. Ovo je dovoljno toplo da se istaknu voćne arome i mekoća vina, ali ne previše toplo da alkohol bude dominantan.
Uz koju hranu se preporučuje?
Jedan od razloga zbog kojeg ljudi vole Merlot je njegova svestranost. Najčešće se uparuje sa crvenim mesom, piletinom, pastama i sirevima. Neočekivano dobro se slaže i sa morskim plodovima, pa iskoristite priliku da idealan Merlot poslužite sa lososom i školjkama kao što su škampi.
Savjet Finih Vina – Merlot uskladite sa hranom koja ima isti intenzitet okusa kao i vino koje pijete.
Koja vina preporučujete iz vašeg asortimana?
Naša preporuka za idealan 100% Merlot su vina vinarija Edi Simčič, Majan Simčič, Movia i Ščurek, dok se također ova sorta koristi i u cuvee-ima koja možete naći u našoj ponudi. Merlot možete pronaći na našoj službenoj stranici Fina Vina ili u svim bolje opremljenim restoranima, vinotekama i shopovima, poput Šamon promet, Vinoteka Mostar i Neco Trade Supply.
Kako bi proslavili Internacionalni dan Merlota, potrebna vam je i posebna Riedel vrhunska čaša upravo namijenjena za ovu sortu.
Sretan Internacionalni dan Merlot-a. Cheers!
* * *
Foto: PR
TEKST: Adelisa Mašić
Nekada su druženja gotovo podrazumijevala izlazak. Glasna mjesta, planovi koji počinju kasno navečer i potreba da vikend izgleda 'ispunjeno' često su bili glavni način povezivanja s ljudima.
Danas se, međutim, sve češće dešava nešto mnogo tiše i intimnije. Ljudi pozivaju prijatelje na večeru kod kuće, pažljivije slažu sto, pale svijeće, biraju muziku koja ostaje u pozadini i satima sjede za istim stolom bez osjećaja da negdje žure.
I možda upravo u tome leži razlog zašto su večere postale novi način druženja. Ne djeluju kao događaj koji treba impresionirati druge, već kao prostor u kojem konačno možemo usporiti i zaista biti prisutni.
Večera je postala odgovor na ubrzan tempo života
Nakon dana ispunjenih ekranima, obavezama i stalnim osjećajem da smo ‘na raspolaganju’, potreba za mirnijim oblicima druženja djeluje potpuno prirodno.
Večera kod kuće ne traži savršenu organizaciju niti veliki budžet. Dovoljno je nekoliko ljudi s kojima se osjećamo opušteno, nešto jednostavno na stolu i atmosfera u kojoj razgovor može trajati bez gledanja na sat.
Možda upravo zato ovakva druženja ostavljaju drugačiji trag. Nema buke koja prekida razgovor, nema osjećaja da stalno morate biti zanimljivi ili ‘u pokretu’. Sve djeluje sporije, toplije i mnogo iskrenije.
Hrana više nije samo hrana, već dio cijelog iskustva
Zanimljivo je koliko se promijenio i način na koji gledamo na obrok. Više nije poenta u tome da sve izgleda savršeno ili komplikovano, nego da stvara osjećaj ugode.
Tjestenina servirana u velikoj zdjeli na sredini stola, hljeb koji se dijeli rukama, desert koji svi probaju iz istog tanjira, upravo ti mali detalji stvaraju atmosferu zbog koje večera ostaje u sjećanju.
Zato se danas toliko pažnje posvećuje stvarima koje su nekada djelovale nevažno. Svijeće, tanjiri, platnene salvete, dobra rasvjeta ili muzika koja samo lagano prati razgovor postali su dio iskustva, a ne samo dekoracija. Večera je, na neki način, postala mali ritual.
Sve manje tražimo ‘izlazak’, a sve više osjećaj povezanosti
Možda najveća promjena nije ni u hrani ni u estetici, već u tome šta danas tražimo od druženja. Umjesto glasnih mjesta i površnih razgovora, sve više cijenimo trenutke u kojima možemo sjediti dugo, pričati bez žurbe i osjećati se potpuno opušteno.
Večere kod kuće upravo to omogućavaju. One brišu granicu između svakodnevice i posebnog trenutka, jer čak i običan utorak može izgledati drugačije kada se sto malo pažljivije postavi, vino rashladi i ljudi ostanu duže nego što su planirali.
I možda upravo zato večere nisu samo prolazni trend. One su postale način da vratimo osjećaj bliskosti, sporijeg ritma i prisutnosti koji nam sve više nedostaje.
Foto: @lauralabe
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
