TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 7.11.2023.
“Merlot je poput Marilyn Monroe – pun, mekan i neodoljiv” – Robert Mondavi.
Sorta koja se naziva vinom “kameleon” jer ima sposobnost da poprimi nove karakteristike u zavisnosti od toga gdje se vinova loza uzgaja. Svakog 07.11. se obilježava Internacionalni dan Merlot-a, a tim Fina Vina nam donosi nešto više o ovoj sorti.
Iz koje regije nam dolazi Merlot?
Merlot je popularna sorta crvenog vina koja potiče iz Francuske, a postala je omiljena širom svijeta zbog svoje mekoće, punoće i voćnih aroma.
Vino proizvedeno od ovog tamnog grožđa jedna je od glavnih sorti koje se uzgajaju i potiču iz regije Bordeaux u Francuskoj. Sorta se danas uzgaja i širom svijeta, uključujući Francusku, Italiju, SAD, Čile, Argentinu i mnoge druge vinogradske regije.

Značenje imena Merlot?
Legenda kaže da je grožđe Merlot dobilo ime po autohtonoj ptici kos koji je viđen kako se hrani zrelim grožđem. Francuska riječ za malog kosa je “Merle” , tako da se čini da definitivno postoji veza između ptice i grožđa.
Koje su karakteristike i kakav im je okus?
Merlot će u čaši donijeti široku lepezu okusa. Budući da je “kameleon” vino ono upija samo najbolje iz svog okruženja. Obično ima bogate voćne arome, uključujući trešnju, malinu, šljivu, crnu ribizlu, borovnicu, a unutar ovih slojeva možete očekivati i zemljane note paprika, komorača, duhana, vanilije i čokolade.

Na kojoj temperaturi ga poslužujemo?
Idealna temperatura serviranja je obično između 16 i 18 stepeni Celzijusa. Kao opće pravilo, samo 15 minuta u frižideru trebalo bi da učini trik i vaš Merlot će biti spreman za serviranje i uživanje. Ovo je dovoljno toplo da se istaknu voćne arome i mekoća vina, ali ne previše toplo da alkohol bude dominantan.
Uz koju hranu se preporučuje?
Jedan od razloga zbog kojeg ljudi vole Merlot je njegova svestranost. Najčešće se uparuje sa crvenim mesom, piletinom, pastama i sirevima. Neočekivano dobro se slaže i sa morskim plodovima, pa iskoristite priliku da idealan Merlot poslužite sa lososom i školjkama kao što su škampi.
Savjet Finih Vina – Merlot uskladite sa hranom koja ima isti intenzitet okusa kao i vino koje pijete.

Koja vina preporučujete iz vašeg asortimana?
Naša preporuka za idealan 100% Merlot su vina vinarija Edi Simčič, Majan Simčič, Movia i Ščurek, dok se također ova sorta koristi i u cuvee-ima koja možete naći u našoj ponudi. Merlot možete pronaći na našoj službenoj stranici Fina Vina ili u svim bolje opremljenim restoranima, vinotekama i shopovima, poput Šamon promet, Vinoteka Mostar i Neco Trade Supply.
Kako bi proslavili Internacionalni dan Merlota, potrebna vam je i posebna Riedel vrhunska čaša upravo namijenjena za ovu sortu.

Sretan Internacionalni dan Merlot-a. Cheers!

* * *
Foto: PR
TEKST: Ada Ćeremida
Postoje mjesta na koja ne odlazite samo po kolač, nego po iskustvo.
Novo otvoreni (i pažljivo redizajnirani) Atelje 51 u Banja Luci upravo je takva adresa, prostor u kojem će vas prvo zaustaviti vizual, a tek onda okus.
Na prvi pogled, dio deserta izgleda gotovo previše stvarno da bi bio jestiv. Jabuka koja to nije, čaša kafe koja krije slojeve moussea, teksture koje više podsjećaju na dizajn nego na klasično slastičarstvo.
I tu počinje priča.
Ponovno otvaranje donijelo je ne samo novi prostor, nego i jasnije definisan koncept: devet pažljivo osmišljenih deserata koji balansiraju između prepoznatljivog i potpuno neočekivanog.


Interijer Ateljea 51 nastavlja istu logiku kao i deserti, sve je promišljeno, čisto i fokusirano na detalj.
Kombinacija bijelih ploha, toplog drveta i terrazzo zida daje prostoru gotovo laboratorijsku preciznost, ali bez hladnoće. Plavi akcenti uvode identitet i ritam, dok centralni otok i visoki stolovi pozivaju na kratko zadržavanje, posmatranje i, naravno, degustaciju.
Prostor ne pokušava biti “instagramičan” na prvu, već funkcionalan i jasan, ostavljajući desertima da preuzmu glavnu ulogu.
Iza koncepta stoji Stefan Ilić , mladi chef i osnivač koji je svoje znanje gradio između Banja Luke, Beograda, ali i međunarodnih kuhinja u Grčkoj i Zagrebu. Taj miks iskustava danas se jasno vidi u njegovom radu, preciznost tehnike, ali i sloboda u interpretaciji.
Atelje 51 nije zamišljen kao klasična slastičarna, nego kao platforma za moderno slastičarstvo u kojoj desert postaje medij.
Njegovi kolači već su prepoznati i van ovog prostora, možete ih probati i u restoranima poput Stepa bara i Milunke, ali upravo ovdje dolaze u svom najčišćem obliku.


Na meniju se nalazi devet deserata, ali svaki od njih nosi svoju mikro-priču. “Makijato” reinterpretira svakodnevni ritual kafe kroz slojeve bijele čokolade, karamele i kafe.
“Pina Kolada” donosi svježinu citrusa i kokosa u formi koja izgleda gotovo kao skulptura. “Rošer” i “823” igraju na sigurno. ali samo u okusima, dok vizual ostaje potpuno savremen.


Posebno se izdvajaju forme koje imitiraju voće: “Zlatni Delišes” i “Amarena” izgledaju kao višnje, ali kriju kompleksne unutrašnje strukture. Tu je i “Fistiki”, desert koji balansira pistaciju i voćne note, te “Anja” kao laganija, svježija opcija.
Ono što ih povezuje jeste balans, nijedan okus nije preglasan, nijedna tekstura suvišna.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!