TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 7.11.2023.
“Merlot je poput Marilyn Monroe – pun, mekan i neodoljiv” – Robert Mondavi.
Sorta koja se naziva vinom “kameleon” jer ima sposobnost da poprimi nove karakteristike u zavisnosti od toga gdje se vinova loza uzgaja. Svakog 07.11. se obilježava Internacionalni dan Merlot-a, a tim Fina Vina nam donosi nešto više o ovoj sorti.
Iz koje regije nam dolazi Merlot?
Merlot je popularna sorta crvenog vina koja potiče iz Francuske, a postala je omiljena širom svijeta zbog svoje mekoće, punoće i voćnih aroma.
Vino proizvedeno od ovog tamnog grožđa jedna je od glavnih sorti koje se uzgajaju i potiču iz regije Bordeaux u Francuskoj. Sorta se danas uzgaja i širom svijeta, uključujući Francusku, Italiju, SAD, Čile, Argentinu i mnoge druge vinogradske regije.
Značenje imena Merlot?
Legenda kaže da je grožđe Merlot dobilo ime po autohtonoj ptici kos koji je viđen kako se hrani zrelim grožđem. Francuska riječ za malog kosa je “Merle” , tako da se čini da definitivno postoji veza između ptice i grožđa.
Koje su karakteristike i kakav im je okus?
Merlot će u čaši donijeti široku lepezu okusa. Budući da je “kameleon” vino ono upija samo najbolje iz svog okruženja. Obično ima bogate voćne arome, uključujući trešnju, malinu, šljivu, crnu ribizlu, borovnicu, a unutar ovih slojeva možete očekivati i zemljane note paprika, komorača, duhana, vanilije i čokolade.
Na kojoj temperaturi ga poslužujemo?
Idealna temperatura serviranja je obično između 16 i 18 stepeni Celzijusa. Kao opće pravilo, samo 15 minuta u frižideru trebalo bi da učini trik i vaš Merlot će biti spreman za serviranje i uživanje. Ovo je dovoljno toplo da se istaknu voćne arome i mekoća vina, ali ne previše toplo da alkohol bude dominantan.
Uz koju hranu se preporučuje?
Jedan od razloga zbog kojeg ljudi vole Merlot je njegova svestranost. Najčešće se uparuje sa crvenim mesom, piletinom, pastama i sirevima. Neočekivano dobro se slaže i sa morskim plodovima, pa iskoristite priliku da idealan Merlot poslužite sa lososom i školjkama kao što su škampi.
Savjet Finih Vina – Merlot uskladite sa hranom koja ima isti intenzitet okusa kao i vino koje pijete.
Koja vina preporučujete iz vašeg asortimana?
Naša preporuka za idealan 100% Merlot su vina vinarija Edi Simčič, Majan Simčič, Movia i Ščurek, dok se također ova sorta koristi i u cuvee-ima koja možete naći u našoj ponudi. Merlot možete pronaći na našoj službenoj stranici Fina Vina ili u svim bolje opremljenim restoranima, vinotekama i shopovima, poput Šamon promet, Vinoteka Mostar i Neco Trade Supply.
Kako bi proslavili Internacionalni dan Merlota, potrebna vam je i posebna Riedel vrhunska čaša upravo namijenjena za ovu sortu.
Sretan Internacionalni dan Merlot-a. Cheers!
* * *
Foto: PR
TEKST: Adelisa Mašić
Postoje restorani u koje dolazimo zbog pogleda i oni u koje se vraćamo zbog hrane. City View Sarajevo uspijeva spojiti oboje, ali ono što ga zaista izdvaja je osjećaj s kojim gost odlazi.
Osjećaj zbog kojeg ne gledate na sat i shvatite da vam je zapravo bilo jako lijepo.
Od prvog koraka na ulazu, preko pažljivo osmišljenog menija, pa sve do pogleda koji se otvara prema Sarajevu, ovaj restoran je zamišljen kao kompletno iskustvo, a ne samo kao mjesto za obrok.
Kako nam u razgovoru otkriva chef Antonio Radoš, filozofija restorana od početka je jasna: gost nije potrošač, već osoba kojoj se želi biti dobar domaćin.
„Kada sjednu za sto, želimo da osjete opuštenost, toplinu i sigurnost da su na mjestu gdje se svaki detalj radi s namjerom, pažnjom i ljubavlju“, objašnjava Radoš.
Od bruncha koji je nedostajao gradu do cjelodnevne kuhinje
City View, koji se nalazi na adresi Podcarina 1, je u startu zamišljen kao brunch mjesto kakvo je Sarajevu dugo nedostajalo. Fokus je bio na inovativnim jelima, lokalnim namirnicama te kvaliteti i prezentaciji, uz lagane obroke koji su jasno profilirani i lako prepoznatljivi.
„City View je primarno bio fokusiran na brunch, kakav nedostaje u gradu, s inovativnim jelima i hranom pripremljenom na unikatan način, uz fokus na lokalne namirnice, kvalitet i prezentaciju“, objašnjava chef Antonio Radoš.
S vremenom su, sasvim prirodno, počeli dolaziti i upiti za večeru. Gosti su željeli ostati duže i vratiti se i nakon radnog vremena koje je u početku bilo rezervisano za jutarnje i dnevne obroke. 
„Vremenom smo dobili dosta upita za služenje hrane i poslije našeg tadašnjeg radnog vremena, pa je prirodno došao sljedeći korak, a to je da služimo hranu cijeli dan“, dodaje Radoš.
Danas City View nudi hranu tokom cijelog dana, ali uz jasnu podjelu ritma:
„Jutro i rano popodne su posvećeni laganijim jelima koja se spremaju brzo, dok navečer pripremamo ozbiljnija i kompleksnija jela“, ističe Radoš, opisujući prelazak u večernji tempo u kojem, kako kaže, „nakon užurbanog dana sve pomalo usporava i nastupa čisti hedonizam“.
Pogled privuče, ali hrana zadrži
Iako sam naziv restorana često prvo privuče pažnju, reakcije gostiju su, kako kaže chef, gotovo uvijek iste: dođu zbog pogleda, a vraćaju se zbog hrane.
Turisti posebno cijene priliku da uz prelijep panoramski pogled na Sarajevo probaju jela koja nisu generična, dok domaći gosti brzo prepoznaju kvalitet i dosljednost. Upravo ta kombinacija, doživljaj prostora i ozbiljna kuhinja, čini City View mjestom koje se pamti.
Mali meni, jasna priča
Meni u City Viewu nije opširan i to je svjesna odluka. Devet jela za brunch i devet za večeru osmišljeni su tako da svako jelo nosi svoju priču i predstavlja restoran na poseban način.
Ako se mora izdvojiti favorit chefa, to je Meat the Chef, jelo koje okuplja njegove omiljene elemente i jasno se obraća ljubiteljima mesa. Kao apsolutni best seller, s druge strane, ističe se Eggsciting sataraš, jelo po kojem je City View već postao prepoznatljiv.
Gostoprimstvo kao suština koncepta
Osim hrane, poseban naglasak stavljen je na ono što tim City Viewa smatra pravom razlikom između dobrog restorana i mjesta kojem se gosti vraćaju, a to je gostoprimstvo.
Za njih to nije samo korektan servis, već iskrena pažnja, toplina i energija koja se osjeti, ali se ne nameće. Kroz stalne treninge i rad s timom, gradi se kultura u kojoj svi razumiju da gost najduže pamti kako se osjećao.
„Upravo taj ljudski faktor, odnos osoblja prema gostima i energija prostora, uz prepoznatljive ukuse, razlog su zbog kojeg nam se ljudi vraćaju“, ističe Radoš.
Bez žurbe, bez pretencioznosti
Kada je riječ o budućnosti, planovi su svjesno odmjereni. Širenje trenutno nije prioritet, jer je fokus na onome što se gradi ovdje i sada: kuhinji, iskustvu gosta i jasnom identitetu koji je smiren, dosljedan i iskren.
Kako ističe chef Antonio Radoš, City View ne teži buci ni velikim gestama. „Dobra večera ne mora biti bučna ni pretenciozna, nego smirena, topla i iskrena. Mjesto u koje se gosti vraćaju jer znaju šta mogu očekivati i jer im to prija.“
Ako ikada dođe do širenja, to je, prema njegovim riječima, nešto što može doći isključivo kao rezultat tog rada, a ne kao cilj sam po sebi.
Foto: Bonjour.ba
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
