TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 13.5.2024.
Pripremite notes, omiljeno piće, zauzmite mjesto bez distrakcija i otvorite se ka prevazilaženju generacijskog jaza.
Ko predstavlja stub u vašoj porodici? Koji zajednički ritual nikada ne propuštate? Koji član porodice vam je dao najvažniji savjet koji vas prati kroz svaki dan i sve važne odluke? U trci za samima sobom i vlastitim ciljevima u turbulentnim danima, često ne ostavljamo dovoljno vremena za ono odakle potiče sve što jesmo.
Danas, 15.5. obilježava se Međunarodni dan porodice. U skladu s tim i sami smo se poželjeli osvrnuti na njenu važnost, ali i izazove koje porodica i porodični život nose sa sobom.
Naša sagovornica u razgovoru o porodici bila je Armina Čerkić, sistemska porodična psihoterapeutkinja Instituta Mentis.
Armina Čerkić
Institut Mentis se bavi edukacijom, kliničkim radom i istraživanjima u oblasti sistemske porodične terapije. Uoči Međunarodnog dana porodica koji se obilježava 15. maja, poziva sve da podijele svoje priče o snazi koja se generacijama prenosi u njihovim porodicama.
Svoj odgovor na pitanje “Koja se SNAGA prenosi kroz generacije u tvojoj porodici?” možete potpuno anonimno poslati putem forme na linku koji vam dostavljamo ispod. Svaki odgovor će biti iskorišten kako bi se obogatilo razumijevanje porodičnih vrijednosti i snage koju imaju u bh. društvu.
Nakon rada sa desetinama porodica iz BiH, vaš fokus je na pozitivnim promjenama i snazi koju porodica nosi. Šta je najčešće navedeno od strane pojedinaca kao pozitivna snaga koju porodice nose decenijama?
Hvala za pitanje, mi smo se ove godine odlučili da pitamo BiH porodice da nam direktno odgovore na ova pitanja, na način na koji oni žele putem kampanje koju smo osmisli pod nazivom Snaga bh. porodice. Ova je kampanja dio aktivnosti u svhu obilježavanja ovogodišnjeg međunarodnog dana porodice koji se obilježava 15. maja pod temom „Prihvatanje različitosti, jačanje porodica“.
Tokom mjesec dana kampanje porodice su nam se javljale putem socijalih medija i QR kodova i dostavljali svoje odogovore na ovo pitanje. Mi smo iznenađeni ukupnim angažmanom i odgovorima koje smo dobili, ali i snagama koje su naše porodice identificirale kao važne za njih. Iz navedenih iskustava vidimo da se snaga porodica u Bosni i Hercegovini manifestuje kroz različite vrijednosti i tradicije koje se prenose kroz generacije.
Neki od često navedenih aspekata snage uključuju:
Sve ove vrijednosti zajedno formiraju moćan okvir koji porodicama omogućava da održe snagu i koheziju kroz izazovna vremena, pružajući stabilnost i sigurnost svojim članovima. Ova kampanja i dobijeni odgovori nam pokazuju kako BiH porodice vrijednuju i njeguju tradiciju dok se istovremeno prilagođavaju modernim izazovima. Ipak, ovi odgovori se ne mogu uzeti kao generalni okvir za razumijevanje svih porodica u BiH, ali nam daju ideju ključnih resursa o kojima neke od porodica razmišljaju kada se nađu u izazovnim trenucima.
Koje „sitne stvari“ unutar porodice donose velike promjene, jačaju odnose i čine tu snagu postojanom decenijama, pa i vjekovima? Kako ih mi možemo inkorporirati u svoje živote?
U radu sistemske porodične terapije, naglašavamo važnost iskrenih izražavanja i komunikacije unutar porodice kao osnove za jačanje veza. "Sitne stvari" poput zajedničkih obroka, večernjeg razgovora o dnevnom iskustvu ili jednostavno zajedničko provođenje vremena bez distrakcija (telefona, televizora), mogu stvoriti osjećaj pripadnosti i razumijevanja unutar porodice.
Dio ove kampanje se odnosio i na razumijevanje važnosti narativa i odmaka od problemom zasićenih priča, gdje porodice zajedno kreiraju priče o svojim iskustvima, što pomaže u oblikovanju identiteta i međusobne povezanosti.
Kako se naš pristup porodici, naše porodično okruženje i odgoj ogledaju u svakodnevnom životu?
Odgoj i porodično okruženje su ogledala naših svakodnevnih interakcija. Načini na koje roditelji rješavaju konflikte, pokazuju empatiju i podršku, modeliraju djeci kako da se nose sa izazovima. U savremenoj sistemskoj porodičnoj terapiji mi ističemo i važnost "aktivizma u terapiji", gdje porodica nije samo mjesto za individualni rast već i za socijalne promjene, potičući djecu da budu svjesni i aktivni članovi zajednice.
Koje porodične vrijednosti trebamo vratiti u fokus kako bismo poboljšali kvalitet odnosa i izgradnju ličnosti djece?
Porodične vrijednosti poput međusobnog poštovanja, iskrenosti, empatije, i zajedničkog rješavanja problema trebale bi biti u središtu naših porodičnih interakcija. Naglasak na ovim vrijednostima pomaže u izgradnji ličnosti djece koja su otpornija i emocionalno zrelija.
Da li se kroz moderne metode roditeljstva primjećuje odgovor na generacijske traume?
U našoj svakodnevnoj kliničkoj praksi u Institutu Mentis smo ohrabreni sve učestalijim korištenjima i interesu za savremene metode roditeljstva koje sve više uključuju razumijevanje psiholoških aspekata i generacijskih trauma. Praktikovanje otvorene komunikacije, pružanje emocionalne podrške i učenje djece kako da izraze svoje osjećaje mogu pomoći u prekidu ciklusa traume unutar porodica.
Sve češće govorimo o emotivnoj zrelosti. Na koji način se količina emotivne zrelosti ličnosti koje su stubovi porodica odražava na generacije koje predvodi?
Emotivna zrelost osoba koje su stubovi porodica igra ključnu ulogu u oblikovanju ponašanja i stavova mlađih generacija. Stabilnost, posebno sposobnost upravljanja emocijama i uzajamno poštovanje koje pokazuju odrasli članovi porodice, postavljaju temelje za razvoj sličnih kvaliteta kod djece.
Koje metode roditeljstva bismo trebali ostaviti iza sebe, a kojim bismo modernim metodama trebali pružiti priliku?
Metode roditeljstva koje trebamo ostaviti iza sebe uključuju autoritarni pristup i nedostatak emocionalne podrške, kao i tradicionalne podjele uloga u kojima je su roditelji u svom pristupu podjeljeni po rodnim očekivanjima od uloga oca ili majke.
Pristupi koji su oduvijek postojali u porodicama koje su podržavale rast i razvoj svakog člana i koje su nam svima sigurno poznate iz naših susreta sa porodicama više stavljaju u fokus na metode koje uključuju pozitivno roditeljstvo, emocionalno inteligentno roditeljstvo i pristupe koji podstiču samostalnost, a posebno kritičko razmišljanje kod djece – bez obizira na dob djeteta.
Koje su to „sitne“ stvari ili greške koje su duboko ukorijenjene u porodice, naše društvo i odgoj, a koje se negativno odražavaju na razvoj ličnosti i život odraslog čovjeka?
Greške koje se često prenose unutar porodica uključuju izbjegavanje otvorenih razgovora o problemima, korištenje sarkazma ili kritike kao načina komunikacije i nedostatak podrške za individualnost kao i različitost svakog člana. Promovisanje otvorenosti, iskrenosti i međusobnog poštovanja može pomoći u prevazilaženju ovih negativnih obrazaca.
* * *
Foto: Privatna arhiva, Pexels.com
TEKST: Adelisa Mašić
Postoji trenutak u kojem gotovo svaka žena shvati da majčinstvo ne dolazi sa sigurnim odgovorima.
Bez obzira na broj pročitanih knjiga, savjeta koje čuje ili iskustava drugih mama, onaj prvi susret sa stvarnim emocijama, brigama, umorom i ljubavlju često izgleda potpuno drugačije od svega što je zamišljala.
U vremenu u kojem društvene mreže često serviraju savršeno uređene trenutke, usklađene outfite i nasmijane porodične kadrove, lako je povjerovati da i majčinstvo mora izgledati besprijekorno.
Ipak, stvarnost je mnogo nježnija, haotičnija, emotivnija i upravo zbog toga stvarnija…
Majčin dan često slavi nježnost, snagu i ljubav majki, ali možda je upravo ovo prilika da se govori i o svim nesigurnostima, umoru i pitanjima koja dolaze uz taj put, a o kojima se mnogo rjeđe priča naglas.
Zato smo nekoliko mama pitali jedno važno pitanje: Koji savjet bi voljela da si čula na samom početku svog majčinskog puta, a koji danas može ohrabriti i osnažiti druge mame?
Njihovi odgovori nisu savršene formule. Više su podsjetnik da je u redu osjećati se umorno, nesigurno, preplavljeno emocijama i da nijedna mama ne mora nositi teret savršenstva da bi bila dovoljna svom djetetu.
Kada shvatiš da dijete ne treba savršenu mamu
Lana Lekić, profesorica, doktorica i certificirana instruktorica masaže beba i djece, kaže da bi voljela da joj je neko na samom početku rekao kako ne mora biti savršena da bi bila dobra mama.
Podijelila je s nama da je majčinstvo mnogo više od idealnih trenutaka koje često viđamo izvana. To su neprospavane noći, emocije koje nekad preplave, stalna briga i ljubav koju je teško opisati riječima.
Posebno ističe koliko je važno da mame vjeruju sebi više i da ne zaborave sebe usput, jer kako kaže, ‘sretna i mirna mama je najveći poklon koji dijete može imati’.
Lanin odgovor podsjeća na nešto što se često zaboravlja, a to je da se dobra mama ne mjeri količinom savršenih trenutaka, nego prisutnošću, toplinom i sigurnošću koju dijete osjeća uz nju.
Djeca neće pamtiti savršeno složenu kuću
Fotografkinja Maja Topčagić smatra da mame danas nose ogroman pritisak da sve mora izgledati besprijekorno, od dnevne rutine do savršeno sređenog doma.
Kaže da bi voljela da joj je neko ranije rekao kako sitnice poput savršeno usklađenih outfita, rasporeda spavanja ili nepospremljenog suđa zapravo nisu ono što je najvažnije.
Maja posebno naglašava da neuredna kuća često znači da se u njoj živjelo, igralo i smijalo. Razbacane igračke znače provedeno vrijeme s djecom, a šolja kafe koja je ostala na stolu podsjetnik je da je mama uspjela uhvatiti makar kratki trenutak za sebe.
Kako nam je rekla, djeca neće pamtiti savršeno složene police i oprano suđe, nego zagrljaje, osjećaj sigurnosti i ljubav koju su imala kod kuće.
Ti najbolje poznaješ svoju bebu
Naida Kadić Klico, ekonomistica i influenserica, otvorila je temu s kojom će se vjerovatno poistovjetiti mnoge mame, a to je osjećaj preplavljenosti tuđim savjetima.
Ističe da bi voljela da je ranije naučila utišati glasove sa strane i više vjerovati svom osjećaju. Iako savjeti često dolaze iz dobre namjere, njihova količina zna stvoriti dodatni pritisak i nesigurnost.
Naida kaže da s vremenom shvatiš kako si upravo ti osoba koja najbolje poznaje svoju bebu. Ti primijetiš svaku promjenu, razumiješ njene potrebe i osjetiš kada nešto nije u redu, čak i ako to ne znaš objasniti riječima.
Posebno je naglasila koliko je važno da majke ne sumnjaju u sebe toliko često, jer su ljubav, briga i prisutnost već dovoljan dokaz da rade mnogo bolje nego što misle.
‘Majčinstvo nije savršeno, ali je upravo u toj stvarnosti njegova najveća ljepota’, podijelila je s nama.
Mir koji dolazi kroz znanje i povjerenje u sebe
Magdalina Janković, magistra farmacije i certificirani savjetnik za dojenje i ishranu beba i djece, smatra da bi joj početak majčinstva bio mnogo mirniji da je više vjerovala sebi i svom tijelu.
Podijelila je kako bi danas svakoj mami preporučila edukacije koje, osim znanja o njezi i potrebama bebe, donose i osjećaj sigurnosti i mira koji je neprocjenjiv u prvim mjesecima majčinstva.
Ističe da je važno pratiti potrebe vlastite bebe bez stalnog straha da će se napraviti greška, jer upravo povjerenje u sebe često postane jedan od najvažnijih oslonaca svake majke.
Možda je upravo to zajednička nit svih ovih odgovora. Nijedna mama ne traži savršenstvo. Traži malo više mira, razumijevanja, podrške i podsjetnik da već radi mnogo bolje nego što misli.
I možda je baš to savjet koji bi trebalo češće ponavljati ženama na početku majčinstva: ne morate sve znati odmah, ne morate sve držati pod kontrolom i ne morate biti savršene da biste bile dovoljno dobre svojim mališanima.
Foto: Privatna arhiva
Naslovna fotografija: @alexandrabring
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
