TEKST: Nevena Divčić
DATUM OBJAVE: 15.4.2024.
Znamo da je i Google ponekad konfuzan, zbog toga smo mi tu. Poput najbolje prijateljice.
Postoji li način da nakon brijanja koža ne odreaguje kao tvoj najveći neprijatelj? Zašto odjednom imaš izazove s kožom koje nisi imao ni kao tinejdžer? Ona stvarno primjećuje da ti koža suha na jednom dijelu? Moraš li koristiti balzam za usne? Postoji li krema za ruke koja nije ljepljiva? Zašto su ti podočnjaci u posljednje vrijeme tamni i... ma imaš podočnjake?!
Iako su, uglavnom zahvaljujući društvenim mrežama, porastu beauty trendova i bliskim ženama, muškarci uglavnom ukomponovali određene beauty rituale u svoju svakodnevnu rutinu, čini se da je njega kože za većinu muškaraca još uvijek tabu i dio ženskog svijeta koji radije ne bi da zavire. Hajde da vas uvučemo i u ovaj svijet.
Šta mi je zaista potrebno?
Zbog razlika u hormonima, muška koža je deblja od ženske te je malo otpornija na starenje i gubitak kolagena. No, iako može biti otpornija na neke znakove starenja zbog debljine, muška koža je također sklona crvenilu, iritacijama i izlaganju suncu zbog manje upotrebe proizvoda s SPF - om.
Njega kože može se malo razlikovati između muškaraca i žena, ali osnovni principi su slični. I muškarci i žene trebaju redovito čišćenje, hidrataciju i zaštitu od sunca. Međutim, proizvodi se mogu razlikovati u smislu teksture i mirisa kako bi bolje odgovarali individualnim potrebama i preferencijama. U skladu s tim muški proizvodi za njegu dizajnirani su tako da budu jednostavniji i praktičniji za upotrebu.
Osnovni proizvodi koje bi trebao imati i uvrstiti u svoju rutinu njege kože:
Kako da koristim ove proizvode i koliko često?
Čišćenje lica
Počnite s gelom za čišćenje lica. To će ukloniti nečistoće, ulje i ostatak prljavštine s vaše kože. Izbjegavajte agresivne sapune koji mogu isušiti kožu. Iako je na većini proizvoda za čišćenje lica naznačeno kako je poželjno postupak ponavljati i ujutro i navečer, zapravo je poželjno da ujutro izbjegavate isto. Koža tokom noći sama stvara neophodne tvari i ulja koja odmah pri ustajanju ne želimo ukloniti s lica.
Piling
Jednom do dva puta sedmično pokušajte odraditi neku vrstu pilinga. Ovo uklanja mrtve stanice kože i potiče je na obnovu. Koža ostaje nježnija te će vam pomoći pri spriječavanju urastanja dlačica.
Hidratacija
Nakon čišćenja lica i ujutro koristite hidratantnu kremu prilagođenu vašem tipu kože. Da, krema vam je potrebna čak i ako imate masnu kožu i ako na dodir ne osjetite kako je suha.
SPF
Ne zaboravite na zaštitu od sunca! Koristite hidratantnu kremu sa zaštitnim faktorom SPF 30 ili više svaki dan, čak i ako je oblačno. To će zaštititi vašu kožu od štetnih UV zraka i spriječiti prerano starenje.
Posebna njega
Ako imate određene probleme s kožom poput akni, tamnih mrlja ili osjetljivosti, razmislite o dodavanju posebnih proizvoda u svoju rutinu njege kože. Na primjer, serumi i kreme s vitaminom C mogu pomoći u posvjetljivanju tamnih mrlja. Pored toga, ako imate izazove sa kožom koji umanjuju vaše samopouzdanje ili koje ne znate riješiti sami uvijek se možete obratiti dermatologu. Također, ovo znači da svaki put kada govorimo o proizvodima za njegu, njezi kože, vitaminu C i slično – taj članak možeš otvoriti i ti, jer se isti najčešće ne odnose samo na žene.
Foto: @timschaecker
Prehrana i hidratacija
„Ma ja ne pijem vodu.“ Ovo nije rečenica koju bi trebao izgovarati ponosno, ni šaljivo. Ne zaboravite na unutarnju njegu kože. Našoj koži, kao najvećem organu, neophodna je hidratacija. Trudite se u svoju ishranu uvrstiti što više tečnosti (ne, ne mislimo na pivo) te balansirajte kada je riječ o alkoholu. U ishranu se potrudite uvrstiti što više povrća i voća.
Šta ne bih trebao raditi?
Usudi se istražiti online svijet koji je prepun konkretnih savjeta i prijedloga od strane muškaraca i žena koji su beauty entuzijasti te razgovaraj sa sestrom, prijateljicom, mamom ili djevojkom. Ona će se tome obradovati, a sigurno već mašta i o zajedničkoj skin care večeri ili dm shoppingu!
* * *
Naslovna fotografija: @bene.sz
Foto: Pexels.com
TEKST: Lamija Muratagić
Najteži umor često nije onaj koji se odmah vidi. Ne izgleda uvijek kao propušten rok, neodgovoren mail ili dan proveden u krevetu. Ponekad izgleda mnogo tiše. Sve stižete, ljudi se oslanjaju na vas, obaveze su pod kontrolom, a vi iznutra imate osjećaj da dan više gurate nego što ga zaista živite.
Za to se sve češće koristi termin high functioning burnout, odnosno visokofunkcionalno sagorijevanje. Nije riječ o formalnoj dijagnozi, niti o etiketi koju treba lijepiti na svaku fazu umora. Više je način da se opiše stanje u kojem osoba i dalje funkcioniše, ispunjava očekivanja i djeluje sposobno, dok iznutra sve manje osjeća stvarnu energiju, prisutnost i zadovoljstvo.
Burnout se u stručnom kontekstu najčešće veže za hronični stres na poslu, ali se ovaj izraz u svakodnevnom govoru koristi šire, za trenutak kada spolja sve izgleda pod kontrolom, a iznutra ste emocionalno, mentalno ili fizički potrošeni.
Ne mora svaka iscrpljenost biti burnout. Ipak, ako “dobro sam” sve češće zvuči kao rečenica koju izgovarate samo da ne biste objašnjavali kako ste stvarno, vrijedi zastati i provjeriti koliko vas svakodnevno funkcionisanje zapravo košta.
Burnout često zamišljamo kao potpuni kolaps. Trenutak u kojem više ne možete raditi, ustati, odgovoriti na poruku ili nastaviti kao da je sve u redu. Kod visokofunkcionalnog burnouta stvar je komplikovanija jer, barem izvana, još uvijek možete.
Možete završiti prezentaciju, odgovoriti na poruke, stići na sastanak, organizovati planove i usput nekome reći da ste dobro. Spolja to može izgledati kao stabilnost. Iznutra, međutim, može postojati osjećaj praznine, udaljenosti ili umora koji ne prolazi ni nakon prospavane noći.
Stres vas najčešće ubrzava. Misli su brze, tijelo je napeto, sve djeluje hitno i pomalo alarmantno. Burnout je drugačiji. On ne mora biti dramatičan. Često se osjeti kao tiho otupljenje.
Niste nužno tužni, ali se ne osjećate stvarno prisutno. Niste stalno ljuti, ali vas sitnice lakše izbace iz ravnoteže. Stvari koje su vam ranije donosile radost sada mogu djelovati kao još jedna obaveza, od druženja i treninga do večere, njege kože ili odmora.
Zato ga je lako previdjeti. Ne izgledate kao osoba kojoj treba pauza. Izgledate kao osoba koja zna šta radi. Samo što funkcionalnost ne znači uvijek da ste dobro.
Najčešće kroz male promjene koje prvo pokušavate objasniti lošim snom, napornom sedmicom, PMS-om ili običnim umorom.
Legnete da odmorite, ali se uhvatite kako već pola sata skrolate i osjećate se još praznije. Vikend više ne izgleda kao vrijeme za sebe, nego kao dva dana pokušaja da dođete sebi od svega što ste tokom sedmice nosili. Poruke ostavljate za kasnije, čak i kada vam je stalo do osobe koja ih šalje, jer ni za najjednostavniji odgovor više nemate kapaciteta.
Onda i male odluke postanu previše. Šta jesti, šta obući, kome prvo odgovoriti, šta odgoditi, šta završiti odmah. Sve ono što je nekada išlo automatski sada traži napor.
Ambicija može biti dobra stvar kada vam daje pravac, energiju i osjećaj rasta. Problem nastaje kada počne tražiti da stalno prelazite preko sebe kako bi sve izvana i dalje izgledalo uredno.
Posebno iscrpljuje mentalni teret koji se često ne vidi. Planiranje, pamćenje, predviđanje, organizovanje i emocionalno balansiranje drugih ljudi rijetko izgledaju kao rad, ali troše pažnju, fokus i energiju.
Zato se visokofunkcionalno sagorijevanje često ne prepozna na vrijeme. Osoba i dalje radi, odgovara, pojavljuje se, završava. Tek kasnije postane jasno da je cijena tog ritma bila previsoka.
Jedna od čestih zabluda je da se svaki umor može popraviti boljom rutinom. Još jedan planer, još jedan trening, još jedna jutarnja navika, još jedan pokušaj da se dan posloži savršeno.
Rituali mogu pomoći, ali ako ste već preopterećeni, oporavak ne bi trebao postati dodatni zadatak koji morate odraditi pravilno.
Briga o sebi ponekad izgleda jednostavnije. Otkazati plan bez duge poruke objašnjenja. Otići na spavanje iako kuhinja nije sređena. Reći da nešto ne možete preuzeti. Ostaviti poruku za kasnije. Priznati sebi da ste umorni prije nego što vas tijelo na to natjera.
U nekim situacijama, briga o sebi više nije dovoljna i zahtijeva hitan razgovor sa stručnom osobom. Ako hronični umor traje, ako se javlja osjećaj beznađa ili ako primjećujete da više ne možete normalno funkcionisati, traženje profesionalne pomoći je jedini ispravan korak. Visoko-funkcionalno sagorijevanje nije stanje koje prolazi samo od sebe, a razgovor s psihoterapeutom ili ljekarom ključan je za siguran oporavak.
Za početak, dovoljno je postaviti jedno iskreno pitanje: šta me zaista odmara, a šta samo izgleda kao odmor?
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @elliotjameskennedy
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
