TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 26.5.2016.
Na svega nešto više od 200 kilometara od Mostara, pristojnom cestom, nalazi se mjesto za savršen proljetni bijeg. Iako je Crna Gora posljednjih godina postala jedna od najpopularnijih ljetnih turističkih destinacija Europe, ja sam je odabrala za proljetni produženi vikend; za lagani odmor bez gužvi i kolona turista.
Boka kotorska je razgranati zaljev, jedan od najdubljih i najdužih zaljeva na Jadranskom moru. Nazivaju ga najjužnijim fjordom Europe.
Moj cilj je bio Kotor. Smještaj uspješno rezerviran preko Airbnb. Cijena: 30ak eura za noć. Apartman u samom srcu starog grada, unutar UNESCO-m zaštićenih zidina. Privatni objekt kamenih zidova debljine 80cm. Na dijelovima i više. Puno više. I pogled na kamena stepeništa, čipkaste ograde, trgove i crkve.
{gallery}2016/2016_05/boka2{/gallery}
Kotor je grad zamršenih krivudavih uličica, nepravilnih trgova zanimljivih imena i starih crkava veličanstvenih pročelja. Trgovi su imena dobijali po karakterističnim građevinama ili proizvodima koji su se na njima u prošlosti prodavali: Pjaca ili Trg od mlijeka, Trg od brašna, Trg od salate, Trg od muzeja, Trg od oružja, Trg od drva, i sl.
Od 15. do 18. stoljeća Kotor i okolica su pripadali Veneciji pa je venecijanski utjecaj vidljiv na gradskoj arhitekturi. U 4. mjesecu, kada sam obišla Kotor, dosta objekata i poslovnih prostora je bilo u pripremi za sezonu, dakle zatvoreno, što je čak bila dobra stvar, jer su na taj način pročelja bila lišena reklama i kojekakvih eksponata koji bi odvlačili pažnju s detalja koji su mene zanimali.
Kao dio svjetske kulturne baštine Kotor nudi jako puno; osim što je sam po sebi kompleks vrijedan gubljenja po uskim uličicama, preporučujem i ulazak barem u najpoznatiju atrakciju – katedralu Sv. Tripuna, primjer romanske arhitekture, sagrađenu 1166. godine.
Na mom popisu nezaobilaznih stvari našla su se monumentalna brončana vrata crkve Sv. Marije „od rijeke“, na kojima je u 24 polja ilustriran život blažene Ozane Kotorske čije je neraspadnuto tijelo i danas izloženo na oltaru unutar crkve. Rad je to rođenog Kotoranina, velikog Vaska Lipovca.
Stari grad je prepun restorana, kafića i suvenirnica, a sve u starim kamenim objektima. Ponuda restorana nije nešto što nam je strano, radi se o mediteranskoj kuhinji. Svejedno, pravo je mjesto za popiti vino iz najvećeg vinograda u Europi. Kompanija 13 jul – Plantaže najveći je proizvođač vinskog i stolnog grožđa u Crnoj Gori i okruženju, a najpoznatiji proizvod ove vinarije je vino Vranac. Obavezna je naravno i kotorska kremšnita.
Potrošiti kalorije znači popeti se uz cca 1350 stepenika moćne kotorske tvrđave. Radi se o srednjovjekovnom fortifikacijskom sustavu bedema ukupne dužine oko 4,5 kilometra. U staro urbano jezgro se može ući na troja vrata, a onda penjati sistemom stepeništa i rampi za izvlačenje topova do vrha, tvrđave Svetog Ivana. Prirodno i kulturno-povijesno područje Kotora upisano je na UNESCO-v popis svjetske baštine još 1979. godine. Penjanje toplo preporučujem, jer pogled koji se pruža sa svakim novim stepenikom je nevjerojatan! Cijena karte je 3 eura, a ukoliko uz sebe imate nekoga tko je raspoložen popričati sa simpatičnom djevojkom koja prodaje karte, možete proći i jeftinije, tipa 2 karte za cijenu jedne. Unutar opsega zidina Kotora živi endemska vrsta puža zvana „Clausilia Catharensis“, koju ipak nisam vidjela.
{gallery}2016/2016_05/boka1{/gallery}
Moja baza za obilazak Crne Gore je bio Kotor. Cca 20 kilometara južnije nalazi se Budva ili opisno: ogromno gradilište. Beton, staklo, Eiffelov toranj i pirati s Kariba. Sve na jednom mjestu. Stari grad Budva, skupa s rivijerom predstavlja centar crnogorskog turizma, poznat po pješčanim plažama i noćnom životu.
Ono što bih ja izdvojila je, često spominjana kao sporna, rasvjeta zidina koje okružuju budvanski Stari grad, a koje predstavljaju autentičan oblik srednjovjekovne obrambene arhitekture.
Riječ je o poklonu dizajnera Karima Rashida; dvostrukom nizu svijetlećih cijevi nalik lancu DNK, postavljenom od Kapetanije do Richardove glave, u dužini od 250 metara. Radi se o privremenom, montažno-demontažnom rješenju, izrađenom od eko pvc materijala, postavljenom povodom dočeka Nove 2014. godine.
Zašto sporna rasvjeta? Jedni ovo rješenje vide kao inovativan i jedinstven način iluminacije zidina i veliku šansu za stvaranje prepoznatljivog vizualnog identiteta Budve, dok drugi u ovome vide agresivnu konstrukciju 40-ak metalnih držača koji oštećuju kamene zidine.
Doći do Budve, a ne baciti pogled na poluotok Sveti Stefana bila bi baš šteta. To sam doslovno i napravila. Kako je poluotok rezerviran samo za goste kompleksa Aman Sveti Stefan, dalje od nasipa nisam ni stigla, tako da nisam provjerila u čemu su svojevremeno uživali Sophia Loren, Kirk Douglas, Michael Douglas i Catherine Zeta Jones, Claudia Schiffer i mnogi drugi. Ili provjeriti zašto je Novak Đoković baš ovu lokaciju odabrao za vjenčanje.
Tješim se da bih možda odsjela baš u jednom od 58 smještajnih jedinica, 50 soba, apartmana ili kućica na ostrvu, čime kompleks raspolaže, ali... baš kad sam stigla, saznam da je cijeli poluotok na 45 dana iznajmio Jaguar, gdje je održao prvu svjetsku prezentaciju i testiranje novog modela Jaguar F Pace, za preko 750 uzvanika iz cijelog svijeta.
Perast. Gradić smješten u podnožju brda sv. Ilije, prepun baroknih palača bogatih pomoraca, kamenih balkona, grbova, i vitkih zvonika. I dva otočića. Gospa od Škrpjela i Sveti Juraj (Đorđe). Do otočića se stiže brodicama za svega par minuta i par eura.
Sveti Juraj je prirodni otok, s istoimenom crkvom, grobljem s čempresima i benediktinskim samostanom iz 12. stoljeća. Na otoku su sahranjeni Frane i Katica, crnogorski Romeo i Julija.
Otok Gospa od Škrpjela je nastao umjetno, neprestanim nasipanjem kamenja. Legenda kaže da su nekad davno dvojica ribara iz Perasta na stijeni ispred grada na kojoj je kasnije nastao otok, pronašli ikonu Gospe. U znak zahvalnosti, Peraštani su odlučili od stijene napraviti otok i na otoku kapelicu, i posvetiti je Gospi od škrpjela (stijene). Običaj nasipanja kamenja zadržao se do danas i tradicionalno se održava 22. srpnja.
Proljetni runaway ću završiti u Herceg Novom, gradu kuli, koncentraciji ogromnog broja crkava, između ostalog i crkve sv. Leopolda Mandića, koji je i rođen upravo u Herceg Novom. Uživati u Herceg Novom znači obići šetalište Pet Danica, koje se pruža tik uz more, spomen-kuću Ive Andrića, popeti se ili sići niz bezbroj kamenih stepenica i obići uske uličice koje povezuju trgove... Nazivaju ga gradom pjesnika, vječnog zelenila, sunca i stepenica. Uvjerila sam se u gotovo sve navedeno.
{gallery}2016/2016_05/boka3{/gallery}
Saznajem usput da je Crna Gora jedna od vodećih zemalja po broju mobilnih telefona po stanovniku u svijetu, te da su Crnogorci najviši ljudi na svijetu, prosječne visine muškaraca od 186 cm i žena 171 cm. Ne mogu reći da sam se uvjerila u onu narodnu da su Crnogorci lijen narod...ali otići ću opet!
Foto: Martina Penava
TEKST: Ada Ćeremida
Ako ste ovo ljeto tražili plažu koja izgleda kao da je filter uključen prije nego što ste izvadili telefon, Sakarun na Dugom otoku je ime koje trebate zapamtiti. Bijela obala, tirkizno more i osjećaj da ste pobjegli mnogo dalje od zadarskog arhipelaga čine je jednim od onih mjesta koja se ne šalju samo u grupni chat, nego odmah ulaze u plan putovanja.
Sakarun je jedna od onih plaža koje se često opisuju velikim riječima, ali ovaj put taj hype ima smisla. Smještena je na sjeverozapadnoj obali Dugog otoka, u blizini Velog Rata, Božave, Solina i Verunića, pa je idealna ideja za sve koji ljeto planiraju iz pravca Zadra.
Ono po čemu se pamti na prvi pogled su bijeli obluci, sitniji pijesak i šljunak u moru te tirkizne nijanse koje daju onaj skoro tropski kontrast.
Zbog toga je Sakarun dobio nadimke poput “hrvatski Havaji” i “jadranski Karibi”, ali bez potrebe da previše romantiziramo: ovo je plaža za sporo plivanje, dugo ležanje i onaj trenutak kada zaboravite koliko ste puta provjerili trajekt. Ako želite jedan ljetni izlet koji ima efekt mini odmora, ovo je adresa koju vrijedi staviti visoko na listu.
Prvi razlog je boja mora. Sakarun ima onu kombinaciju svijetle obale i plitkog, čistog mora zbog koje sve izgleda mekše, sporije i fotogeničnije, čak i kada je plaža puna peškira i suncobrana.
Ulazak u more je ugodan, a plićak je jedan od razloga zbog kojih je ova plaža popularna i među porodicama s djecom. Iza plaže su borovi, pa se u danima kada sunce ne pregovara ni s kim može pronaći i malo prirodne hladovine.
Sakarun nije skrivena plaža u smislu da ćete je imati samo za sebe, ali jeste ona vrsta mjesta zbog kojeg razumijete zašto se ljudi vraćaju na Dugi otok.
Najčešći plan je krenuti iz Zadra trajektom prema Brbinju na Dugom otoku, a zatim nastaviti autom prema sjeverozapadnom dijelu otoka. Vožnja otokom je dio doživljaja jer Dugi otok ima onu posebnu, malo dramatičnu dalmatinsku scenografiju: cesta, borovi, pogledi prema moru i osjećaj da se svaki zavoj isplati.
Ako ne dolazite autom, praktična opcija je Božava, odakle prema Sakarunu tokom sezone vozi turistički vozić. U sezoni se isplati krenuti ranije, jer parking u blizini plaže i mjesta u hladu nisu nešto na šta treba računati usred najjačeg dijela dana.
Ova plaža može biti jednodnevni bijeg iz Zadra, ali Dugi otok zaslužuje više od brzog dolaska i povratka. U blizini su Veli Rat, Božava i Soline, pa Sakarun možete spojiti s laganim istraživanjem sjevernog dijela otoka.
Ako volite more iz perspektive broda, uvala je popularna i među nautičarima, jer njen položaj daje onaj savršeni osjećaj dolaska na mjesto koje se pamti iz daljine. S druge strane, ako ste više tip za peškir, knjigu i “ne diraj me do zalaska”, Sakarun radi i bez puno plana.
Najbolji savjet? Doći rano, ostati dugo i ne pokušavati ugurati previše lokacija u isti dan.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
