TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 27.9.2016.
Kad su večeri postale prohladne i u modu se vratilo slojevito odijevanje, ja kolumnu odlučim posvetiti prekratkom ljetu i kristalnom Jadranskom moru.
Časopis The New York Times objavio je 52 mjesta koja treba posjetiti u 2016., a Korčula je zauzela 17. mjesto! Rodno mjesto mletačkog trgovca Marka Pola i vrhunskih vina. Ono što svjetski portali preporučuju - glamurozne restorane i luksuzni smještaj, nije bio moj izbor. Baš suprotno. Odlučila sam Korčulu istražiti na pomalo drugačiji način: zavlačeći se u sićušna ribarska sela, skrivene plaže i nerazvikane konobe.
Grad Korčula je jedan od najbolje očuvanih srednjovjekovnih gradova Sredozemlja. Korčula je viteški ples moreška i aleja čempresa kroz koju 101 stepenica vodi do vrha brda, do crkve svetog Antuna.
Vožnja od Korčule prema unutrašnjosti, za otok - odličnom cestom, vodi kroz Postranu i Žrnovo: naselja skladno uklopljena u prirodni pejzaž. Uske uličice čuvaju još poneku šarmantnu odrinu i drvene škure.
Za Pupnat kažu da je najmanje mjesto na otoku, ali zahvaljujući šljunčanoj plaži u uvali Pupnatska luka, jednoj od najljepših na Jadranu, daleko je poznato. Broji oko 280 stanovnika i jedno je od najstarijih naselja na otoku. Svakog 5. kolovoza stanovnici slave Gospu od Sniga, jer je prije mnogo godina sredinom vrućeg otočkog ljeta pao snijeg u Pupnatu.
Nastavak vožnje prema Čari je prizor ljepši od najljepših predjela Toskane ili Provanse. Nepregledni vinogradi ispresijecani uredno posloženim „mejama“ ili suhozidima, maslinici i na trenutke pogled na tirkizno more.
Čara je staro selo s oko 700 stanovnika. Kava u nedjeljno jutro na terasi kafića, među borovima i lokalcima. Navikli su oni na turiste, ipak je Čara, uz Smokvicu, rodno mjesto pošipa, jednog od najpoznatijih bijelih vina u Hrvatskoj. Radi se o svjetskom raritetu: znaju mu se točno podrijetlo, mjesto pronalaska i ime pronalazača i jedno je od prvih bijelih vina Hrvatske sa zaštićenim zemljopisnim podrijetlom iz 1967. godine. Vino se može probati na svakom kilometru ceste, u obiteljskim vinarijama, gdje ćete od ugodnih domaćina, osim vina i likera, dobiti i najbolje preporuke za dobar obrok.
Dakle Smokvica. Ono što dominira kompletnim mjestom je oooogromna neoromanička crkva sagrađena 1920-ih, koju je teško i sagledati u cijelosti. Na trgu uz crkvu nalazi se i lođa iz 1700. godine, koja je služila kao mjesto za okupljanje mještana kako bi rješavali svakodnevne probleme, mjesto gdje su se donosile presude u sporovima i mjesto gdje se biralo vodstvo mjesta.
Blato je mjesto za koje je potrebno više dana za obilazak i uživanje u svemu što nudi. Već sami pristup u mjesto, koje je amfiteatralno postavljeno na padine triju brda, otkriva da se radi o biseru na otoku. Posebnim ga čini duga aleja lipa sa 117 stabala posađenih još davne 1911. godine. Mještani kažu da se radi o drugoj najdužoj aleji lipa u Europi, odmah nakon Under den Linden u Berlinu. Druga zanimljivost su nazivi ulica: zovu se po brojevima. Tako je aleja lipa zapravo 1. ulica, a u 90. ulici na br.10 krije se Barilo, etnografska zbirka koja nudi poseban ugođaj otočnog ambijenta i prikazuje život i običaje. Obilazak toplo preporučujem, jer priče o nesretnoj filokseri koja je napala vinograde ili starim kartama Korčule, što vam ih ispriča gospođa koja je ujedno i vlasnica, sigurno nećete naći na internetu ili dostupnoj literaturi.
Obilazak zbirke završava degustacijom domaćih proizvoda rađenim prema starim receptima. I gastronomskim shoppingom. Svaka uličica u Blatu nudi nove vizure: kovane kapije, kamene zvonike, grozdove bugenvilije ili oleandre. A tim ulicama nerijetko se čuje i pjesma i to ona tradicionalna klapska.
{gallery}2016/2016_09/korcula2{/gallery}
Vela Luka, Korčula i Lumbarda su veći gradovi, atraktivne turističke destinacije, za koje, pretpostavljam, ne trebaju napomene. I u Korčuli, Veloj Luci, Lumbardi kao i Blatu ili Smokvici ljeta su posvećena viteškim plesovima, maškarama, ribarskim večerima, klapskoj pjesmi. Potpuni ugođaj za turiste sigurno su i tradicionalne nošnje i pripadajući nakit. Vino i hrana.
Uz spomenuti slamnato-zlatnožuti pošip s karakterističnom aromom suhih marelica i smokava, korčulanska vina su i plavac, rukatac i grk. Otok se vinogradarstvom bavi stoljećima, ali suvenir koji će produžiti okus Korčule je i liker: od rogača, badema, ruže, smokava ili nekog aromatičnog bilja kojeg na otoku ne nedostaje. Na Korčulu ću se vratiti kako bih probala lumbliju, slatki kruh s aromatičnim začinima, čiji se nastanak veže uz ljubavnu priču blatske djevojke i francuskog vojnika u doba Napoleona. Preporuke za sva ostala tradicionalna jela sam uredno odradila: žrnovski makaruni, arancini, ušećereni bademi, slane srdele i drugi morski specijaliteti.
{gallery}2016/2016_09/korculaastro{/gallery}
Razlika ljetovanja na otoku i „na kopnu“ svakako su (ne)napučene plaže. Korčula, kao i svi otoci, nudi i pješčane i šljunčane plaže i kristalno čisto more. Upustite se u vožnju uskom cestom niz serpentine i kad pomislite da cesta vodi „nigdje“, ukazat će se neka od bezbroj skrivenih plaža koje otok nudi.
Ima tu još dosta „not to miss“ stvari, uključujući i obilaske okolnih otočića ili različite sportske aktivnosti koje Korčula pruža, ali to ću spojiti u drugom krugu, s degustacijom lumblije! Do tada, otocima i Jadransko moru, veliki pozdrav.
Foto: Martina Penava Privat
TEKST: Dragana Rauš
Senajda Muminović je djevojka koja spaja umjetnost i marketing, estetiku i strategiju, note klavijature i boje dizajna. Nakon što je ljubav prema muzici pretočila u osjećaj za detalj, Senajda je svoj Bihać pretvorila u scenu na kojoj svakodnevno piše i režira priče. Bilo da su to vizuali za društvene mreže, kampanje za hotel Kostelski Buk ili trenuci koje dijeli sa svojom online zajednicom.
Kao mikroinfluensarka koja voli turizam, gastronomiju i sve što je lijepo, s nama danas dijeli svoje male, ali dragocjene lokalne preporuke - Bihać kakav se ne vidi na razglednicama, nego kroz njene oči.
Bihać koji se osjeti
Kad Senajdu Muminović pitate šta posjetiti u Bihaću, njen odgovor nikad nije samo spisak lokacija, već mali putopis koji miriše na svježi zrak Une i zvuči kao šum slapova. Kao umjetnica, marketing menadžer i mikroinfluensarka, ona zna da ljepota nije samo u pejzažu, već u osjećaju koji vam to mjesto ostavi.
Početak priče: Kostelski Buk
Zato svako putovanje kroz Bihać, ako pitate nju, počinje u hotelu Kostelski Buk, mjestu koje je više od smještaja. Smješten svega osam kilometara od centra, s pogledom na slapove rijeke Une, ovo je oaza mira, zvuka vode i domaće hrane koja oduševljava. Idealno za opuštanje i punjenje baterija prije nego se prepustite avanturi.
A avantura ovdje znači samo jedno: Nacionalni park Una. Njegov veličanstveni Štrbački Buk je najimpresivniji vodopad u BiH, tirkizna voda koja se razbija o stijene i stvara prizor koji ni jedna fotografija ne može u potpunosti uhvatiti. Tu je i Martin Brod, slikovito mjesto s moćnim slapovima i autentičnom razgledničkom atmosferom za sve koji vole prirodu i objektiv.
Mali raj: Japodski otoci
Da Bihać zna biti i bajkovito miran dokazuje Japodski otoci - mala oaza povezana drvenim mostićima, savršena za šetnje, piknik ili jednostavno predah uz šum Une.
Srce grada
A onda - centar grada. Senajda vjeruje da pravi Bihać treba doživjeti i u njegovom srcu: Kapetanova kula, Fethija džamija, gradski muzej, centralni park Gelenderi, i naravno, kafići i restorani gdje se priča o gostoprimstvu pretače u svaki tanjir i šalicu kafe.
Rafting: Una se mora doživjeti
I na kraju, da Una ne bude samo pozadina, Senajda vas vodi na rafting, jer rijeku treba osjetiti. Bilo da ste adrenalinski tip ili porodica željna blage avanture, rafting staze Une obećavaju uspomene koje se dugo prepričavaju.
Bihać: ljubav na prvu
Za Senajdu, Bihać nije samo destinacija, to je ljubav na prvu. Spoj prirode, kulture, avanture i ljudi zbog kojih se turisti uvijek vraćaju ovom gradu.
Vidjeli ste slike? Vrijeme je da dođete po kadrove koje će pamtite samo vi.
Foto: @se_najda14
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!
