TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 27.9.2016.
Kad su večeri postale prohladne i u modu se vratilo slojevito odijevanje, ja kolumnu odlučim posvetiti prekratkom ljetu i kristalnom Jadranskom moru.
Časopis The New York Times objavio je 52 mjesta koja treba posjetiti u 2016., a Korčula je zauzela 17. mjesto! Rodno mjesto mletačkog trgovca Marka Pola i vrhunskih vina. Ono što svjetski portali preporučuju - glamurozne restorane i luksuzni smještaj, nije bio moj izbor. Baš suprotno. Odlučila sam Korčulu istražiti na pomalo drugačiji način: zavlačeći se u sićušna ribarska sela, skrivene plaže i nerazvikane konobe.
Grad Korčula je jedan od najbolje očuvanih srednjovjekovnih gradova Sredozemlja. Korčula je viteški ples moreška i aleja čempresa kroz koju 101 stepenica vodi do vrha brda, do crkve svetog Antuna.
Vožnja od Korčule prema unutrašnjosti, za otok - odličnom cestom, vodi kroz Postranu i Žrnovo: naselja skladno uklopljena u prirodni pejzaž. Uske uličice čuvaju još poneku šarmantnu odrinu i drvene škure.
Za Pupnat kažu da je najmanje mjesto na otoku, ali zahvaljujući šljunčanoj plaži u uvali Pupnatska luka, jednoj od najljepših na Jadranu, daleko je poznato. Broji oko 280 stanovnika i jedno je od najstarijih naselja na otoku. Svakog 5. kolovoza stanovnici slave Gospu od Sniga, jer je prije mnogo godina sredinom vrućeg otočkog ljeta pao snijeg u Pupnatu.
Nastavak vožnje prema Čari je prizor ljepši od najljepših predjela Toskane ili Provanse. Nepregledni vinogradi ispresijecani uredno posloženim „mejama“ ili suhozidima, maslinici i na trenutke pogled na tirkizno more.
Čara je staro selo s oko 700 stanovnika. Kava u nedjeljno jutro na terasi kafića, među borovima i lokalcima. Navikli su oni na turiste, ipak je Čara, uz Smokvicu, rodno mjesto pošipa, jednog od najpoznatijih bijelih vina u Hrvatskoj. Radi se o svjetskom raritetu: znaju mu se točno podrijetlo, mjesto pronalaska i ime pronalazača i jedno je od prvih bijelih vina Hrvatske sa zaštićenim zemljopisnim podrijetlom iz 1967. godine. Vino se može probati na svakom kilometru ceste, u obiteljskim vinarijama, gdje ćete od ugodnih domaćina, osim vina i likera, dobiti i najbolje preporuke za dobar obrok.
Dakle Smokvica. Ono što dominira kompletnim mjestom je oooogromna neoromanička crkva sagrađena 1920-ih, koju je teško i sagledati u cijelosti. Na trgu uz crkvu nalazi se i lođa iz 1700. godine, koja je služila kao mjesto za okupljanje mještana kako bi rješavali svakodnevne probleme, mjesto gdje su se donosile presude u sporovima i mjesto gdje se biralo vodstvo mjesta.
Blato je mjesto za koje je potrebno više dana za obilazak i uživanje u svemu što nudi. Već sami pristup u mjesto, koje je amfiteatralno postavljeno na padine triju brda, otkriva da se radi o biseru na otoku. Posebnim ga čini duga aleja lipa sa 117 stabala posađenih još davne 1911. godine. Mještani kažu da se radi o drugoj najdužoj aleji lipa u Europi, odmah nakon Under den Linden u Berlinu. Druga zanimljivost su nazivi ulica: zovu se po brojevima. Tako je aleja lipa zapravo 1. ulica, a u 90. ulici na br.10 krije se Barilo, etnografska zbirka koja nudi poseban ugođaj otočnog ambijenta i prikazuje život i običaje. Obilazak toplo preporučujem, jer priče o nesretnoj filokseri koja je napala vinograde ili starim kartama Korčule, što vam ih ispriča gospođa koja je ujedno i vlasnica, sigurno nećete naći na internetu ili dostupnoj literaturi.
Obilazak zbirke završava degustacijom domaćih proizvoda rađenim prema starim receptima. I gastronomskim shoppingom. Svaka uličica u Blatu nudi nove vizure: kovane kapije, kamene zvonike, grozdove bugenvilije ili oleandre. A tim ulicama nerijetko se čuje i pjesma i to ona tradicionalna klapska.
{gallery}2016/2016_09/korcula2{/gallery}
Vela Luka, Korčula i Lumbarda su veći gradovi, atraktivne turističke destinacije, za koje, pretpostavljam, ne trebaju napomene. I u Korčuli, Veloj Luci, Lumbardi kao i Blatu ili Smokvici ljeta su posvećena viteškim plesovima, maškarama, ribarskim večerima, klapskoj pjesmi. Potpuni ugođaj za turiste sigurno su i tradicionalne nošnje i pripadajući nakit. Vino i hrana.
Uz spomenuti slamnato-zlatnožuti pošip s karakterističnom aromom suhih marelica i smokava, korčulanska vina su i plavac, rukatac i grk. Otok se vinogradarstvom bavi stoljećima, ali suvenir koji će produžiti okus Korčule je i liker: od rogača, badema, ruže, smokava ili nekog aromatičnog bilja kojeg na otoku ne nedostaje. Na Korčulu ću se vratiti kako bih probala lumbliju, slatki kruh s aromatičnim začinima, čiji se nastanak veže uz ljubavnu priču blatske djevojke i francuskog vojnika u doba Napoleona. Preporuke za sva ostala tradicionalna jela sam uredno odradila: žrnovski makaruni, arancini, ušećereni bademi, slane srdele i drugi morski specijaliteti.
{gallery}2016/2016_09/korculaastro{/gallery}
Razlika ljetovanja na otoku i „na kopnu“ svakako su (ne)napučene plaže. Korčula, kao i svi otoci, nudi i pješčane i šljunčane plaže i kristalno čisto more. Upustite se u vožnju uskom cestom niz serpentine i kad pomislite da cesta vodi „nigdje“, ukazat će se neka od bezbroj skrivenih plaža koje otok nudi.
Ima tu još dosta „not to miss“ stvari, uključujući i obilaske okolnih otočića ili različite sportske aktivnosti koje Korčula pruža, ali to ću spojiti u drugom krugu, s degustacijom lumblije! Do tada, otocima i Jadransko moru, veliki pozdrav.
Foto: Martina Penava Privat
TEKST: Ada Ćeremida
Dok se pažnja navijača Bosne i Hercegovine selila prema Los Angelesu i utakmici protiv Švicarske, odlučili smo zaviriti i u grad koji ovih dana živi svoju verziju Svjetskog prvenstva. Kroz fotografije i zapažanja Gabriela Iličića donosimo kadrove koje nećete vidjeti u TV prijenosu.
Nakon Toronta, gdje smo pratili njegov put do prve utakmice Bosne i Hercegovine na Svjetskom prvenstvu, Gabriel Iličić nastavlja svoju američku avanturu u Los Angelesu.
Ovoga puta fokus nije samo na stadionu i rezultatu. Između palmi, filmskih lokacija, navijačkih susreta i gradskih avenija, Los Angeles otkriva jednu sasvim drugačiju stranu Mundijala.
Kroz njegove fotografije i utiske pokušali smo odgovoriti na pitanje kako zapravo izgleda grad domaćin kada se reflektori ugase i kada navijači krenu istraživati ono što se nalazi izvan stadiona. 
Neke gradove prvi put posjetite, a imate osjećaj kao da ste već bili tamo, takav utisak Los Angeles je ostavio na Gabriela. Grad koji je godinama gledao kroz filmove, serije i društvene mreže odjednom je postao stvarnost ispunjena palmama, širokim avenijama i prepoznatljivim prizorima sa pacifičke obale.
“Kada sam tek stigao u Los Angeles, odmah me fascinirala njegova energija i taj poseban duh grada koji godinama gledamo kroz filmove, serije i društvene mreže. Palme, široke avenije, sunce, automobili i taj osjećaj da si na mjestu koje si cijeli život gledao na ekranu.” 
Posebno ga je iznenadilo koliko pojedini dijelovi grada djeluju poznato i prije nego što ih vidite uživo.
“Vjerovatno najveći 'LA trenutak' za mene bile su lokacije koje prepoznajem iz GTA igrice. Mislim da će svaki muškarac koji je odrastao uz tu igricu razumjeti o čemu pričam.” 
Iako Los Angeles nosi reputaciju jednog od najpoznatijih gradova svijeta, nisu sve lokacije ostavile isti utisak. Hollywood Boulevard, koji na ekranima djeluje spektakularno, Gabriela je iznenadio iz sasvim drugog razloga.
“Najviše me iznenadio Hollywood Boulevard. Iskreno, očekivao sam mnogo više. Kada god ga gledamo na televiziji ili u filmovima, djeluje spektakularno, ali uživo mi je ostavio utisak sasvim prosječne ulice.” 
Istovremeno, grad je pokazao i potpuno drugačije lice od Toronta. Dok je kanadski domaćin ostavio utisak sigurnosti, uređenosti i smirenosti, Los Angeles djeluje nepredvidljivije, spontanije i sirovije.
"Toronto je grad u kojem se osjeća ogromna sigurnost. U Americi imate osjećaj slobode, vrijeme je ljepše i život djeluje spontanije, ali s druge strane postoje ulice koje su veoma prljave i mnogo je beskućnika."
Upravo te kontradikcije, kaže, čine Los Angeles toliko zanimljivim za istraživanje. 
Koliko god impresivni bili stadioni i organizacija, Gabriel priznaje da ga je jedna stvar ipak iznenadila. Očekivao je da će Svjetsko prvenstvo preuzeti grad, ali atmosfera na ulicama nije bila ni približno onakva kakvu je zamišljao.
"Ono što me možda najviše razočaralo jeste činjenica da se Svjetsko prvenstvo gotovo uopšte ne osjeti na ulicama. To mi je jedina prava žal na ovom putovanju. Očekivao sam mnogo više atmosfere, zastava, pjesme i navijačkog ludila."
Ipak, među navijačima nije nedostajalo zanimljivih susreta. Posebno su mu ostali u sjećanju Meksikanci koji su došli navijati za Bosnu i Hercegovinu, kao i susret sa švicarskim navijačima prije utakmice. 
“Posebno me obradovalo što je na našoj utakmici bilo mnogo Meksikanaca koji su čuli za Bosnu i koji su došli samo da navijaju zajedno s nama.”
Kada je riječ o samoj utakmici, Bosna i Hercegovina je protiv Švicarske upisala težak poraz rezultatom 4:1, čime je dodatno zakomplikovala situaciju u grupi.
Ipak, za navijače koji su hiljadama kilometara daleko od kuće stigli bodriti reprezentaciju, priča o ovom putovanju ostaje mnogo veća od samog rezultata.
‘’Kod nas reprezentacija nije samo sport, nego emocija koju je teško objasniti nekome ko to nije doživio. Ipak, bez obzira na sve, privilegija je biti dio jednog ovako velikog sportskog događaja i uživo gledati najbolje reprezentacije svijeta na jednom mjestu.
Tokom boravka sam upoznao navijače iz svih krajeva svijeta i to je vjerovatno najljepša stvar koju sport može pružiti. Nevjerovatno je koliko različitih kultura, jezika i običaja može okupiti jedna lopta. ‘’
Možda upravo zato Gabriel kao jednu od najvažnijih uspomena iz Los Angelesa ne izdvaja rezultat, nego ljude koje je sreo usput. Od Venice Beacha do tribina stadiona, Los Angeles je ponudio jednu drugačiju razglednicu Svjetskog prvenstva. 
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
