TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 27.9.2016.
Kad su večeri postale prohladne i u modu se vratilo slojevito odijevanje, ja kolumnu odlučim posvetiti prekratkom ljetu i kristalnom Jadranskom moru.
Časopis The New York Times objavio je 52 mjesta koja treba posjetiti u 2016., a Korčula je zauzela 17. mjesto! Rodno mjesto mletačkog trgovca Marka Pola i vrhunskih vina. Ono što svjetski portali preporučuju - glamurozne restorane i luksuzni smještaj, nije bio moj izbor. Baš suprotno. Odlučila sam Korčulu istražiti na pomalo drugačiji način: zavlačeći se u sićušna ribarska sela, skrivene plaže i nerazvikane konobe.
Grad Korčula je jedan od najbolje očuvanih srednjovjekovnih gradova Sredozemlja. Korčula je viteški ples moreška i aleja čempresa kroz koju 101 stepenica vodi do vrha brda, do crkve svetog Antuna.
Vožnja od Korčule prema unutrašnjosti, za otok - odličnom cestom, vodi kroz Postranu i Žrnovo: naselja skladno uklopljena u prirodni pejzaž. Uske uličice čuvaju još poneku šarmantnu odrinu i drvene škure.
Za Pupnat kažu da je najmanje mjesto na otoku, ali zahvaljujući šljunčanoj plaži u uvali Pupnatska luka, jednoj od najljepših na Jadranu, daleko je poznato. Broji oko 280 stanovnika i jedno je od najstarijih naselja na otoku. Svakog 5. kolovoza stanovnici slave Gospu od Sniga, jer je prije mnogo godina sredinom vrućeg otočkog ljeta pao snijeg u Pupnatu.
Nastavak vožnje prema Čari je prizor ljepši od najljepših predjela Toskane ili Provanse. Nepregledni vinogradi ispresijecani uredno posloženim „mejama“ ili suhozidima, maslinici i na trenutke pogled na tirkizno more.
Čara je staro selo s oko 700 stanovnika. Kava u nedjeljno jutro na terasi kafića, među borovima i lokalcima. Navikli su oni na turiste, ipak je Čara, uz Smokvicu, rodno mjesto pošipa, jednog od najpoznatijih bijelih vina u Hrvatskoj. Radi se o svjetskom raritetu: znaju mu se točno podrijetlo, mjesto pronalaska i ime pronalazača i jedno je od prvih bijelih vina Hrvatske sa zaštićenim zemljopisnim podrijetlom iz 1967. godine. Vino se može probati na svakom kilometru ceste, u obiteljskim vinarijama, gdje ćete od ugodnih domaćina, osim vina i likera, dobiti i najbolje preporuke za dobar obrok.
Dakle Smokvica. Ono što dominira kompletnim mjestom je oooogromna neoromanička crkva sagrađena 1920-ih, koju je teško i sagledati u cijelosti. Na trgu uz crkvu nalazi se i lođa iz 1700. godine, koja je služila kao mjesto za okupljanje mještana kako bi rješavali svakodnevne probleme, mjesto gdje su se donosile presude u sporovima i mjesto gdje se biralo vodstvo mjesta.
Blato je mjesto za koje je potrebno više dana za obilazak i uživanje u svemu što nudi. Već sami pristup u mjesto, koje je amfiteatralno postavljeno na padine triju brda, otkriva da se radi o biseru na otoku. Posebnim ga čini duga aleja lipa sa 117 stabala posađenih još davne 1911. godine. Mještani kažu da se radi o drugoj najdužoj aleji lipa u Europi, odmah nakon Under den Linden u Berlinu. Druga zanimljivost su nazivi ulica: zovu se po brojevima. Tako je aleja lipa zapravo 1. ulica, a u 90. ulici na br.10 krije se Barilo, etnografska zbirka koja nudi poseban ugođaj otočnog ambijenta i prikazuje život i običaje. Obilazak toplo preporučujem, jer priče o nesretnoj filokseri koja je napala vinograde ili starim kartama Korčule, što vam ih ispriča gospođa koja je ujedno i vlasnica, sigurno nećete naći na internetu ili dostupnoj literaturi.
Obilazak zbirke završava degustacijom domaćih proizvoda rađenim prema starim receptima. I gastronomskim shoppingom. Svaka uličica u Blatu nudi nove vizure: kovane kapije, kamene zvonike, grozdove bugenvilije ili oleandre. A tim ulicama nerijetko se čuje i pjesma i to ona tradicionalna klapska.
{gallery}2016/2016_09/korcula2{/gallery}
Vela Luka, Korčula i Lumbarda su veći gradovi, atraktivne turističke destinacije, za koje, pretpostavljam, ne trebaju napomene. I u Korčuli, Veloj Luci, Lumbardi kao i Blatu ili Smokvici ljeta su posvećena viteškim plesovima, maškarama, ribarskim večerima, klapskoj pjesmi. Potpuni ugođaj za turiste sigurno su i tradicionalne nošnje i pripadajući nakit. Vino i hrana.
Uz spomenuti slamnato-zlatnožuti pošip s karakterističnom aromom suhih marelica i smokava, korčulanska vina su i plavac, rukatac i grk. Otok se vinogradarstvom bavi stoljećima, ali suvenir koji će produžiti okus Korčule je i liker: od rogača, badema, ruže, smokava ili nekog aromatičnog bilja kojeg na otoku ne nedostaje. Na Korčulu ću se vratiti kako bih probala lumbliju, slatki kruh s aromatičnim začinima, čiji se nastanak veže uz ljubavnu priču blatske djevojke i francuskog vojnika u doba Napoleona. Preporuke za sva ostala tradicionalna jela sam uredno odradila: žrnovski makaruni, arancini, ušećereni bademi, slane srdele i drugi morski specijaliteti.
{gallery}2016/2016_09/korculaastro{/gallery}
Razlika ljetovanja na otoku i „na kopnu“ svakako su (ne)napučene plaže. Korčula, kao i svi otoci, nudi i pješčane i šljunčane plaže i kristalno čisto more. Upustite se u vožnju uskom cestom niz serpentine i kad pomislite da cesta vodi „nigdje“, ukazat će se neka od bezbroj skrivenih plaža koje otok nudi.
Ima tu još dosta „not to miss“ stvari, uključujući i obilaske okolnih otočića ili različite sportske aktivnosti koje Korčula pruža, ali to ću spojiti u drugom krugu, s degustacijom lumblije! Do tada, otocima i Jadransko moru, veliki pozdrav.
Foto: Martina Penava Privat
TEKST: Lamija Muratagić
Sarajevo nije destinacija koju možete objasniti jednom rečenicom. I dobro je da je tako. Najbolje ga je otkrivati u hodu, između kafe koja se ne pije s nogu, ulica koje vas same odvuku dalje od plana i trenutaka u kojima shvatite da kratko putovanje ovdje ne mora značiti površno putovanje.
Ovog puta, taj osjećaj dobio je i konkretnu potvrdu. Britanski Secret London prenio je rezultate Post Office City Costs Barometra za 2026. godinu, prema kojem je Sarajevo proglašeno najpovoljnijim gradskim bijegom u Evropi. Prema istom istraživanju, vikend za dvije osobe u Sarajevu iznosi 248 funti, a u analizi su poređeni troškovi 12 turističkih stavki u 50 evropskih gradova.
Važno je naglasiti da je riječ o najvećem izdanju ovog barometra do sada. U ukupnu cijenu nisu uključeni letovi, nego troškovi koje putnici imaju nakon dolaska u grad, uključujući dvije noći u hotelu s tri zvjezdice, večera za dvoje, pića, transferi, gradski prevoz, razgledanje i ulaznice za kulturne sadržaje.
Iza Sarajeva su se na listi našli Bukurešt, Tirana, Beograd, Trenčín, Riga, Lille, Vilnius, Strasbourg i Podgorica. Post Office posebno ističe da Sarajevo ove godine prvi put predvodi njihov barometar, što ovu titulu čini važnijom od običnog putnog rangiranja. Lijepa je to vijest za grad koji se najčešće opisuje kroz historiju, emociju i slojeve, a sada dobija i vrlo praktičnu potvrdu da je jedan od najboljih evropskih izbora za kratko putovanje.
Sarajevo je u ovom istraživanju važno ne samo kao najpovoljniji grad na listi, nego kao primjer putovanja koje može ostati jednostavno, sadržajno i dostupno. Za dva dana možete vidjeti dovoljno, pojesti dobro, obići ključne dijelove grada i još uvijek imati osjećaj da vikend nije prošao u žurbi. Upravo taj omjer cijene, sadržaja i lakoće čini ovu titulu dobrim trenutkom za Sarajevo. Ona ne govori samo o tome koliko putovanje košta, nego i o tome koliko toga zaista dobijete kada dođete.
Zato je ova vijest važnija od same liste. Sarajevo nije dobilo pažnju zato što je najjeftinija opcija, nego zato što za taj iznos nudi putovanje koje ne izgleda skraćeno. Ono što ovu vijest čini dobrom za Sarajevo nije samo cijena, nego potvrda da dobar evropski vikend još uvijek može biti pristupačan, sadržajan i dovoljno autentičan.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @_lewaustin.jpg
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
