TEKST: Nevena Divčić
DATUM OBJAVE: 19.11.2024.
"Hrana je naš saveznik, a ne neprijatelj" – poručuje nam Marizela, nutricionistkinja i autorica nove knjige koja nam donosi jednostavan vodič za zdraviji i balansiraniji život.
U ekskluzivnom intervjuu za Bonjour.ba, Marizela Šabanović otkriva kako male promjene u svakodnevnim navikama mogu imati veliki uticaj na naše zdravlje, zašto trendovi u nutricionizmu često vode pogrešnim stazama i kako je njena strast prema biohemiji hrane prerasla u karijeru posvećenu edukaciji i inspiraciji drugih.
Njena knjiga, protkana je stručnim znanjem i iskustvom te nije samo priručnik već je i poziv da na hranu gledamo kao na izvor energije, podrške i užitka. Već znate koliko na Bonjour.ba posvećujemo pažnju edukaciji kroz jedinstvene projekte i ulažemo trud u pronalazak odgovora na tabu teme koje se tiču ljepote, veza i stila života. Donosimo vam još jednu takvu priču jer smo uvjereni da je mnogima, uz mnoštvo različitih trendova i informacija, upravo prehrana manje poznata i tabu tema.
Kroz ovaj razgovor s Marizelom, a ubrzo i kroz njenu knjigu, mnogo ćete naučiti o njenom pristupu hrani, važnosti balansa i ulozi malih koraka u stvaranju održivih navika.
Marizela Šabanović, Dr.sci. u nutricionizmu
Marizela, ako bi naši čitatelji trebali započeti s jednom malom promjenom već danas, šta biste im preporučili kao prvi (zanemareni) korak prema zdravijem životu?
Prvi korak bio bi razvijanje svijesti koliko je važno da njegujemo sebe iznutra. Hrana nije samo energija nego nam daje podršku kroz mnogo zaštitnih materija koje služe našem tijelu. Kad razvijemo takav pristup prema hrani, onda je svaka mala navika, nova pobjeda. Ja bih krenula od toga da ubacujemo u prehranu više povrća, umjesto da se samo fokusiramo na to šta da izbacimo i šta da sebi zabranimo. Motivirala bih sebe i da dan započnem biljnim čajem, da ne preskačem doručak.
Svijet nutricionizma često je preplavljen kratkotrajnim trendovima. Kako razlikujete šta je zaista korisno od onoga što je samo prolazni trend kojeg ćemo brzo zaboraviti?
Nutricionizam je mlada nauka koja je postala jako popularna razvojem masovnih medija. Oni traže klikove i brzinu i onda su trendovi nešto što se pokazalo kao brzi „mamac“. Rijetko ko je spreman da preuzme odgovornost za svoje zdravlje i izgled te da posveti tome vrijeme i pažnju. Većina ljudi želi preko noći da ostvari rezultate. A ne ide tako. Kad god vam neko obeća da ćete brzo skinuti kilograme, riješiti se ciljano sala sa stomaka i sl., znajte da se radi o trendu kojem nije cilj da unaprijedite zdravlje. Prehrana treba da ima za cilj unapređenje zdravlja i prevenciju bolesti.
Kako biste savjetovali nekome ko se hrani iz stresa ili tjeskobe da ponovo uspostavi zdrav odnos s hranom? Može li hrana biti “emocionalni alat”?
Imati dobar odnos sa hranom je temelj dobre prehrane. Često obrasce prehrane pokupimo u djetinjstvu te u kombinaciji sa izazovima odrastanja, ponekad to preraste u narušen odnos sa hranom. Savremeno doba je opterećeno i stresom te anksioznošću koja je svakodnevna pojava. Posljedica toga je prejedanje, opsesija prehranom ili neki drugi oblici ponašanja. U ovom slučaju uvijek preporučujem da pored nutricioniste potraže i dobrog psihologa koji se bavi ovim stanjima. Važno je prepoznati obrasce koji se dešavaju, emocije i situacije. Uz psihoterapiju i učenjem o prehrani i sebi, osoba se jako brzo može riješiti poremećenog odnosa sa hranom.
S obzirom na to da se nutricionizam često povezuje s "pravilima" i "zabranama", kako ste vi razvili svoj pristup hrani?
Moj pristup se zasniva na balansu i održivosti. Od zabrana i pravila nema dugoročnog rezultata. Uvijek nastojim da ljudima objasnim zašto je nešto važno kako bi i sami razvijali svijest o tome. Svako pravilo mora imati svoj razlog ali isto tako i kako ga prilagoditi sebi. Nijedna osoba nije ista i nema isto zdravstveno stanje. Upravo zato često govorim o potrebi da se vratimo u svoje tijelo i „oslušnemo“ šta nama odgovara i koje namirnice nam služe a koje ne. Samo tako možemo dugoročno mijenjati navike i postići da budu održive.
Koji je ključni trenutak u vašoj karijeri koji vas je doveo do toga da postanete nutricionistkinja, a sada i autorica knjige? Je li knjiga oduvijek bila na bucket listi?
Kad sam studirala prehrambenu tehnologiju na trećoj godini studija imali smo biohemiju. Oduševljeno sam učila o procesima koji se dešavaju u tijelu i kako hrana može da utiče na sve to. Od tada sam znala da ne želim da se bavim tehnologijom nego čovjekom i prehranom. Nakon studija bila sam asistentica na predmetu Biohemija, a kasnije i svim predmetima iz nutricionizma. Upisala sam magistarski iz oblasti Bromatologije i nutricionizma a nakon toga odbranila i doktorsku disertaciju.
Knjiga je bila nešto što sam dugo željela, kao neki prirodan put nakon pisanja bloga. U meni se sve to slagalo jer su ljudi zavoljeli moj stil pisanja i tražili su stalno knjigu. Ova knjiga je baš dio mog bloga i može pomoći ljudima da nauče osnovne stvari kako da im prehrana bude održiva i u balansu, kako da se ne odriču svega. Trudila sam se da odgovorim na sve dileme vezane za kombiniranje namirnica, slaganje obroka uz naša tradicionalna jela.
Uživate li i u kuhanju ili vas više privlači teoretski pristup namirnicama?
Teorija o hrani je beskrajna. Stalno se nešto novo istražuje i dolazi do novih saznanja. To je moja strast, da sve to pratim. Jako volim da pretražujem naučne baze i budem u toku sa svim tim. Kuhanje je samo jedan mali segment svega. Kuham jer volim da znam šta jedem ali nisam najbolja kuharica na svijetu niti imam ambiciju da to budem. Radije ću pričati i pisati o hrani, zdravlju i kako svakodnevno sebi pomoći da živimo bolje i zdravije.
Šta ste naučili o sebi kroz učenje o hrani i kroz ovaj posljednji projekat, pisanje knjige? Šta nam ova knjiga donosi, je li ona za početnike u svijetu kuhanja i nutricionizma ili će biti jednako korisna i stručnjacima?
Ova knjiga je nastala kroz najmanje 5 godina pisanja za blog i medije. U cijelom procesu sam prepoznala koliko je važno da ljudi imaju nešto odakle mogu početi u moru informacija. Knjiga je zamišljena kao svakodnevni priručnik ljudima koji žele da rade na sebi. Vjerujem da će se vraćati više puta i da će im biti mali vodič kroz svijet kuhanja i nutricionizma. U uvodnom dijelu ima malo više teorije za koju smatram da je važno znati kao osnovu, ako želimo dalje da se nadograđujemo kroz kuhanje i usvajanje navika.
Ovo je teorija koju bi trebalo uvesti u škole kao neko opšte, a opet jako korisno znanje. Škola treba da nam pruži takva praktična znanja kojima ćemo očuvati svoje zdravlje. Moj profesor Jašić je u svojoj recenziji napisao da je ona dobar temelj i za studente i slažem sa sa njim.
Voljela bih da potakne ljude na razmišljanje i da im pruži vodič kako da zdrave navike budu održive. Hajde da smanjimo taj strah od hrane i uklonimo uvjerenje da je pravilna prehrana jako teška i dosadna za sprovesti. Bitno mi je da ljudi shvate moć malih navika svaki dan i da mogu jesti i našu domaću hranu uz male modifikacije. Trudila sam se da dotaknem i druge aspekte zdravih navika poput sna. Sve je to jako važno ako želimo posmatrati svoj život u cjelini i baviti se sveobuhvatno nutricionizmom.
Nutricionizam se stalno mijenja i prilagođava novim otkrićima. Kako se vi nosite s tim promjenama i šta vas vodi kroz te neprestane inovacije? Kako da im se mi prilagodimo?
Nauka napreduje, metode istraživanja napreduju. Ja ih stalno pratim. Međutim, postoji nešto što je baza: biohemija čovjeka i hemija hrane. Ako krećemo sa tumačenjem od tog koraka, onda sve što dolazi je samo mala „kozmetička“ korekcija. Uz sve to, kad upoznamo svoje potrebe i osvijestimo svoje navike, nema straha od onog što dolazi jer ćemo naučiti kako da se prilagodimo i izvučemo najbolje.
Brza pitanja
Uvijek mogu jesti: jaja, voće, pekan orah.
Začin koji ne smijete zanemariti: kurkuma.
Omiljeni restoran u Sarajevu: ja sam iz Tuzle pa ću reći Kvin.
Kafu najradije pijem: običnu crnu.
Kada želim slatkiše biram: dobru čokoladu.
Posljednja knjiga koju sam pročitala: „Ostrvo nestalog drveća“ Elif Šafak.
Raspoloženje mi uvijek poprave: moje bliske osobe.
* * *
Foto: Nejira Zukić
TEKST: Bonjour.ba - PR
Dugo je formula za ljeto bila jednostavna: SPF i hidratantna krema. No, baš kao što se moda okrenula quiet luxury estetici, i svijet ljepote prolazi kroz tihu revoluciju.
Danas luksuz nije "ispeglano" lice, već zdrava, jedra i blistava koža koja izgleda moćno čak i bez trunke šminke.
Ovaj zaokret ka skin quality trendu fokus stavlja na unutrašnju regeneraciju. Više nije dovoljno samo štititi površinu već je cilj pripremiti kožu na ćelijskom nivou da sama pobijedi dehidraciju i sunce.
O tome kako postići autentičan ljetni glow bez klasičnih korekcija, razgovarali smo sa dr. Mateom Ćorlukom, specijalisticom dermatovenerologije, koja nam otkriva zašto su polinukleotidi postali tajni saveznik kože koja zrači zdravljem.
Svijet estetike se promijenio, danas svi pričaju o „skin quality“ trendu. Šta to zapravo znači u Vašoj praksi i zašto je prirodan izgled postao novi ultimativni luksuz?
U suvremenoj estetskoj dermatologiji fokus se značajno pomaknuo s klasične korekcije volumena i pojedinačnih bora na ono što danas nazivamo „skin quality“.
Prije svega, to podrazumijeva zdravu strukturu kože, dobru hidrataciju, elastičnost, ujednačen ton, prirodan sjaj i očuvanu funkcionalnost kože.
U mojoj praksi to znači individualiziran i regenerativan pristup estetskoj medicini. Umjesto agresivnih transformacija, cilj je dugoročno unapređenje kvalitete kože kroz stimulaciju kolagena, bioremodeling, skinboostere, napredne laserske i energy-based tretmane te precizno planirane minimalno invazivne procedure.
Prirodan izgled postao je novi oblik luksuza upravo zato što odražava sofisticiranost i suptilnost.
Nekada je luksuz bio vidljiv efekt estetskog zahvata, dok je danas najveći uspjeh kada lice izgleda zdravo, svježe i odmorno, bez očitih znakova intervencije. Pacijenti su informiraniji, educiraniji i sve više traže rezultate koji poštuju biologiju starenja.
Polinukleotidi su trenutno „it“ tretman o kojem bruje svjetski beauty magazini. Možete li nam na jednostavan način objasniti o čemu se radi i zašto ih nazivaju hranom za ćelije?
Polinukleotidi su jedan od najpopularniji bioregenerativnih trendova u suvremenoj estetskoj medicini jer ne djeluju po principu „maskiranja“ problema, već poticanja kože da se sama regenerira.
Riječ je o visoko pročišćenim prirodnim fragmentima DNA deriviranih iz pastrmke koji imaju snažan regenerativni i reparativni učinak na tkivo. Upravo zato ih često nazivamo „hranom za stanice“, iako je preciznije reći da oni stvaraju optimalno okruženje u kojem stanice kože mogu kvalitetnije funkcionirati i obnavljati se.
Njihovo djelovanje temelji se na stimulaciji fibroblasta, ključnih stanica odgovornih za proizvodnju kolagena, elastina i hijaluronske kiseline. Polinukleotidi, također, imaju snažan antioksidativni učinak, poboljšavaju mikrocirkulaciju i doprinose regeneraciji kože oštećene starenjem, stresom, UV zračenjem ili upalnim procesima.
Danas se među vodećim primjerima ističu tehnologije koje razvija talijanska tvrtka Mastelli, poznate po visoko pročišćenim polinukleotidima i dugogodišnjem istraživanju regenerativne medicine.
Često čujemo da se koža za ljeto priprema SPF-om, ali je vrlo važna i ta priprema „iznutra“? Kako se to postiže tretmanom polinukleotida?
Danas znamo da kvalitetna priprema kože za ljeto ne podrazumijeva samo korištenje SPF zaštite, iako je ona apsolutni temelj svake anti-age i preventivne rutine. Kožu je potrebno pripremiti i „iznutra“, a upravo tu važnu ulogu imaju polinukleotidi.
Jedna od ključnih prednosti polinukleotida uoči ljeta jest njihova sposobnost dubinske hidratacije.
Koža tijekom ljeta vrlo lako postaje dehidrirana zbog sunca, visokih temperatura, klimatiziranih prostora i češćeg izlaganja vanjskim utjecajima. Kada je koža dobro regenerirana i hidratizirana iznutra, ona bolje zadržava vlagu, izgleda svježije i manje je sklona iritacijama te umornom izgledu.
Osim toga, polinukleotidi imaju snažan antioksidativni učinak, što je izuzetno važno u kontekstu UV oštećenja. Iako ne mogu zamijeniti SPF zaštitu, oni pomažu koži da se učinkovitije nosi s oksidativnim stresom koji nastaje uslijed izlaganja suncu.
Na taj način djeluju i preventivno protiv prijevremenog starenja kože, gubitka elastičnosti i narušavanja kvalitete kože nakon ljeta.
Koliko tretmana polinukleotidima je potrebno da bi koža zablistala?
Broj tretmana polinukleotidima uvijek ovisi o kvaliteti kože, dobi pacijenta i cilju koji želimo postići, no najčešće preporučujemo protokol od 3 do 4 tretmana u razmacima od otprilike 2 do 4 tjedna.
Prvi znakovi poboljšanja često se primjećuju već nakon prvih nekoliko tjedana, koža djeluje svježije, hidratiziranije i odmornije, dok se puni efekt razvija postupno kroz naredne mjesece, kako dolazi do stimulacije kolagena i poboljšanja kvalitete dermisa.
Nakon početne serije tretmana, preporučuju se i održavajući tretmani svakih nekoliko mjeseci kako bi se dugoročno očuvala kvaliteta kože.
Mnoge žene se plaše da će nakon estetskih tretmana izgledati „promijenjeno“. Kako polinukleotidi postižu taj svježi, odmorni izgled bez dodavanja volumena ili mijenjanja crta lica?
Jedan od najvećih trendova današnje estetske medicine upravo je takozvana „quiet luxury estetika“ pristup u kojem cilj nije promijeniti lice, nego očuvati njegovu prirodnost i unaprijediti kvalitetu kože.
Važno je naglasiti da polinukleotidi nisu tretman koji mijenja crte lica ili stvara volumen, nego tretman koji vraća koži njezinu funkcionalnost, vitalnost i prirodan sjaj. Upravo zato pacijenti često kažu da nakon tretmana izgledaju „svježije i zdravije“, bez dojma da su išta estetski korigirali.
Za kraj, kako bi izgledala idealna „skin health“ rutina za ljeto prema Vašem mišljenju? Gdje se u toj priči susreću vrhunska tehnologija u ordinaciji i kućna njega?
Temelj svake rutine svakako je kvalitetna fotoprotekcija. SPF se danas ne smatra samo zaštitom od opeklina, nego najvažnijim anti-age proizvodom jer štiti kolagen, sprječava fotostarenje i čuva integritet kože.
Uz to, izuzetno je važna svakodnevna hidratacija kože te antioksidativna zaštita kroz pravilno odabranu kućnu njegu, posebno serume i preparate koji pomažu neutralizirati slobodne radikale nastale izlaganjem suncu.
Nakon bilo kakvih estetskih zahvata pacijentima doma preporučujem i Postopix kremu koja ublažava eventualne modrice.
Volim reći da kućna njega održava kvalitetu kože na dnevnoj razini, dok tretmani u ordinaciji djeluju kao „biološki trening“ za kožu, jačajući njezine prirodne mehanizme obnove i obrane.
Tek kombinacijom ta dva pristupa možemo postići ono što danas smatramo idealom moderne estetike, zdravu, otpornu i prirodno lijepu kožu koja ne izgleda preopterećeno tretmanima, nego svježe, uravnoteženo i autentično.
Foto: PR
Naslovna fotografija: @moonandparis
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
