"Hrana je naš saveznik, a ne neprijatelj" – poručuje nam Marizela, nutricionistkinja i autorica nove knjige koja nam donosi jednostavan vodič za zdraviji i balansiraniji život.

U ekskluzivnom intervjuu za Bonjour.ba, Marizela Šabanović otkriva kako male promjene u svakodnevnim navikama mogu imati veliki uticaj na naše zdravlje, zašto trendovi u nutricionizmu često vode pogrešnim stazama i kako je njena strast prema biohemiji hrane prerasla u karijeru posvećenu edukaciji i inspiraciji drugih.

Njena knjiga, protkana je stručnim znanjem i iskustvom te nije samo priručnik već je i poziv da na hranu gledamo kao na izvor energije, podrške i užitka. Već znate koliko na Bonjour.ba posvećujemo pažnju edukaciji kroz jedinstvene projekte i ulažemo trud u pronalazak odgovora na tabu teme koje se tiču ljepote, veza i stila života. Donosimo vam još jednu takvu priču jer smo uvjereni da je mnogima, uz mnoštvo različitih trendova i informacija, upravo prehrana manje poznata i tabu tema. 

Kroz ovaj razgovor s Marizelom, a ubrzo i kroz njenu knjigu, mnogo ćete naučiti o njenom pristupu hrani, važnosti balansa i ulozi malih koraka u stvaranju održivih navika.

Marizela Šabanović, Dr.sci. u nutricionizmu

Marizela, ako bi naši čitatelji trebali započeti s jednom malom promjenom već danas, šta biste im preporučili kao prvi (zanemareni) korak prema zdravijem životu?

Prvi korak bio bi razvijanje svijesti koliko je važno da njegujemo sebe iznutra. Hrana nije samo energija nego nam daje podršku kroz mnogo zaštitnih materija koje služe našem tijelu. Kad razvijemo takav pristup prema hrani, onda je svaka mala navika, nova pobjeda. Ja bih krenula od toga da ubacujemo u prehranu više povrća, umjesto da se samo fokusiramo na to šta da izbacimo i šta da sebi zabranimo. Motivirala bih sebe i da dan započnem biljnim čajem, da ne preskačem doručak. 


Svijet nutricionizma često je preplavljen kratkotrajnim trendovima. Kako razlikujete šta je zaista korisno od onoga što je samo prolazni trend kojeg ćemo brzo zaboraviti? 

Nutricionizam je mlada nauka koja je postala jako popularna razvojem masovnih medija. Oni traže klikove i brzinu i onda su trendovi nešto što se pokazalo kao brzi „mamac“. Rijetko ko je spreman da preuzme odgovornost za svoje zdravlje i izgled te da posveti tome vrijeme i pažnju. Većina ljudi želi preko noći da ostvari rezultate. A ne ide tako. Kad god vam neko obeća da ćete brzo skinuti kilograme, riješiti se ciljano sala sa stomaka i sl., znajte da se radi o trendu kojem nije cilj da unaprijedite zdravlje. Prehrana treba da ima za cilj unapređenje zdravlja i prevenciju bolesti. 




Kako biste savjetovali nekome ko se hrani iz stresa ili tjeskobe da ponovo uspostavi zdrav odnos s hranom? Može li hrana biti “emocionalni alat”?

Imati dobar odnos sa hranom je temelj dobre prehrane. Često obrasce prehrane pokupimo u djetinjstvu te u kombinaciji sa izazovima odrastanja, ponekad to preraste u narušen odnos sa hranom. Savremeno doba je opterećeno i stresom te anksioznošću koja je svakodnevna pojava. Posljedica toga je prejedanje, opsesija prehranom ili neki drugi oblici ponašanja. U ovom slučaju uvijek preporučujem da pored nutricioniste potraže i dobrog psihologa koji se bavi ovim stanjima. Važno je prepoznati obrasce koji se dešavaju, emocije i situacije. Uz psihoterapiju i učenjem o prehrani i sebi, osoba se jako brzo može riješiti poremećenog odnosa sa hranom. 


S obzirom na to da se nutricionizam često povezuje s "pravilima" i "zabranama", kako ste vi razvili svoj pristup hrani? 

Moj pristup se zasniva na balansu i održivosti. Od zabrana i pravila nema dugoročnog rezultata. Uvijek nastojim da ljudima objasnim zašto je nešto važno kako bi i sami razvijali svijest o tome. Svako pravilo mora imati svoj  razlog ali isto tako i kako ga prilagoditi sebi. Nijedna osoba nije ista i nema isto zdravstveno stanje. Upravo zato često govorim o potrebi da se vratimo u svoje tijelo i „oslušnemo“ šta nama odgovara i koje namirnice nam služe a koje ne. Samo tako možemo dugoročno mijenjati navike i postići da budu održive. 




Koji je ključni trenutak u vašoj karijeri koji vas je doveo do toga da postanete nutricionistkinja, a sada i autorica knjige? Je li knjiga oduvijek bila na bucket listi? 

Kad sam studirala prehrambenu tehnologiju na trećoj godini studija imali smo biohemiju. Oduševljeno sam učila o procesima koji se dešavaju u tijelu i kako hrana može da utiče na sve to. Od tada sam znala da ne želim da se bavim tehnologijom nego čovjekom i prehranom. Nakon studija bila sam asistentica na predmetu Biohemija, a kasnije i svim predmetima iz nutricionizma. Upisala sam magistarski iz oblasti Bromatologije i nutricionizma a nakon toga odbranila i doktorsku disertaciju.

Knjiga je bila nešto što sam dugo željela, kao neki prirodan put nakon pisanja bloga. U meni se sve to slagalo jer su ljudi zavoljeli moj stil pisanja i tražili su stalno knjigu. Ova knjiga je baš dio mog bloga i može pomoći ljudima da nauče osnovne stvari kako da im prehrana bude održiva i u balansu, kako da se ne odriču svega. Trudila sam se da odgovorim na sve dileme vezane za kombiniranje namirnica, slaganje obroka uz naša tradicionalna jela. 


Uživate li i u kuhanju ili vas više privlači teoretski pristup namirnicama?

Teorija o hrani je beskrajna. Stalno se nešto novo istražuje i dolazi do novih saznanja. To je moja strast, da sve to pratim. Jako volim da pretražujem naučne baze i budem u toku sa svim tim. Kuhanje je samo jedan mali segment svega. Kuham jer volim da znam šta jedem ali nisam najbolja kuharica na svijetu niti imam ambiciju da to budem. Radije ću pričati i pisati o hrani, zdravlju i kako svakodnevno sebi pomoći da živimo bolje i zdravije. 


Šta ste naučili o sebi kroz učenje o hrani i kroz ovaj posljednji projekat, pisanje knjige? Šta nam ova knjiga donosi, je li ona za početnike u svijetu kuhanja i nutricionizma ili će biti jednako korisna i stručnjacima?

Ova knjiga je nastala kroz najmanje 5 godina pisanja za blog i medije. U cijelom procesu sam prepoznala koliko je važno da ljudi imaju nešto odakle mogu početi u moru informacija. Knjiga je zamišljena kao svakodnevni priručnik ljudima koji žele da rade na sebi. Vjerujem da će se vraćati više puta i da će im biti mali vodič kroz svijet kuhanja i nutricionizma. U uvodnom dijelu ima malo više teorije za koju smatram da je važno znati kao osnovu, ako želimo dalje da se nadograđujemo kroz kuhanje i usvajanje navika.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Marizela Sabanovic (@nutricionizam.ba)

Ovo je teorija koju bi trebalo uvesti u škole kao neko opšte, a opet jako korisno znanje. Škola treba da nam pruži takva praktična znanja kojima ćemo očuvati svoje zdravlje. Moj profesor Jašić je u svojoj recenziji napisao da je ona dobar temelj i za studente i slažem sa sa njim.

Voljela bih da potakne ljude na razmišljanje i da im pruži vodič kako da zdrave navike budu održive. Hajde da smanjimo taj strah od hrane i uklonimo uvjerenje da je pravilna prehrana jako teška i dosadna za sprovesti. Bitno mi je da ljudi shvate moć malih navika svaki dan i da mogu jesti i našu domaću hranu uz male modifikacije. Trudila sam se da dotaknem i druge aspekte zdravih navika poput sna. Sve je to jako važno ako želimo posmatrati svoj život u cjelini i baviti se sveobuhvatno nutricionizmom. 


Nutricionizam se stalno mijenja i prilagođava novim otkrićima. Kako se vi nosite s tim promjenama i šta vas vodi kroz te neprestane inovacije? Kako da im se mi prilagodimo?
 
Nauka napreduje, metode istraživanja napreduju. Ja ih stalno pratim. Međutim, postoji nešto što je baza: biohemija čovjeka i hemija hrane. Ako krećemo sa tumačenjem od tog koraka, onda sve što dolazi je samo mala „kozmetička“ korekcija. Uz sve to, kad upoznamo svoje potrebe i osvijestimo svoje navike, nema straha od onog što dolazi jer ćemo naučiti kako da se prilagodimo i izvučemo najbolje. 

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Marizela Sabanovic (@nutricionizam.ba)

Brza pitanja

Uvijek mogu jesti: jaja, voće, pekan orah. 
Začin koji ne smijete zanemariti: kurkuma. 
Omiljeni restoran u Sarajevu: ja sam iz Tuzle pa ću reći Kvin. 
Kafu najradije pijem: običnu crnu. 
Kada želim slatkiše biram: dobru čokoladu. 
Posljednja knjiga koju sam pročitala: „Ostrvo nestalog drveća“ Elif Šafak. 
Raspoloženje mi uvijek poprave: moje bliske osobe. 

* * *
Foto: Nejira Zukić

Među novitetima koje je predstavila Poliklinika DermaVision, jedan bi mogao posebno zanimati sve kojima su kvaliteta, elastičnost i sjaj kože visoko na beauty listi. Istražili smo što stoji iza njega i zašto se razlikuje od tretmana na koje smo navikli.

Koža koja izgleda svježije i zaglađenije je beauty cilj sezone. DermaVision ima novi pristup.

Nekada smo od beauty tretmana očekivali promjenu koju ćemo odmah primijetiti. Danas nas mnogo češće zanima ona koju je malo teže objasniti.

Koža izgleda odmornije. Tekstura je zaglađenija, ton ujednačeniji, a lice jednostavno djeluje svježije. Upravo je kvalitet kože postao jedna od glavnih tema savremene beauty industrije, pa su nam posebno zanimljive tehnologije koje se razvijaju u tom smjeru.  



 

Jednu takvu ovih dana predstavila je Poliklinika DermaVision, koju dr. Anita i dr. Filip Gunarić razvijaju zajedno sa svojim timom liječnika i medicinskih sestara, iza kojeg su godine stručnog iskustva, kontinuirane edukacije i rada s pacijentima. 

Dr. Anita i dr. Filip Gunarić sa timom Poliklinike DermaVision.

Među novitetima koji ulaze u njihovu ponudu glavnu riječ vodi FRAXion PRO, dvostruki frakcijski laserski sistem namijenjen tretmanima kože lica i tijela. Cilj su poboljšanje teksture i tonusa, ublažavanje finih linija te zaglađeniji i svježiji izgled kože.  

Dva frakcijska lasera, jedan individualno prilagođen tretman  

Upravo je tehnologija iza FRAXion PRO sistema ono zbog čega smo zastali.

U jednom uređaju objedinjena su dva frakcijska lasera, što omogućava preciznije prilagođavanje tretmana stanju i individualnim potrebama kože.  





A šta zapravo znači kada kažemo da je laser frakcijski?

Umjesto tretiranja cijele površine kože na jednak način, frakcijski pristup djeluje kroz mnoštvo kontrolisanih mikrozona, dok između njih ostaju netretirana područja kože. Na taj način pokreću se prirodni procesi obnove kože, zbog čega se ovakav pristup koristi kada su u fokusu tekstura, tonus i fine linije.  
 



 

Kod FRAXion PRO sistema posebno je važna mogućnost individualnog prilagođavanja tretmana. Različito stanje, tekstura i potrebe kože traže i različit pristup, pa stručna procjena određuje kako će sam tretman izgledati.  

U Poliklinici DermaVision FRAXion PRO predstavljaju i kao prvi uređaj ove vrste u Bosni i Hercegovini.  



 

A koliko vremena treba ostaviti za oporavak?  

Kod laserskih tretmana to je pitanje koje vrlo brzo dolazi nakon rezultata.

U Poliklinici DermaVision kod FRAXion PRO sistema ističu kraći period oporavka u odnosu na agresivnije frakcijske laserske procedure. Ovisno o vrsti i intenzitetu tretmana, najčešće traje između tri i šest dana.  



 

Efekt kojem se teži u beauty terminologiji dobio je i naziv baby skin. Iza njega se krije upravo ono od čega je priča krenula, zaglađenija, svježija i ujednačenija koža, uz fokus na njenoj kvaliteti, elastičnosti i prirodnom sjaju.  



 

Laser nam je privukao pažnju, ali nije jedini novitet  

FRAXion PRO jeste bio glavni tehnološki novitet predstavljanja, ali ostatak odabira otkriva nešto više o smjeru u kojem Poliklinika DermaVision razvija svoju beauty ponudu.

RRS Long Lasting predstavlja drugačiji pristup kvaliteti kože. Riječ je o hibridnom skinboosteru i biorevitalizatoru, dok Jalupro Super Hydro fokus stavlja na intenzivnu hidrataciju i sjajniji izgled kože. Uz lasersku tehnologiju usmjerenu na teksturu i tonus, fokus se tako širi i na intenzivnu hidrataciju te blistaviji izgled kože.  






Mesoestetic Mesopeel Retiflash priči pristupa iz drugog ugla. Profesionalni hemijski piling namijenjen je osvježavanju kože i postizanju blistavijeg izgleda, a posebno je zanimljiv zbog toga što ne zahtijeva period oporavka.

Laser, skinboosteri i profesionalni piling na papiru možda pripadaju različitim kategorijama. Ovdje ih, međutim, povezuje ista ideja: rad na kvaliteti kože kroz pristup prilagođen njenim potrebama.  








Zato nam je FRAXion PRO prvi privukao pažnju, ali je cijeli izbor noviteta dao nešto zanimljiviju sliku. Poliklinika DermaVision sljedeće poglavlje svoje beauty ponude gradi oko kože koja izgleda svježije, zaglađenije i njegovanije.

A sudeći po tome gdje se beauty razgovor trenutno kreće, timing teško da je mogao biti bolji.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba  
Foto: Dermavision PR