TEKST: Nevena Divčić
DATUM OBJAVE: 19.11.2024.
"Hrana je naš saveznik, a ne neprijatelj" – poručuje nam Marizela, nutricionistkinja i autorica nove knjige koja nam donosi jednostavan vodič za zdraviji i balansiraniji život.
U ekskluzivnom intervjuu za Bonjour.ba, Marizela Šabanović otkriva kako male promjene u svakodnevnim navikama mogu imati veliki uticaj na naše zdravlje, zašto trendovi u nutricionizmu često vode pogrešnim stazama i kako je njena strast prema biohemiji hrane prerasla u karijeru posvećenu edukaciji i inspiraciji drugih.
Njena knjiga, protkana je stručnim znanjem i iskustvom te nije samo priručnik već je i poziv da na hranu gledamo kao na izvor energije, podrške i užitka. Već znate koliko na Bonjour.ba posvećujemo pažnju edukaciji kroz jedinstvene projekte i ulažemo trud u pronalazak odgovora na tabu teme koje se tiču ljepote, veza i stila života. Donosimo vam još jednu takvu priču jer smo uvjereni da je mnogima, uz mnoštvo različitih trendova i informacija, upravo prehrana manje poznata i tabu tema.
Kroz ovaj razgovor s Marizelom, a ubrzo i kroz njenu knjigu, mnogo ćete naučiti o njenom pristupu hrani, važnosti balansa i ulozi malih koraka u stvaranju održivih navika.
Marizela Šabanović, Dr.sci. u nutricionizmu
Marizela, ako bi naši čitatelji trebali započeti s jednom malom promjenom već danas, šta biste im preporučili kao prvi (zanemareni) korak prema zdravijem životu?
Prvi korak bio bi razvijanje svijesti koliko je važno da njegujemo sebe iznutra. Hrana nije samo energija nego nam daje podršku kroz mnogo zaštitnih materija koje služe našem tijelu. Kad razvijemo takav pristup prema hrani, onda je svaka mala navika, nova pobjeda. Ja bih krenula od toga da ubacujemo u prehranu više povrća, umjesto da se samo fokusiramo na to šta da izbacimo i šta da sebi zabranimo. Motivirala bih sebe i da dan započnem biljnim čajem, da ne preskačem doručak.
Svijet nutricionizma često je preplavljen kratkotrajnim trendovima. Kako razlikujete šta je zaista korisno od onoga što je samo prolazni trend kojeg ćemo brzo zaboraviti?
Nutricionizam je mlada nauka koja je postala jako popularna razvojem masovnih medija. Oni traže klikove i brzinu i onda su trendovi nešto što se pokazalo kao brzi „mamac“. Rijetko ko je spreman da preuzme odgovornost za svoje zdravlje i izgled te da posveti tome vrijeme i pažnju. Većina ljudi želi preko noći da ostvari rezultate. A ne ide tako. Kad god vam neko obeća da ćete brzo skinuti kilograme, riješiti se ciljano sala sa stomaka i sl., znajte da se radi o trendu kojem nije cilj da unaprijedite zdravlje. Prehrana treba da ima za cilj unapređenje zdravlja i prevenciju bolesti.
Kako biste savjetovali nekome ko se hrani iz stresa ili tjeskobe da ponovo uspostavi zdrav odnos s hranom? Može li hrana biti “emocionalni alat”?
Imati dobar odnos sa hranom je temelj dobre prehrane. Često obrasce prehrane pokupimo u djetinjstvu te u kombinaciji sa izazovima odrastanja, ponekad to preraste u narušen odnos sa hranom. Savremeno doba je opterećeno i stresom te anksioznošću koja je svakodnevna pojava. Posljedica toga je prejedanje, opsesija prehranom ili neki drugi oblici ponašanja. U ovom slučaju uvijek preporučujem da pored nutricioniste potraže i dobrog psihologa koji se bavi ovim stanjima. Važno je prepoznati obrasce koji se dešavaju, emocije i situacije. Uz psihoterapiju i učenjem o prehrani i sebi, osoba se jako brzo može riješiti poremećenog odnosa sa hranom.
S obzirom na to da se nutricionizam često povezuje s "pravilima" i "zabranama", kako ste vi razvili svoj pristup hrani?
Moj pristup se zasniva na balansu i održivosti. Od zabrana i pravila nema dugoročnog rezultata. Uvijek nastojim da ljudima objasnim zašto je nešto važno kako bi i sami razvijali svijest o tome. Svako pravilo mora imati svoj razlog ali isto tako i kako ga prilagoditi sebi. Nijedna osoba nije ista i nema isto zdravstveno stanje. Upravo zato često govorim o potrebi da se vratimo u svoje tijelo i „oslušnemo“ šta nama odgovara i koje namirnice nam služe a koje ne. Samo tako možemo dugoročno mijenjati navike i postići da budu održive.
Koji je ključni trenutak u vašoj karijeri koji vas je doveo do toga da postanete nutricionistkinja, a sada i autorica knjige? Je li knjiga oduvijek bila na bucket listi?
Kad sam studirala prehrambenu tehnologiju na trećoj godini studija imali smo biohemiju. Oduševljeno sam učila o procesima koji se dešavaju u tijelu i kako hrana može da utiče na sve to. Od tada sam znala da ne želim da se bavim tehnologijom nego čovjekom i prehranom. Nakon studija bila sam asistentica na predmetu Biohemija, a kasnije i svim predmetima iz nutricionizma. Upisala sam magistarski iz oblasti Bromatologije i nutricionizma a nakon toga odbranila i doktorsku disertaciju.
Knjiga je bila nešto što sam dugo željela, kao neki prirodan put nakon pisanja bloga. U meni se sve to slagalo jer su ljudi zavoljeli moj stil pisanja i tražili su stalno knjigu. Ova knjiga je baš dio mog bloga i može pomoći ljudima da nauče osnovne stvari kako da im prehrana bude održiva i u balansu, kako da se ne odriču svega. Trudila sam se da odgovorim na sve dileme vezane za kombiniranje namirnica, slaganje obroka uz naša tradicionalna jela.
Uživate li i u kuhanju ili vas više privlači teoretski pristup namirnicama?
Teorija o hrani je beskrajna. Stalno se nešto novo istražuje i dolazi do novih saznanja. To je moja strast, da sve to pratim. Jako volim da pretražujem naučne baze i budem u toku sa svim tim. Kuhanje je samo jedan mali segment svega. Kuham jer volim da znam šta jedem ali nisam najbolja kuharica na svijetu niti imam ambiciju da to budem. Radije ću pričati i pisati o hrani, zdravlju i kako svakodnevno sebi pomoći da živimo bolje i zdravije.
Šta ste naučili o sebi kroz učenje o hrani i kroz ovaj posljednji projekat, pisanje knjige? Šta nam ova knjiga donosi, je li ona za početnike u svijetu kuhanja i nutricionizma ili će biti jednako korisna i stručnjacima?
Ova knjiga je nastala kroz najmanje 5 godina pisanja za blog i medije. U cijelom procesu sam prepoznala koliko je važno da ljudi imaju nešto odakle mogu početi u moru informacija. Knjiga je zamišljena kao svakodnevni priručnik ljudima koji žele da rade na sebi. Vjerujem da će se vraćati više puta i da će im biti mali vodič kroz svijet kuhanja i nutricionizma. U uvodnom dijelu ima malo više teorije za koju smatram da je važno znati kao osnovu, ako želimo dalje da se nadograđujemo kroz kuhanje i usvajanje navika.
Ovo je teorija koju bi trebalo uvesti u škole kao neko opšte, a opet jako korisno znanje. Škola treba da nam pruži takva praktična znanja kojima ćemo očuvati svoje zdravlje. Moj profesor Jašić je u svojoj recenziji napisao da je ona dobar temelj i za studente i slažem sa sa njim.
Voljela bih da potakne ljude na razmišljanje i da im pruži vodič kako da zdrave navike budu održive. Hajde da smanjimo taj strah od hrane i uklonimo uvjerenje da je pravilna prehrana jako teška i dosadna za sprovesti. Bitno mi je da ljudi shvate moć malih navika svaki dan i da mogu jesti i našu domaću hranu uz male modifikacije. Trudila sam se da dotaknem i druge aspekte zdravih navika poput sna. Sve je to jako važno ako želimo posmatrati svoj život u cjelini i baviti se sveobuhvatno nutricionizmom.
Nutricionizam se stalno mijenja i prilagođava novim otkrićima. Kako se vi nosite s tim promjenama i šta vas vodi kroz te neprestane inovacije? Kako da im se mi prilagodimo?
Nauka napreduje, metode istraživanja napreduju. Ja ih stalno pratim. Međutim, postoji nešto što je baza: biohemija čovjeka i hemija hrane. Ako krećemo sa tumačenjem od tog koraka, onda sve što dolazi je samo mala „kozmetička“ korekcija. Uz sve to, kad upoznamo svoje potrebe i osvijestimo svoje navike, nema straha od onog što dolazi jer ćemo naučiti kako da se prilagodimo i izvučemo najbolje.
Brza pitanja
Uvijek mogu jesti: jaja, voće, pekan orah.
Začin koji ne smijete zanemariti: kurkuma.
Omiljeni restoran u Sarajevu: ja sam iz Tuzle pa ću reći Kvin.
Kafu najradije pijem: običnu crnu.
Kada želim slatkiše biram: dobru čokoladu.
Posljednja knjiga koju sam pročitala: „Ostrvo nestalog drveća“ Elif Šafak.
Raspoloženje mi uvijek poprave: moje bliske osobe.
* * *
Foto: Nejira Zukić
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Ziaja Satin Glow linija trenutno je jedna od najtraženijih skincare rutina na TikToku, a testirale smo 4 ključna proizvoda da vidimo šta zaista rade na koži.
Ok, znamo da ste već navikle da na Bonjour.ba dobijete iskrene info o proizvodima koji su u hypu, bez uljepšavanja i bez “morate ovo imati” narativa.
Zato nastavljamo u istom smjeru.
Posljednje što nam je feed izbacio je Satin Glow Ziaja liniju. Dok smo malo dublje istraživale, brzo je postalo jasno da se najviše pažnje vrti oko četiri proizvoda.
Ubacile smo ih u rutinu, koristile nekoliko dana zaredom i pratile kako se koža ponaša kroz dan, bez filtera i bez jednom probala, pa pišem osvrta.
Na brzom scaningu sastava i obećanja, prvi koji smo uzele u ruke bio je Ziaja Satin Glow hidratantni tonik za lice u spreju.
Ranije nas je Ziaja Vitamin C.B3 Niacinamide tonik baš ugodno iznenadio, pa smo ovom dali realnu šansu.
Prvo korištenje: prvo što primijetite je miris… lagan, blago cvjetni, s kremastom notom koja ostane na koži bez da se nametne. Nije parfemski, nije laboratorijski. Samo čisto.
Kontakt s kožom bio je odmah dobar: lice ne vuče, nema zatezanja, izgleda smirenije za minutu. Razlog je u tome što laktobionska kiselina ovdje radi posao tipičan za AHA eksfolijante, ali bez ikakve osjetljivosti. Uz glicerin i CICA-u, kombinacija koja jednostavno funkcioniše.
Treći dan: već smo ga gurale prijateljici u ruke. Na poslu je krenulo s “čekaj, daj da vidim i ja”, što je, iskreno, jedina recenzija koja nam puno znači.
Sedmicu poslije: još uvijek u rotaciji svakodnevnih proizvoda.
Čim vidimo SPF u dnevnoj kremi, odmah gledamo dvije stvari: teksturu i kako se ponaša kroz dan. Bijeli film i rolanje su deal-breakeri. Ziaja Satin Glow dnevna krema SPF 30 ih nema.
Prvo korištenje: lagana je, upija se brzo i koža odmah izgleda ujednačenije, ali bez osjećaja da si prekrila lice slojem kreme.
Iluminirajući pigmenti daju fin sjaj, onaj koji izgleda kao dobra koža a ne kao highlighter koji je zalutao.
Drugi dan: testiramo je u realnoj situaciji, a to je: jutro, žurba, nema vremena za više slojeva. Hidratacija, SPF, blagi glow, bez toga da se krema počne "kuhati" na licu nakon pola dana. CICA i ekstrakt ruže drže kožu mirnom, ali to je nešto što osjete one s osjetljivom kožom, ostale ćete to jednostavno ne primijetiti, u dobrom smislu.
Treći dan: definitivno joj dajemo zeleno svjetlo.
Kad smo kasnije pogledale sastav, sve je imalo smisla: SPF 30 za svakodnevnu zaštitu, CICA i ekstrakt ruže za balans i smirenje kože, te hranjivi sastojci koji drže hidrataciju bez da zatvore kožu. Iluminirajući pigmenti daju taj fini sjaj, ali bez shimmer efekta koji zna smetati.
Sedmicu poslije: ostaje jutarnji default jer rješava ono što nam inače smeta kod dnevnih krema: težinu, slojevitost i potrebu za dodatnim proizvodima.
Kod gelova za tuširanje realno imamo niska očekivanja, u biti očisti i to je to, ali isto tako znamo šta nas najčešće nervira: osjećaj zatezanja odmah nakon tuširanja i miris koji nestane čim izađemo iz kupatila.
Prvo korištenje: Sa Ziaja Satin Glow kremnim gelom za tuširanje već pod tušem osjetimo da koža djeluje nahranjeno.
Miris se razvija dok ga koristimo, ali nije onaj jaki, napadni, nego više ostane kao lagani trag.
Drugi dan: obratile smo pažnju na ono što se dešava nakon tuširanja. Koža ne vuče i nema potrebe da odmah posegnemo za kremom, što je već veliki plus.
Treći dan: počinjemo ga doživljavati kao dio rutine. Miris se zadrži dovoljno dugo da ga primijetimo, ali ne smeta ako koristimo parfem.
Naravno, ovdje smo odradile zadatak provjere sastava: glicerin i blage komponente koje ne isušuju kožu, pa taj osjećaj mekoće nije slučajan.
Sedmicu poslije: ostaje u kupatilu bez razmišljanja. Rješava ono što želimo od gela, a to je da koža nakon tuširanja izgleda i osjeća se normalno, ne isušeno.
Za kraj, Ziaja Satin Glow Body mousse. Od proizvoda za tijelo uvijek najviše očekujemo jer je efekt vidljiv odmah.
Prvo korištenje: prvu grešku smo napravile klasično i koristile samo gel za tuširanje, bez mousse. Koža je bila mekša nego inače, bez zatezanja, ali nešto je nedostajalo. Vidjele smo to tek kad smo dodale mousse.
Drugi dan: nakon tuširanja dodamo i Ziaja Satin Glow Body mousse. S njim razlika je jasna: koža izgleda glađe, mekše i dobije taj suptilan sjaj koji se primijeti odmah.
Sitne reflektirajuće čestice nisu shimmer, to je satin. Razlika je u tome što satin efekt izgleda kao zdravija koža, a ne kao da ste nešto nanijele.
Lekcija naučena: jedno bez drugog, barem za nas, no no.
Treći dan: koristimo ih zajedno bez razmišljanja. Gel postavi bazu, mousse zaključa cijelu priču i daje onaj završni efekt zbog kojeg se zapravo i vraćate proizvodu.
Kad smo kasnije pogledale sastav, opet ima smisla: hidratantni sastojci koji drže vlagu u koži i sitne reflektirajuće čestice koje daju taj suptilan satin efekt.
Sedmicu poslije: priznajemo, počele smo ga mazati i prije svakog izlaska van jer koža stvarno izgleda bolje uz taj blagi sjaj, posebno na rukama i nogama. I da, jedva čekamo ljeto uz njega.
Ako uzimate jedan proizvod: tonik daje najbrži efekt na koži
Ako želite rutinu za lice: tonik + dnevna krema SPF 30
Ako vas zanimaju proizvodi za tijelo: gel + body mousse zajedno daju puni efekt.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
