TEKST: Nevena Divčić
DATUM OBJAVE: 19.11.2024.
"Hrana je naš saveznik, a ne neprijatelj" – poručuje nam Marizela, nutricionistkinja i autorica nove knjige koja nam donosi jednostavan vodič za zdraviji i balansiraniji život.
U ekskluzivnom intervjuu za Bonjour.ba, Marizela Šabanović otkriva kako male promjene u svakodnevnim navikama mogu imati veliki uticaj na naše zdravlje, zašto trendovi u nutricionizmu često vode pogrešnim stazama i kako je njena strast prema biohemiji hrane prerasla u karijeru posvećenu edukaciji i inspiraciji drugih.
Njena knjiga, protkana je stručnim znanjem i iskustvom te nije samo priručnik već je i poziv da na hranu gledamo kao na izvor energije, podrške i užitka. Već znate koliko na Bonjour.ba posvećujemo pažnju edukaciji kroz jedinstvene projekte i ulažemo trud u pronalazak odgovora na tabu teme koje se tiču ljepote, veza i stila života. Donosimo vam još jednu takvu priču jer smo uvjereni da je mnogima, uz mnoštvo različitih trendova i informacija, upravo prehrana manje poznata i tabu tema.
Kroz ovaj razgovor s Marizelom, a ubrzo i kroz njenu knjigu, mnogo ćete naučiti o njenom pristupu hrani, važnosti balansa i ulozi malih koraka u stvaranju održivih navika.
Marizela Šabanović, Dr.sci. u nutricionizmu
Marizela, ako bi naši čitatelji trebali započeti s jednom malom promjenom već danas, šta biste im preporučili kao prvi (zanemareni) korak prema zdravijem životu?
Prvi korak bio bi razvijanje svijesti koliko je važno da njegujemo sebe iznutra. Hrana nije samo energija nego nam daje podršku kroz mnogo zaštitnih materija koje služe našem tijelu. Kad razvijemo takav pristup prema hrani, onda je svaka mala navika, nova pobjeda. Ja bih krenula od toga da ubacujemo u prehranu više povrća, umjesto da se samo fokusiramo na to šta da izbacimo i šta da sebi zabranimo. Motivirala bih sebe i da dan započnem biljnim čajem, da ne preskačem doručak.
Svijet nutricionizma često je preplavljen kratkotrajnim trendovima. Kako razlikujete šta je zaista korisno od onoga što je samo prolazni trend kojeg ćemo brzo zaboraviti?
Nutricionizam je mlada nauka koja je postala jako popularna razvojem masovnih medija. Oni traže klikove i brzinu i onda su trendovi nešto što se pokazalo kao brzi „mamac“. Rijetko ko je spreman da preuzme odgovornost za svoje zdravlje i izgled te da posveti tome vrijeme i pažnju. Većina ljudi želi preko noći da ostvari rezultate. A ne ide tako. Kad god vam neko obeća da ćete brzo skinuti kilograme, riješiti se ciljano sala sa stomaka i sl., znajte da se radi o trendu kojem nije cilj da unaprijedite zdravlje. Prehrana treba da ima za cilj unapređenje zdravlja i prevenciju bolesti.
Kako biste savjetovali nekome ko se hrani iz stresa ili tjeskobe da ponovo uspostavi zdrav odnos s hranom? Može li hrana biti “emocionalni alat”?
Imati dobar odnos sa hranom je temelj dobre prehrane. Često obrasce prehrane pokupimo u djetinjstvu te u kombinaciji sa izazovima odrastanja, ponekad to preraste u narušen odnos sa hranom. Savremeno doba je opterećeno i stresom te anksioznošću koja je svakodnevna pojava. Posljedica toga je prejedanje, opsesija prehranom ili neki drugi oblici ponašanja. U ovom slučaju uvijek preporučujem da pored nutricioniste potraže i dobrog psihologa koji se bavi ovim stanjima. Važno je prepoznati obrasce koji se dešavaju, emocije i situacije. Uz psihoterapiju i učenjem o prehrani i sebi, osoba se jako brzo može riješiti poremećenog odnosa sa hranom.
S obzirom na to da se nutricionizam često povezuje s "pravilima" i "zabranama", kako ste vi razvili svoj pristup hrani?
Moj pristup se zasniva na balansu i održivosti. Od zabrana i pravila nema dugoročnog rezultata. Uvijek nastojim da ljudima objasnim zašto je nešto važno kako bi i sami razvijali svijest o tome. Svako pravilo mora imati svoj razlog ali isto tako i kako ga prilagoditi sebi. Nijedna osoba nije ista i nema isto zdravstveno stanje. Upravo zato često govorim o potrebi da se vratimo u svoje tijelo i „oslušnemo“ šta nama odgovara i koje namirnice nam služe a koje ne. Samo tako možemo dugoročno mijenjati navike i postići da budu održive.
Koji je ključni trenutak u vašoj karijeri koji vas je doveo do toga da postanete nutricionistkinja, a sada i autorica knjige? Je li knjiga oduvijek bila na bucket listi?
Kad sam studirala prehrambenu tehnologiju na trećoj godini studija imali smo biohemiju. Oduševljeno sam učila o procesima koji se dešavaju u tijelu i kako hrana može da utiče na sve to. Od tada sam znala da ne želim da se bavim tehnologijom nego čovjekom i prehranom. Nakon studija bila sam asistentica na predmetu Biohemija, a kasnije i svim predmetima iz nutricionizma. Upisala sam magistarski iz oblasti Bromatologije i nutricionizma a nakon toga odbranila i doktorsku disertaciju.
Knjiga je bila nešto što sam dugo željela, kao neki prirodan put nakon pisanja bloga. U meni se sve to slagalo jer su ljudi zavoljeli moj stil pisanja i tražili su stalno knjigu. Ova knjiga je baš dio mog bloga i može pomoći ljudima da nauče osnovne stvari kako da im prehrana bude održiva i u balansu, kako da se ne odriču svega. Trudila sam se da odgovorim na sve dileme vezane za kombiniranje namirnica, slaganje obroka uz naša tradicionalna jela.
Uživate li i u kuhanju ili vas više privlači teoretski pristup namirnicama?
Teorija o hrani je beskrajna. Stalno se nešto novo istražuje i dolazi do novih saznanja. To je moja strast, da sve to pratim. Jako volim da pretražujem naučne baze i budem u toku sa svim tim. Kuhanje je samo jedan mali segment svega. Kuham jer volim da znam šta jedem ali nisam najbolja kuharica na svijetu niti imam ambiciju da to budem. Radije ću pričati i pisati o hrani, zdravlju i kako svakodnevno sebi pomoći da živimo bolje i zdravije.
Šta ste naučili o sebi kroz učenje o hrani i kroz ovaj posljednji projekat, pisanje knjige? Šta nam ova knjiga donosi, je li ona za početnike u svijetu kuhanja i nutricionizma ili će biti jednako korisna i stručnjacima?
Ova knjiga je nastala kroz najmanje 5 godina pisanja za blog i medije. U cijelom procesu sam prepoznala koliko je važno da ljudi imaju nešto odakle mogu početi u moru informacija. Knjiga je zamišljena kao svakodnevni priručnik ljudima koji žele da rade na sebi. Vjerujem da će se vraćati više puta i da će im biti mali vodič kroz svijet kuhanja i nutricionizma. U uvodnom dijelu ima malo više teorije za koju smatram da je važno znati kao osnovu, ako želimo dalje da se nadograđujemo kroz kuhanje i usvajanje navika.
Ovo je teorija koju bi trebalo uvesti u škole kao neko opšte, a opet jako korisno znanje. Škola treba da nam pruži takva praktična znanja kojima ćemo očuvati svoje zdravlje. Moj profesor Jašić je u svojoj recenziji napisao da je ona dobar temelj i za studente i slažem sa sa njim.
Voljela bih da potakne ljude na razmišljanje i da im pruži vodič kako da zdrave navike budu održive. Hajde da smanjimo taj strah od hrane i uklonimo uvjerenje da je pravilna prehrana jako teška i dosadna za sprovesti. Bitno mi je da ljudi shvate moć malih navika svaki dan i da mogu jesti i našu domaću hranu uz male modifikacije. Trudila sam se da dotaknem i druge aspekte zdravih navika poput sna. Sve je to jako važno ako želimo posmatrati svoj život u cjelini i baviti se sveobuhvatno nutricionizmom.
Nutricionizam se stalno mijenja i prilagođava novim otkrićima. Kako se vi nosite s tim promjenama i šta vas vodi kroz te neprestane inovacije? Kako da im se mi prilagodimo?
Nauka napreduje, metode istraživanja napreduju. Ja ih stalno pratim. Međutim, postoji nešto što je baza: biohemija čovjeka i hemija hrane. Ako krećemo sa tumačenjem od tog koraka, onda sve što dolazi je samo mala „kozmetička“ korekcija. Uz sve to, kad upoznamo svoje potrebe i osvijestimo svoje navike, nema straha od onog što dolazi jer ćemo naučiti kako da se prilagodimo i izvučemo najbolje.
Brza pitanja
Uvijek mogu jesti: jaja, voće, pekan orah.
Začin koji ne smijete zanemariti: kurkuma.
Omiljeni restoran u Sarajevu: ja sam iz Tuzle pa ću reći Kvin.
Kafu najradije pijem: običnu crnu.
Kada želim slatkiše biram: dobru čokoladu.
Posljednja knjiga koju sam pročitala: „Ostrvo nestalog drveća“ Elif Šafak.
Raspoloženje mi uvijek poprave: moje bliske osobe.
* * *
Foto: Nejira Zukić
TEKST: Lamija Muratagić
Retinol je jedan od onih skincare sastojaka koji se često kupi s velikim planom, a onda završi zaboravljen na polici jer koža nije reagovala onako kako smo očekivali.
Ovdje nismo da vas prepadamo retinolom, niti da od njega pravimo sastojak rezervisan za one koji dermatologa imaju na brzom biranju. Važnije je znati šta retinol zapravo radi, zašto koža ponekad reaguje i kako ga uvesti tako da rutina ne završi crvenilom, ljuštenjem i odustajanjem nakon dvije sedmice. 
Foto: @refybeauty
*Ovo nije dermatološki savjet niti zamjena za pregled. Ovo je Bonjour beauty vodič za kućnu upotrebu retinola, namijenjen svima koji žele razumjeti šta rade prije nego što koža počne slati signale crvenilom, zatezanjem ili ljuštenjem.
Retinol je oblik vitamina A iz porodice retinoida. Nakon nanošenja na kožu, postepeno se pretvara u aktivniji oblik koji učestvuje u obnovi kože.
Najčešće se veže za ujednačavanje teksture, smanjenje začepljenja pora, ublažavanje tragova nakon nepravilnosti i finih linija. Dugoročno, retinoidi mogu podržati sintezu kolagena, zbog čega su jedan od najistraženijih sastojaka u anti-age njezi. 
Foto: @laurapalm
U praksi, to znači da koža s vremenom može izgledati glađe, svježije i ujednačenije, ali ne preko noći. Prve promjene se obično prate kroz nekoliko sedmica, dok se vidljiviji efekti na teksturu, tragove i fine linije očekuju tek nakon nekoliko mjeseci redovne upotrebe.
Sva tri pripadaju istoj porodici, ali nisu ista stvar. Razlika je u tome koliko su blizu aktivnom obliku vitamina A koji koža može direktno koristiti.
Retinol je najčešći oblik u kozmetičkim proizvodima za kućnu njegu. Koža ga mora pretvoriti kroz više koraka prije nego što dođe do aktivne forme, pa je obično blaži i lakši za početak.
Retinal, odnosno retinaldehid, nalazi se korak bliže aktivnoj formi. Može djelovati intenzivnije od retinola, ali i dalje zahtijeva postepeno uvođenje, posebno ako vam koža brzo reaguje.
Tretinoin je aktivna retinoinska kiselina. Ne prolazi isti proces pretvaranja u koži, zbog čega je snažniji, ali i znatno češće izaziva iritaciju. Zato se koristi kao medicinski tretman, najčešće uz preporuku dermatologa.
Foto: @palmstudio.projects
Retinol biramo ako želimo raditi na neujednačenoj teksturi, začepljenim porama, tragovima nakon bubuljica, prvim finim linijama ili tenu koji izgleda umorno iako redovno koristite hidratantnu kremu.
Ipak, nije sastojak koji treba uvoditi samo zato što ga svi koriste. Ako vam koža trenutno peče nakon obične kreme, peruta se, izrazito je crvena ili imate aktivan dermatitis, rozaceu ili jaču upalu, retinol nije prvi korak. Prvo treba smiriti kožu i obnoviti barijeru.
Retinol se također ne uvodi na svoju ruku u trudnoći i dojenju. Dermatološke smjernice uglavnom preporučuju izbjegavanje retinoida u tom periodu, uključujući proizvode bez recepta koji sadrže retinol.
Kod prvog retinol ne tražite najveći procenat.
Početnički proizvod treba biti stabilan, dobro formulisan i dovoljno nježan da ga koža može koristiti u kontinuitetu.
Za početak su bolji blaži proizvodi, posebno oni koji uz retinol sadrže sastojke za hidrataciju i podršku kožnoj barijeri: ceramide, glicerin, pantenol, skvalan, niacinamid ili hijaluronsku kiselinu. Oni ne garantuju da iritacije neće biti, ali koži daju bolju šansu da se prilagodi.
Važno je zapamtiti: jače ne znači uvijek bolje.
Foto: @naturkosmetikmuenchen
Retinol se koristi navečer, nakon čišćenja lica i na potpuno suhu kožu.
Dio “potpuno suha koža” vrijedi zapamtiti. Ako retinol nanesete odmah nakon umivanja, dok je koža još vlažna, aktivni sastojak može prodrijeti intenzivnije i lakše izazvati peckanje ili iritaciju. Nakon čišćenja sačekajte nekoliko minuta, pa tek onda nanesite retinol.
Redoslijed je jednostavan: očistite lice, sačekajte da se koža osuši, nanesite malu količinu retinola i završite hidratantnom kremom.
Za cijelo lice dovoljna je količina veličine zrna graška. Više proizvoda neće ubrzati rezultat. Može samo ubrzati suhoću, crvenilo i ljuštenje. Izbjegavajte područje oko očiju, uglove nosa i uglove usana, posebno u prvim sedmicama. To su mjesta na kojima se iritacija najčešće prva pojavi.
Foto: @maisonalaia
Ako imate suhu, osjetljivu ili početničku kožu, retinol ne mora ići direktno na lice. Možete koristiti “sendvič” pristup:
Hidratantna krema
Retinol
Hidratantna krema
Prvi sloj kreme ublažava direktan kontakt retinola s kožom, a drugi sloj zatvara rutinu i smanjuje osjećaj suhoće. Posebno je koristan u prvim sedmicama korištenja.
Retinol se uvodi postepeno. Prve dvije sedmice dovoljno je koristiti ga dva puta sedmično, uvijek s pauzom između nanošenja.
Ako koža ostane mirna, učestalost se može povećati na svaku treću, a zatim svaku drugu večer. Svakodnevna upotreba nije neophodna. Kod mnogih koža nekoliko večeri sedmično daje bolji rezultat od prečestog nanošenja koje dovede do iritacije.
Foto: @palmstudio.projects
Retinol ne voli gužvu u rutini. Iste večeri preskočite AHA i BHA kiseline, jake eksfolijacijske tonike, pilinge, benzoyl peroxide i sve proizvode koji već imaju reputaciju da peckaju.
Vitamin C je praktičnije ostaviti za jutro, a retinol za večer. Nije poenta u tome da se nikada ne smiju naći u istoj široj rutini, nego da početnička koža ne treba dobiti sve aktivne sastojke u jednom potezu.
Ako koristite retinol navečer, naredno jutro koristite SPF. Svaki put.
Retinoidi mogu povećati osjetljivost kože i iritaciju.
Minimum je SPF 30, a tokom proljeća, ljeta i dana kada ste više vani, SPF 50 je pametniji izbor.
U prvim sedmicama mogu se pojaviti sitne nepravilnosti, najčešće na mjestima gdje inače izbijate. To se često zove purging, odnosno faza u kojoj se začepljenja koja su već nastajala brže pojave na površini. Termin se često koristi u skincare zajednici, iako nije strogo medicinski pojam.
Iritacija izgleda drugačije. Koža peče, zateže, crveni se, peruta u tankim krpicama ili odjednom reaguje na proizvode koji su joj ranije bili potpuno neutralni. To nije znak da “retinol radi”. To je znak da treba stati.
U tom slučaju pauzirajte retinol 7 do 10 dana. Rutinu vratite na najjednostavniji oblik: blago čišćenje, hidratantna krema i SPF. Kada se koža smiri, retinol se može vratiti rjeđe, u manjoj količini i uz sendvič metodu.
Foto: @goop
Retinol ne daje rezultat koji se mjeri narednim jutrom. Prve promjene u teksturi i ujednačenosti tena najčešće se prate kroz nekoliko sedmica, dok se ozbiljniji rezultati kod finih linija, elastičnosti i tragova obično gledaju kroz nekoliko mjeseci dosljedne upotrebe. Retinoidi imaju dobru naučnu podlogu u njezi kože, ali njihova snaga je upravo u kontinuitetu, ne u brzini.
Zato je bolje koristiti blaži retinol tri puta sedmično šest mjeseci, nego jak proizvod konstantno i onda pauzirati jer koža više ništa ne podnosi.
Foto: @isabellemathersx
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @maisonalaia
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
