TEKST: Nevena Divčić
DATUM OBJAVE: 19.11.2024.
"Hrana je naš saveznik, a ne neprijatelj" – poručuje nam Marizela, nutricionistkinja i autorica nove knjige koja nam donosi jednostavan vodič za zdraviji i balansiraniji život.
U ekskluzivnom intervjuu za Bonjour.ba, Marizela Šabanović otkriva kako male promjene u svakodnevnim navikama mogu imati veliki uticaj na naše zdravlje, zašto trendovi u nutricionizmu često vode pogrešnim stazama i kako je njena strast prema biohemiji hrane prerasla u karijeru posvećenu edukaciji i inspiraciji drugih.
Njena knjiga, protkana je stručnim znanjem i iskustvom te nije samo priručnik već je i poziv da na hranu gledamo kao na izvor energije, podrške i užitka. Već znate koliko na Bonjour.ba posvećujemo pažnju edukaciji kroz jedinstvene projekte i ulažemo trud u pronalazak odgovora na tabu teme koje se tiču ljepote, veza i stila života. Donosimo vam još jednu takvu priču jer smo uvjereni da je mnogima, uz mnoštvo različitih trendova i informacija, upravo prehrana manje poznata i tabu tema.
Kroz ovaj razgovor s Marizelom, a ubrzo i kroz njenu knjigu, mnogo ćete naučiti o njenom pristupu hrani, važnosti balansa i ulozi malih koraka u stvaranju održivih navika.
Marizela Šabanović, Dr.sci. u nutricionizmu
Marizela, ako bi naši čitatelji trebali započeti s jednom malom promjenom već danas, šta biste im preporučili kao prvi (zanemareni) korak prema zdravijem životu?
Prvi korak bio bi razvijanje svijesti koliko je važno da njegujemo sebe iznutra. Hrana nije samo energija nego nam daje podršku kroz mnogo zaštitnih materija koje služe našem tijelu. Kad razvijemo takav pristup prema hrani, onda je svaka mala navika, nova pobjeda. Ja bih krenula od toga da ubacujemo u prehranu više povrća, umjesto da se samo fokusiramo na to šta da izbacimo i šta da sebi zabranimo. Motivirala bih sebe i da dan započnem biljnim čajem, da ne preskačem doručak.
Svijet nutricionizma često je preplavljen kratkotrajnim trendovima. Kako razlikujete šta je zaista korisno od onoga što je samo prolazni trend kojeg ćemo brzo zaboraviti?
Nutricionizam je mlada nauka koja je postala jako popularna razvojem masovnih medija. Oni traže klikove i brzinu i onda su trendovi nešto što se pokazalo kao brzi „mamac“. Rijetko ko je spreman da preuzme odgovornost za svoje zdravlje i izgled te da posveti tome vrijeme i pažnju. Većina ljudi želi preko noći da ostvari rezultate. A ne ide tako. Kad god vam neko obeća da ćete brzo skinuti kilograme, riješiti se ciljano sala sa stomaka i sl., znajte da se radi o trendu kojem nije cilj da unaprijedite zdravlje. Prehrana treba da ima za cilj unapređenje zdravlja i prevenciju bolesti.
Kako biste savjetovali nekome ko se hrani iz stresa ili tjeskobe da ponovo uspostavi zdrav odnos s hranom? Može li hrana biti “emocionalni alat”?
Imati dobar odnos sa hranom je temelj dobre prehrane. Često obrasce prehrane pokupimo u djetinjstvu te u kombinaciji sa izazovima odrastanja, ponekad to preraste u narušen odnos sa hranom. Savremeno doba je opterećeno i stresom te anksioznošću koja je svakodnevna pojava. Posljedica toga je prejedanje, opsesija prehranom ili neki drugi oblici ponašanja. U ovom slučaju uvijek preporučujem da pored nutricioniste potraže i dobrog psihologa koji se bavi ovim stanjima. Važno je prepoznati obrasce koji se dešavaju, emocije i situacije. Uz psihoterapiju i učenjem o prehrani i sebi, osoba se jako brzo može riješiti poremećenog odnosa sa hranom.
S obzirom na to da se nutricionizam često povezuje s "pravilima" i "zabranama", kako ste vi razvili svoj pristup hrani?
Moj pristup se zasniva na balansu i održivosti. Od zabrana i pravila nema dugoročnog rezultata. Uvijek nastojim da ljudima objasnim zašto je nešto važno kako bi i sami razvijali svijest o tome. Svako pravilo mora imati svoj razlog ali isto tako i kako ga prilagoditi sebi. Nijedna osoba nije ista i nema isto zdravstveno stanje. Upravo zato često govorim o potrebi da se vratimo u svoje tijelo i „oslušnemo“ šta nama odgovara i koje namirnice nam služe a koje ne. Samo tako možemo dugoročno mijenjati navike i postići da budu održive.
Koji je ključni trenutak u vašoj karijeri koji vas je doveo do toga da postanete nutricionistkinja, a sada i autorica knjige? Je li knjiga oduvijek bila na bucket listi?
Kad sam studirala prehrambenu tehnologiju na trećoj godini studija imali smo biohemiju. Oduševljeno sam učila o procesima koji se dešavaju u tijelu i kako hrana može da utiče na sve to. Od tada sam znala da ne želim da se bavim tehnologijom nego čovjekom i prehranom. Nakon studija bila sam asistentica na predmetu Biohemija, a kasnije i svim predmetima iz nutricionizma. Upisala sam magistarski iz oblasti Bromatologije i nutricionizma a nakon toga odbranila i doktorsku disertaciju.
Knjiga je bila nešto što sam dugo željela, kao neki prirodan put nakon pisanja bloga. U meni se sve to slagalo jer su ljudi zavoljeli moj stil pisanja i tražili su stalno knjigu. Ova knjiga je baš dio mog bloga i može pomoći ljudima da nauče osnovne stvari kako da im prehrana bude održiva i u balansu, kako da se ne odriču svega. Trudila sam se da odgovorim na sve dileme vezane za kombiniranje namirnica, slaganje obroka uz naša tradicionalna jela.
Uživate li i u kuhanju ili vas više privlači teoretski pristup namirnicama?
Teorija o hrani je beskrajna. Stalno se nešto novo istražuje i dolazi do novih saznanja. To je moja strast, da sve to pratim. Jako volim da pretražujem naučne baze i budem u toku sa svim tim. Kuhanje je samo jedan mali segment svega. Kuham jer volim da znam šta jedem ali nisam najbolja kuharica na svijetu niti imam ambiciju da to budem. Radije ću pričati i pisati o hrani, zdravlju i kako svakodnevno sebi pomoći da živimo bolje i zdravije.
Šta ste naučili o sebi kroz učenje o hrani i kroz ovaj posljednji projekat, pisanje knjige? Šta nam ova knjiga donosi, je li ona za početnike u svijetu kuhanja i nutricionizma ili će biti jednako korisna i stručnjacima?
Ova knjiga je nastala kroz najmanje 5 godina pisanja za blog i medije. U cijelom procesu sam prepoznala koliko je važno da ljudi imaju nešto odakle mogu početi u moru informacija. Knjiga je zamišljena kao svakodnevni priručnik ljudima koji žele da rade na sebi. Vjerujem da će se vraćati više puta i da će im biti mali vodič kroz svijet kuhanja i nutricionizma. U uvodnom dijelu ima malo više teorije za koju smatram da je važno znati kao osnovu, ako želimo dalje da se nadograđujemo kroz kuhanje i usvajanje navika.
Ovo je teorija koju bi trebalo uvesti u škole kao neko opšte, a opet jako korisno znanje. Škola treba da nam pruži takva praktična znanja kojima ćemo očuvati svoje zdravlje. Moj profesor Jašić je u svojoj recenziji napisao da je ona dobar temelj i za studente i slažem sa sa njim.
Voljela bih da potakne ljude na razmišljanje i da im pruži vodič kako da zdrave navike budu održive. Hajde da smanjimo taj strah od hrane i uklonimo uvjerenje da je pravilna prehrana jako teška i dosadna za sprovesti. Bitno mi je da ljudi shvate moć malih navika svaki dan i da mogu jesti i našu domaću hranu uz male modifikacije. Trudila sam se da dotaknem i druge aspekte zdravih navika poput sna. Sve je to jako važno ako želimo posmatrati svoj život u cjelini i baviti se sveobuhvatno nutricionizmom.
Nutricionizam se stalno mijenja i prilagođava novim otkrićima. Kako se vi nosite s tim promjenama i šta vas vodi kroz te neprestane inovacije? Kako da im se mi prilagodimo?
Nauka napreduje, metode istraživanja napreduju. Ja ih stalno pratim. Međutim, postoji nešto što je baza: biohemija čovjeka i hemija hrane. Ako krećemo sa tumačenjem od tog koraka, onda sve što dolazi je samo mala „kozmetička“ korekcija. Uz sve to, kad upoznamo svoje potrebe i osvijestimo svoje navike, nema straha od onog što dolazi jer ćemo naučiti kako da se prilagodimo i izvučemo najbolje.
Brza pitanja
Uvijek mogu jesti: jaja, voće, pekan orah.
Začin koji ne smijete zanemariti: kurkuma.
Omiljeni restoran u Sarajevu: ja sam iz Tuzle pa ću reći Kvin.
Kafu najradije pijem: običnu crnu.
Kada želim slatkiše biram: dobru čokoladu.
Posljednja knjiga koju sam pročitala: „Ostrvo nestalog drveća“ Elif Šafak.
Raspoloženje mi uvijek poprave: moje bliske osobe.
* * *
Foto: Nejira Zukić
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Kožu često rješavamo usput.
Malo kreme više, malo SPF-a kad se sjetimo, kontrola nekad i sve je to u redu dok ne shvatimo da savremena dermatologija podrazumijeva mnogo više od reakcije na problem.
Ozbiljan dermatološki pristup podrazumijeva strategiju: razumijevanje biologije kože, planiranje prevencije starenja i kombinovanje regenerativnih i estetskih metoda u jedinstven, personaliziran protokol.
Upravo o toj filozofiji razgovaramo sa timom Skin Clinic Sarajevo, poliklinike smještene na adresi Džemala Bijedića 185A, tačnije na drugom spratu Medicana bolnice, koja objedinjuje kliničku dermatologiju, estetske procedure i regenerativne anti-aging metode.
U praksi se često pokazuje da ljudi čekaju jasan znak, bol, naglu promjenu boje ili vidljivo povećanje. Problem je što koža rijetko daje tako glasne signale na vrijeme, a najvažnije promjene često se dešavaju suptilno.
Dr. Samra Šoškić: "Ljudi najčešće griješe samim tim što ne kontrolišu mladeže uopšte. Najopasniji je mladež onaj koji nikada nije pregledan.
Strah je najveći neprijatelj i definitivno svaki mladež treba pregledati, makar jednom u život. Samopregledi mladeža, poštujući ABCDE pravilo, gdje je A asimetrija, B (border) rub ili ivica, C (color) boja, D dijametar, E evolucija, trebaju postati standard kao što su samopregledi dojke."
Ovdje se razgovor promijeni. I ton, i pitanja. Do tog trenutka sve djeluje poznato.
Onda pogled ostane malo duže na jednom mjestu i i shvati se da „izgleda u redu“ i „jeste u redu“ nisu uvijek ista stvar.
Dr. Samra Šoškić: “Kada vide digitalni dermatoskop, najviše ih iznenadi koliko različitih struktura posmatramo, koliko vrsta mladeža postoji i kako to uživo izgleda.
U Skinu koristimo samo premium, provjerene medicinske brendove i globalno priznate tehnologije koje garantuju najviše standarde sigurnosti, efikasnosti i kliničke preciznosti u svakom tretmanu.
Canfield IntelliStudio se smatra jednim od najjačih digitalnih dermatoskopskih i total-body imaging sistema. To je sveobuhvatni digitalni sistem koji podiže kliničku dermatoskopiju na profesionalni nivo zahvaljujući kombinaciji tehničke preciznosti, automatizacije i softverske inteligencije.
Botoks je vjerovatno najpopularniji estetski tretman i istovremeno onaj o kojem kruži najviše pogrešnih uvjerenja. Zanimljivo je da se isti mitovi ponavljaju i kod onih koji ga nikad nisu radili i kod onih koji znaju nekoga ko jeste.
Botoks: šta je najveći mit koji i dalje traje?
Dr. Samra Šoškić: "Dugotrajnost rezultata. Većina pacijenata misli da rezultati traju do šest mjeseci, međutim rezultati popuštaju mnogo ranije.
U Skin Clinic botoks se ne posmatra izolovano, nego kao dio šire anti-aging strategije očuvanja proporcija i mimike lica. Cilj nije zamrznuti izraz, nego kontrolisano usporiti dinamičke bore u skladu s anatomijom i potrebama pacijenta.
Kada su nerealna očekivanja pacijenata u pitanju, kada govorimo o botoksu i podizanju kapaka kada postoji višak kože, ja ipak volim riječi da prepustim hirurzima, zato je tu dr. Svjetlana Rogan, maksilofacijalna hirurginja."
Dr. Svjetlana Rogan: “Podrazumijeva manje rezove, manje bola i brži oporavak. Minimalno invazivne procedure generalno podrazumijevaju manju traumu tkiva i brži oporavak pacijenata.
U Skin Clinic, minimalno invazivni zahvati obuhvataju savremene laserske procedure, ali i precizne estetske operacije poput blefaroplastike – zahvata koji uklanja višak kože i masnih jastučića i umoran izgled kapaka, vraćajući očima svježinu i otvorenost.
Rezultat nije promjena identiteta, već naglašavanje onoga što je već lijepo i skladno.
Estetska hirurgija ovdje se ne posmatra izolovano, već kao dio pažljivo osmišljene anti-age strategije. Bilo da je riječ o blefaroplastici, korektivnim zahvatima lica ili kombinaciji s botoksom i drugim nehirurškim tretmanima, svaki plan se kreira individualno – s fokusom na proporcije, mimiku i prirodan balans.
Cilj je jasan: sigurna procedura, diskretna transformacija i rezultat koji djeluje nenametljivo, ali primjetno.
Ovo nije greška koju napravimo jednom. Ovo je navika. Ne radi se o ekstremima, nego o sitnicama koje ponavljamo godinama, uvjereni da nije strašno. Koža, međutim, pamti mnogo duže nego mi.
Dr. Samra Šoškić: “Koža nikada ne oprašta nekontrolisano fotoizlaganje. Znači, izlaganje kože prirodnim i vještačkim izvorima svjetlosti definitivno doprinosi i ubrzanom starenju, ali i stvaranju karcinoma na koži.”
Kreme su često prva linija odbrane i s razlogom. Ali postoje situacije u kojima uporno mijenjanje proizvoda ne donosi rezultat, jer rješenje nije na površini.
Koji problem ljudi pogrešno tretiraju kremama, a laser tu ima najviše smisla?
Dr. Samra Šoškić: "Definitivno najčešće diskoloracije kože. To su hiperpigmentacije, tamne mrlje na koži lica, vrata i dekoltea, ali i crvene fleke. Najefikasnije rješenje su savremene tehnologije poput lasera.
Od kreme ipak očekujemo nekakav zaštitni efekat i produženje dugoročnosti rezultata."
Pomenula bih Nordlys laser kao multifunkcionalnu dermatološko-estetsku platformu razvijenu od Candela Medical koja u jednoj jedinici kombinuje više naprednih tehnologija — IPL (SWT®), frakcioni neablativni laser i Nd:YAG — kako bi omogućila tretmane za veliki spektar kožnih problema i estetskih indikacija.
Najučinkovitiji je kod uklanjanja hiperpigmentacija lica, rozacee i kapilara kože lica i tijela. Trajno uklanja dlačice, podmlađuje kožu i pomaže u tretiranju ožiljaka od akni i strija."
Savremena dermatologija danas ne podrazumijeva samo korekciju vidljivih promjena, nego i regeneraciju tkiva. Upravo tu dolazimo do pitanja koje pacijenti često postavljaju.
Koja je razlika između hijaluronske kiseline, polinukleotida i egzosoma?
Dr. Samra Šoškić: „Odlično pitanje i takvo pitanje dobijamo svakodnevno u praksi. Riječ je o apsolutnom trendu u savremenoj estetskoj i regenerativnoj medicini, ali ipak je najbolja kombinacija ovih tretmana po individualnom protokolu."
U Skin Clinic regenerativne metode planiraju se individualno, s ciljem dugoročnog unapređenja strukture kože, a ne samo trenutnog efekta volumena ili hidratacije.
Tokom ranijeg stručnog gostovanja u Skin Clinic, tim klinike radio je zajedno s dr. Tomicom Bagatinom, koji je podijelio svoj pristup oblikovanju i harmonizaciji lica.
Koji tretman smatrate svojim zaštitnim znakom i šta ga čini posebnim?
Dr. Tomica Bagatin: "Svojim zaštitnim znakom smatram full-face approach, odnosno cjelovit pristup oblikovanju i harmonizaciji lica. Tretman započinje oblikovanjem srednje trećine lica na jagodicama, zatim se konturira donja čeljust i brada, a potom perioralna i periorbitalna regija. U postupak uključujemo Vistabel za gornju trećinu te hibridne filere HArmonyCa u kombinaciji s dermalnim filerima radi prirodnog i dugotrajnog rezultata."
Kako biste opisali saradnju sa Skin Clinic?
Dr. Tomica Bagatin: “Suradnja sa Skin Clinic u Sarajevu bila je izuzetno profesionalna i inspirativna. Posebno bih istaknuo stručnost, angažman i otvorenost tima za nova znanja, što je radionicu učinilo izrazito kvalitetnom.
Veselim se daljnjim edukacijama i budućoj suradnji.”
Briga o koži danas više ne znači reagovati tek kada se problem pojavi.
U savremenoj dermatologiji, prevencija starenja i očuvanje kvaliteta kože postaju jednako važni kao i terapija postojećih promjena.
U konačnici, najvažnija poruka ovog razgovora jeste da prevencija uvijek dolazi prije korekcije.
U Skin Clinic pristup se ne zasniva samo na hronološkoj dobi, nego na individualnoj biologiji kože.
Upravo zato plan njege, regeneracije i estetskih tretmana mora biti personaliziran, integrisan i dugoročno vođen.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
