TEKST: Nevena Divčić
DATUM OBJAVE: 19.11.2024.
"Hrana je naš saveznik, a ne neprijatelj" – poručuje nam Marizela, nutricionistkinja i autorica nove knjige koja nam donosi jednostavan vodič za zdraviji i balansiraniji život.
U ekskluzivnom intervjuu za Bonjour.ba, Marizela Šabanović otkriva kako male promjene u svakodnevnim navikama mogu imati veliki uticaj na naše zdravlje, zašto trendovi u nutricionizmu često vode pogrešnim stazama i kako je njena strast prema biohemiji hrane prerasla u karijeru posvećenu edukaciji i inspiraciji drugih.
Njena knjiga, protkana je stručnim znanjem i iskustvom te nije samo priručnik već je i poziv da na hranu gledamo kao na izvor energije, podrške i užitka. Već znate koliko na Bonjour.ba posvećujemo pažnju edukaciji kroz jedinstvene projekte i ulažemo trud u pronalazak odgovora na tabu teme koje se tiču ljepote, veza i stila života. Donosimo vam još jednu takvu priču jer smo uvjereni da je mnogima, uz mnoštvo različitih trendova i informacija, upravo prehrana manje poznata i tabu tema.
Kroz ovaj razgovor s Marizelom, a ubrzo i kroz njenu knjigu, mnogo ćete naučiti o njenom pristupu hrani, važnosti balansa i ulozi malih koraka u stvaranju održivih navika.
Marizela Šabanović, Dr.sci. u nutricionizmu
Marizela, ako bi naši čitatelji trebali započeti s jednom malom promjenom već danas, šta biste im preporučili kao prvi (zanemareni) korak prema zdravijem životu?
Prvi korak bio bi razvijanje svijesti koliko je važno da njegujemo sebe iznutra. Hrana nije samo energija nego nam daje podršku kroz mnogo zaštitnih materija koje služe našem tijelu. Kad razvijemo takav pristup prema hrani, onda je svaka mala navika, nova pobjeda. Ja bih krenula od toga da ubacujemo u prehranu više povrća, umjesto da se samo fokusiramo na to šta da izbacimo i šta da sebi zabranimo. Motivirala bih sebe i da dan započnem biljnim čajem, da ne preskačem doručak.
Svijet nutricionizma često je preplavljen kratkotrajnim trendovima. Kako razlikujete šta je zaista korisno od onoga što je samo prolazni trend kojeg ćemo brzo zaboraviti?
Nutricionizam je mlada nauka koja je postala jako popularna razvojem masovnih medija. Oni traže klikove i brzinu i onda su trendovi nešto što se pokazalo kao brzi „mamac“. Rijetko ko je spreman da preuzme odgovornost za svoje zdravlje i izgled te da posveti tome vrijeme i pažnju. Većina ljudi želi preko noći da ostvari rezultate. A ne ide tako. Kad god vam neko obeća da ćete brzo skinuti kilograme, riješiti se ciljano sala sa stomaka i sl., znajte da se radi o trendu kojem nije cilj da unaprijedite zdravlje. Prehrana treba da ima za cilj unapređenje zdravlja i prevenciju bolesti.
Kako biste savjetovali nekome ko se hrani iz stresa ili tjeskobe da ponovo uspostavi zdrav odnos s hranom? Može li hrana biti “emocionalni alat”?
Imati dobar odnos sa hranom je temelj dobre prehrane. Često obrasce prehrane pokupimo u djetinjstvu te u kombinaciji sa izazovima odrastanja, ponekad to preraste u narušen odnos sa hranom. Savremeno doba je opterećeno i stresom te anksioznošću koja je svakodnevna pojava. Posljedica toga je prejedanje, opsesija prehranom ili neki drugi oblici ponašanja. U ovom slučaju uvijek preporučujem da pored nutricioniste potraže i dobrog psihologa koji se bavi ovim stanjima. Važno je prepoznati obrasce koji se dešavaju, emocije i situacije. Uz psihoterapiju i učenjem o prehrani i sebi, osoba se jako brzo može riješiti poremećenog odnosa sa hranom.
S obzirom na to da se nutricionizam često povezuje s "pravilima" i "zabranama", kako ste vi razvili svoj pristup hrani?
Moj pristup se zasniva na balansu i održivosti. Od zabrana i pravila nema dugoročnog rezultata. Uvijek nastojim da ljudima objasnim zašto je nešto važno kako bi i sami razvijali svijest o tome. Svako pravilo mora imati svoj razlog ali isto tako i kako ga prilagoditi sebi. Nijedna osoba nije ista i nema isto zdravstveno stanje. Upravo zato često govorim o potrebi da se vratimo u svoje tijelo i „oslušnemo“ šta nama odgovara i koje namirnice nam služe a koje ne. Samo tako možemo dugoročno mijenjati navike i postići da budu održive.
Koji je ključni trenutak u vašoj karijeri koji vas je doveo do toga da postanete nutricionistkinja, a sada i autorica knjige? Je li knjiga oduvijek bila na bucket listi?
Kad sam studirala prehrambenu tehnologiju na trećoj godini studija imali smo biohemiju. Oduševljeno sam učila o procesima koji se dešavaju u tijelu i kako hrana može da utiče na sve to. Od tada sam znala da ne želim da se bavim tehnologijom nego čovjekom i prehranom. Nakon studija bila sam asistentica na predmetu Biohemija, a kasnije i svim predmetima iz nutricionizma. Upisala sam magistarski iz oblasti Bromatologije i nutricionizma a nakon toga odbranila i doktorsku disertaciju.
Knjiga je bila nešto što sam dugo željela, kao neki prirodan put nakon pisanja bloga. U meni se sve to slagalo jer su ljudi zavoljeli moj stil pisanja i tražili su stalno knjigu. Ova knjiga je baš dio mog bloga i može pomoći ljudima da nauče osnovne stvari kako da im prehrana bude održiva i u balansu, kako da se ne odriču svega. Trudila sam se da odgovorim na sve dileme vezane za kombiniranje namirnica, slaganje obroka uz naša tradicionalna jela.
Uživate li i u kuhanju ili vas više privlači teoretski pristup namirnicama?
Teorija o hrani je beskrajna. Stalno se nešto novo istražuje i dolazi do novih saznanja. To je moja strast, da sve to pratim. Jako volim da pretražujem naučne baze i budem u toku sa svim tim. Kuhanje je samo jedan mali segment svega. Kuham jer volim da znam šta jedem ali nisam najbolja kuharica na svijetu niti imam ambiciju da to budem. Radije ću pričati i pisati o hrani, zdravlju i kako svakodnevno sebi pomoći da živimo bolje i zdravije.
Šta ste naučili o sebi kroz učenje o hrani i kroz ovaj posljednji projekat, pisanje knjige? Šta nam ova knjiga donosi, je li ona za početnike u svijetu kuhanja i nutricionizma ili će biti jednako korisna i stručnjacima?
Ova knjiga je nastala kroz najmanje 5 godina pisanja za blog i medije. U cijelom procesu sam prepoznala koliko je važno da ljudi imaju nešto odakle mogu početi u moru informacija. Knjiga je zamišljena kao svakodnevni priručnik ljudima koji žele da rade na sebi. Vjerujem da će se vraćati više puta i da će im biti mali vodič kroz svijet kuhanja i nutricionizma. U uvodnom dijelu ima malo više teorije za koju smatram da je važno znati kao osnovu, ako želimo dalje da se nadograđujemo kroz kuhanje i usvajanje navika.
Ovo je teorija koju bi trebalo uvesti u škole kao neko opšte, a opet jako korisno znanje. Škola treba da nam pruži takva praktična znanja kojima ćemo očuvati svoje zdravlje. Moj profesor Jašić je u svojoj recenziji napisao da je ona dobar temelj i za studente i slažem sa sa njim.
Voljela bih da potakne ljude na razmišljanje i da im pruži vodič kako da zdrave navike budu održive. Hajde da smanjimo taj strah od hrane i uklonimo uvjerenje da je pravilna prehrana jako teška i dosadna za sprovesti. Bitno mi je da ljudi shvate moć malih navika svaki dan i da mogu jesti i našu domaću hranu uz male modifikacije. Trudila sam se da dotaknem i druge aspekte zdravih navika poput sna. Sve je to jako važno ako želimo posmatrati svoj život u cjelini i baviti se sveobuhvatno nutricionizmom.
Nutricionizam se stalno mijenja i prilagođava novim otkrićima. Kako se vi nosite s tim promjenama i šta vas vodi kroz te neprestane inovacije? Kako da im se mi prilagodimo?
Nauka napreduje, metode istraživanja napreduju. Ja ih stalno pratim. Međutim, postoji nešto što je baza: biohemija čovjeka i hemija hrane. Ako krećemo sa tumačenjem od tog koraka, onda sve što dolazi je samo mala „kozmetička“ korekcija. Uz sve to, kad upoznamo svoje potrebe i osvijestimo svoje navike, nema straha od onog što dolazi jer ćemo naučiti kako da se prilagodimo i izvučemo najbolje.
Brza pitanja
Uvijek mogu jesti: jaja, voće, pekan orah.
Začin koji ne smijete zanemariti: kurkuma.
Omiljeni restoran u Sarajevu: ja sam iz Tuzle pa ću reći Kvin.
Kafu najradije pijem: običnu crnu.
Kada želim slatkiše biram: dobru čokoladu.
Posljednja knjiga koju sam pročitala: „Ostrvo nestalog drveća“ Elif Šafak.
Raspoloženje mi uvijek poprave: moje bliske osobe.
* * *
Foto: Nejira Zukić
TEKST: Lamija Muratagić
Volufiline je viralni sastojak koji obećava puniji, svježiji izgled kože bez estetskog tretmana. Objašnjavamo odakle dolazi, kako djeluje, kome može biti zanimljiv i gdje hype ide predaleko.
Volufiline nije nova beauty opsesija, ali je ovih dana dobio novi razlog da se vrati u fokus. Nakon što je The Ordinary predstavio serum Volufiline 92% + Pal-Isoleucine 1%, sastojak koji se već dugo provlači kroz TikTok rutine, skincare forume i priče o “fileru bez igle” sada ima i mainstream beauty trenutak.
Upravo zato ga vrijedi objasniti hladnije i preciznije: šta Volufiline zaista radi, zašto ga ne treba porediti s filerima i zbog čega je njegov efekat vezan za redovnu upotrebu, a ne za trajnu promjenu volumena.
Glavni razlog je The Ordinary. Brend je lansirao ciljani serum s 92% Volufilina i 1% Pal-Isoleucina, namijenjen zonama koje vizuelno djeluju upalo ili izgubile punoću, poput područja ispod očiju, sljepoočnica, obraza i linija osmijeha.
Time je Volufiline iz viralne skincare niše prešao u širi beauty razgovor. Važna razlika je u tome što sada više ne govorimo samo o nasumičnim bočicama koje kruže internetom, nego o proizvodu velikog skincare brenda koji je ovaj sastojak stavio u konkretnu, ciljanu formulu.
Volufiline je zaštićeni kozmetički sastojak iz Sederma i Croda Beauty portfolija. Njegov INCI sastav najčešće se navodi kao Hydrogenated Polyisobutene i Anemarrhenae Asphodeloides Root Extract.
Prvi dio je emolijentna, uljana baza koja koži daje mekši osjećaj. Drugi dio dolazi iz biljke Anemarrhena asphodeloides, čiji se korijen koristi stoljećima a u kozmetičkom kontekstu postao je trend zbog spojeva iz grupe steroidnih saponina, posebno sarsasapogenina, koji se veže za Volufilineovu priču o vizuelnom volumenu.
No, koliko god mehanizam zvučao zanimljivo, dostupni dokazi se uglavnom oslanjaju na podatke proizvođača, a ne iz nezavisnih studija na licu.
Dejstvo Volufilinea veže se za lipid storage i adipocyte differentiation, odnosno za procese povezane s masnim ćelijama.
U prevodu, ideja je da tretirana zona može izgledati punije i mekše. Takav mehanizam ne treba tumačiti kao sposobnost obnavljanja izgubljenog dubokog volumena lica niti kao alternativu estetskim procedurama koje djeluju na dublje anatomske strukture.
Nakon godina velikih razgovora o filerima, migraciji filera i prirodnijem izgledu, publika sve više traži proizvode koji obećavaju svježinu bez invazivnog koraka. Dovoljno je tehnički da djeluje ozbiljno, dovoljno jednostavan da stane u rutinu, a i dovoljno ciljan da obećava male vizuelne pomake na zonama koje svi primjećuju.
Podočnjaci, sljepoočnice, obrazi, usne i linije osmijeha nisu ista beauty priča. Svaka od tih zona može izgledati umorno iz drugog razloga, a Volufiline ima najviše prostora tamo gdje koža djeluje suho, tanko ili blago ispijeno. Ako su podočnjaci posljedica pigmentacije, vidljivih krvnih žila ili anatomije lica, ovaj sastojak ne mijenja uzrok.
@natviolette I got these results WITHOUT filler!! The @SKIN1004 US Matrixyl 10 ampoule with Volufiline has seriously changed my life. I would always get asked if I was tired, but not anymore!! #skin1004partner ♬ original sound - Natalie
Važno je i to da Volufiline nije gotov proizvod, nego sastojak, pa rezultat ne zavisi samo od toga da li ga vidite na etiketi. Bitni su cijela formula, tekstura, koncentracija, način korištenja i zona na koju ga nanosite. Mnoge formule s Volufilineom su uljanije ili bogatije, što može odgovarati suhoj i tanjoj koži, ali može biti previše za osobe sklone milijama, zatvorenim komedonima ili osjećaju težine oko očiju.
Ono što Volufiline čini zanimljivim nije spektakularno obećanje, nego činjenica da se uklapa u trend proizvoda koji ciljaju vrlo specifične probleme i nude suptilnije rezultate. Umjesto velikih tvrdnji o transformaciji lica, fokus je na tome da određene zone kože izgledaju punije, zaglađenije i odmornije.
Još jedna važna stvar: rezultat nije trajan. Volufiline se ne ponaša kao filer koji fizički nadomješta volumen, nego kao kozmetički sastojak čiji se vizuelni efekat održava samo dok se proizvod redovno koristi.
Kada prestanete s nanošenjem, puniji i zaglađeniji izgled postepeno se gubi. Ako mu pristupite s realnim očekivanjima, mogao bi biti zanimljiv dodatak rutini.
Ako od njega očekujete rezultate estetskog zahvata, vrlo vjerovatno ćete ostati razočarani.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @zhenyaminaieva
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
