Prije svega naglašavamo da ne voli svaka žena trudnoću i da, to je je sasvim ok.

Naime, trudnoća sa sobom često nosi i mješavinu osjećanja u kojima nisu sva pozitivna i dobra. Ako se osjećate zabrinuto, uplašeno, tjeskobno niste same. Prvo, prepoznajte svoje emocije. Sasvim je u redu ne biti uvijek u "happy" raspoloženju zbog trudnoće. Samo zato što društvo kaže da biste trebali "blistati" ne znači da se morate tako osjećati - fizički ili emocionalno.

 

Foto: @munanazak

 

Razgovarajte! Sa prijateljicom, sestrom, stručnim licem... i jako je važna stavka da ne upoređujete svoja osjećanja ili trudnoću sa iskustvima drugih. Ako ti je najveći osmijeh izmamila činjenica da si u trećem tromjesečju i da je trudnoća skoro gotova - sasvim je to normalna pomisao.

Upravo zbog toga nam je drago što smo imali priliku razgovarati sasvim otvoreno i iskreno sa jednom od najboljih bh. fotografkinja, Majom Topčagić, koja nam je u razgovoru objasnila svoje lično iskustvo izazova trudnoće, teškog poroda, majčinstva, ali i dala savjet kako se izboriti sa svim izazovima.

 

Ella i Maja Topčagić

***

 

Majo, kako bi ti definirala majčinstvo svojim riječima?

Vrlo jednostavno. Djeca nas uče kako biti bolji ljudi. Odgoj djece daje nam nevjerojatnu priliku da popravimo sebe kao osobu, da postanemo bolji. To je prilika koju bi trebali iskoristiti. 

 

Foto: @majatopcagich

 

Otvoreno si pričala o teškom periodu u osmom mjesecu trudnoće i nekoliko mjeseci nakon porođaja. Koliko je važno za žene, prvenstveno mame da pričamo o postpartumu i općenito o tome da trudnoća i nije baš tako idealan period kakav nam se često u medijima predstavlja?

 

Treba biti realan i otvoren. Mislim da je to vrlo osjetljiva i individualna tema, ali ja mogu da prenesem svoje iskustvo. Trudnoća je drugo stanje za ženu, kako fizički, tako i psihički. Promjene kroz koje majka prolazi, ne može shvatiti niko ko nije bio u toj situaciji.

 

Foto: @munanazak

 

To nije nimalo blaženo stanje. Mislim da se trudnoća idealizira jer je u konačnici stvaranje novog života koji jeste velika sreća i blagostanje, ali moramo uzeti u obzir činjenicu da žena prolazi kroz period katarze i jako velikih promjena. Porod kao čin koji se uzima zdravo za gotovo jer je to toliko česta pojava, nimalo nije bezazlen.

 

"Disbalans hormona koji se desi u trudnoći i tokom dojenja je stvar koju moramo shvatiti vrlo ozbiljno. Tek nakon 2 godine sam se osjećala kao stara ja. Jako je bitno da otvoreno pričamo o tome jer nisi jedina i nisi sama."

Žene imaju ulogu kreatora života koja uz sebe nosi vrlo teško breme. Moramo razumjeti da postpartum stanje nije finalno i da će proći.
Ja sam imala jako težak porod i oporavak i poremećaj raspoloženja u 8. mjesecu trudnoće. Imala sam osjećaj kao da to nisam ja. U tom slučaju je najbolje tražiti stručnu pomoć.

 

Tvoja Ella sada već ima tri godine.  Na šta si najviše ponosna kada ju vidiš kako odrasta i koliko ti se život promijenio otkako je ona dio tvog života?


Na njenu samostalnost, radoznalost i kreativnost. Na to kako otvoreno posmatra svijet i čini ga ljepšim.

 

Foto: @majatopcagich

 

Koliko je stvarnost blizu ili daleko od tvoje ideje majčinstva?


Veoma daleko. Iskreno, dugo mi je trebalo da se pomirim s tim da više nemam mira ni privatnosti i da mi se život mnogo promijenio. Ali na bolje. :) Sada tek shvatam koliko se mame žrtvuju za svoju djecu.
 

Foto: @majatopcagich

 

"Majčinska ljubav je istinska, bezuvjetna i zahvalna sam što sam dobila priliku da volim nekog na taj način."


To nisam prije mogla ni zamisliti. Ljubav je strpljiva, oprašta i zapravo poput svakog od nas, nesavršena.

 

Foto: @majatopcagich

 

Koji su trenuci majčinstva najljepši, a koji možda najizazovniji?

Najteži su kada je beba bolesna, a sve drugo je "lako". Kada sam dobila Ellu, nikad nisam osjetila tu vrstu sreće i ljubavi. To je zaista nešto posebno.

 

Foto: @majatopcagich

Ništa ljepše od toga nema kada te jedno malo biće, mali dio tebe, zagrli svojim malim ručicama i kaže: "Mama, ja volim te".

 

Kako postižeš balans između poslovnih zadataka i majčinstva?


Ne postižem. Prije sam se trudila da stignem završiti poslovne obaveze i kućanske poslove, kao i posvetiti vrijeme djetetu, ali na kraju uvijek nešto ispašta. Pokušavam uskladiti sve obaveze, ali sam se morala pomiriti s činjenicom da je nemoguće obavljati posao kao prije do kasno uvečer kao svaki kreativac.

 

Foto: @majatopcagich

 

Morala sam se bolje organizovati i tek sada nakon tri godine mogu reći da stižem mnogo više nego prije. U redu je da ne stigneš jer se sada brineš o malom biću koje te treba i to je važnije od bilo kakve obaveze tog dana.

 

Jesi li vodila Ellu sa sobom na neko snimanje? Ako da, kako je to izgledalo?


Samo jednom, kad smo se ona i ja fotkale u studiu. Jedva je izdržala i bila je jako nervozna. Osim toga nikad jer je hiperaktivna i srušila bi cijeli studio. :)

 

Foto: @arabella.blue.portraits

 

Koji je najbolji savjet koji možeš dati mladim mamama za balansiranje između karijere i majčinstva?

Morate prihvatiti da ne možete stići sve. Uživajte u trenucima dok su još mali jer brzu prođu.

Foto: @majatopcagich
 

Kada bi morala da odabereš jednu roditeljsku mantru za sebe, koja bi to bila?

Sve prođe. I dobro i loše. Bitna je naša reakcija.

 

I za kraj, kad bi mogla savjetovati nešto svojoj Elli, šta bi to bilo?

Najvažnija je tvoja sreća. Vjerujem u tebe. Budi svoja i ne odustaj od svojih snova. Volim te onakvu kakva jesi.

 

Foto: @majatopcagich

***
Naslovna fotografija: @arabella.blue.portraits

Radoznalost je vjerovatno najprirodniji ulaz u nauku, a djeci ponekad treba samo prostor u kojem je mogu pratiti dovoljno daleko. Evropska noć istraživača 25. septembra donosi eksperimente, radionice i susrete s istraživačima u 13 bh. gradova.

Jedna večer za djecu koja nikada ne prestaju pitati „kako to radi?“

 

U školskom rasporedu nauka dolazi pod različitim imenima. Jednom je fizika, drugi put biologija ili hemija, a mnogo prije toga priroda i društvo. Dječija radoznalost, srećom, ne poznaje takve podjele.

Pitanje zašto nebo mijenja boju lako završi razgovorom o svjetlosti, jedno „kako avion ostaje u zraku?“ otvori fiziku, a fascinacija dinosaurima, ljudskim tijelom ili svemirom vrlo brzo preraste u sate istraživanja. Djeca često dođu do nauke mnogo prije nego što znaju kojoj disciplini pripada ono što ih zanima.

Tu vrijedi sačuvati njihovu potrebu da pitaju. Ne zato što svako dijete treba odgajati kao budućeg naučnika, već zato što su radoznalost, sposobnost povezivanja informacija i navika da se odgovor provjeri neke od najvrjednijih vještina koje mogu ponijeti dalje, bez obzira na to čime će se jednog dana baviti.



 

Škola im daje pojmove i temelje, ali susret sa stvarnim eksperimentom, istraživačem ili problemom koji se pokušava riješiti može učiniti nešto drugo: pokazati im kako znanje izgleda kada izađe iz udžbenika.

Zato nam je Evropska noć istraživača jedan od zanimljivijih septembarskih planova za roditelje i djecu. 25. septembra više od 80 aktivnosti stiže u 13 gradova širom Bosne i Hercegovine, kroz eksperimente, radionice, demonstracije i razgovore s ljudima koji se istraživanjem zaista bave.

Nauka izgleda drugačije kada je možete vidjeti izbliza

Evropska noć istraživača ove godine u Bosni i Hercegovini obilježava svoju 13. godišnjicu, dok se paralelno odvija u 25 evropskih zemalja i više od 400 gradova širom kontinenta. Tokom prethodnih izdanja okupila je hiljade djece i mladih, škole, nastavnike, studente, istraživače, univerzitete, organizacije i porodice.

Vrijednost takvog formata najlakše se vidi u neposrednom iskustvu. Jedno je pročitati kako nešto funkcionira, a sasvim drugo gledati proces, pokušati ga ponoviti i imati osobu kojoj odmah možete postaviti sljedeće pitanje.



 

Događaj je upravo tako i zamišljen, kao prostor u kojem znanje cirkuliše između istraživača, učenika, studenata, profesionalaca, institucija i građana. Nauka se iz laboratorija i akademskih prostora seli među ljude, tamo gdje pitanje može nastati sasvim spontano.

Program će se 25. septembra održavati u Banjoj Luci, Bihaću, Bijeljini, Goraždu, Jajcu, Konjicu, Mostaru, Neumu, Sarajevu, Travniku, Trebinju, Tuzli i Zenici.

Naukatorium ostavlja dovoljno prostora za još jedno pitanje

Jedan od centralnih dijelova programa je Naukatorium, Sajam nauke i inovacija, zamišljen kao susret javnosti s istraživanjem iz prve ruke.

Otvoreni poziv namijenjen je osnovnim i srednjim školama, fakultetima, istraživačkim institutima, kompanijama, startupima, nevladinim organizacijama i javnim ustanovama iz svih 13 gradova, koji svoj rad mogu predstaviti kroz štand, radionicu ili oba formata. Prijave se podnose putem forme na zvaničnoj stranici događaja.

Za dijete takav prostor ima jednu veliku prednost: ne mora unaprijed znati šta ga zanima.



 

Može ga zaustaviti eksperiment koji ne razumije, demonstracija koju želi ponoviti ili tema za koju do tog trenutka nije znalo da postoji. Neko će imati dvadeset pitanja, neko će samo pažljivo gledati, a neko će tek na posljednjem štandu pronaći ono zbog čega želi ostati duže.

Sve su to sasvim dobri počeci.

Za srednjoškolce pitanje postaje ozbiljnije

Stariji učenici ove godine mogu otići korak dalje kroz ScienceFormers, takmičenje namijenjeno srednjoškolskim timovima.

Timovi od po tri učenika ili učenice, uz podršku jednog mentora ili mentorice, pozvani su da istraže naučni odgovor na stvaran problem iz svoje zajednice. Teme obuhvataju klimatske promjene i biodiverzitet, vještačku inteligenciju, obrazovanje i gradove budućnosti, a najbolji projekti bit će predstavljeni i nagrađeni tokom Evropske noći istraživača.



 

Za tinejdžere koji tek počinju ozbiljnije razmišljati o vlastitim interesovanjima ovo otvara drugačiji odnos prema znanju. Problem iz grada, škole ili svakodnevice postaje nešto što se može precizno postaviti, istražiti i pokušati riješiti.



 

Radoznalost ne traži unaprijed napisan plan

Djeca ne moraju doći s jasnim interesovanjem za fiziku, biologiju, tehnologiju ili neku buduću naučnu karijeru. Dovoljno je da postoji tema zbog koje žele pitati još jednom.

Vrijednost ovakvih susreta upravo je u tome što ostavljaju prostor za istraživanje bez obaveze da se interesovanje odmah pretvori u veliku odluku. Pitanje, pokušaj, pogrešna pretpostavka i novi odgovor dio su istog procesa.





 

Uz učenike i škole, organizatori su otvorili i poziv volonterima i volonterkama, bez obzira na godine i prethodno znanje, koji žele učestvovati u realizaciji događaja u svom gradu.

Ovogodišnji program realizira se uz podršku Marie Skłodowska-Curie Actions u okviru Horizon Europe.
 

Prijave su otvorene, a učešće je besplatno

Prijave za učešće trenutno su otvorene, a učešće u Evropskoj noći istraživača je besplatno i otvoreno za sve. Više informacija o programu i prijavama dostupno je na zvaničnoj stranici događaja, nocistrazivaca.ba, kao i na njihovim Instagram i Facebook kanalima. 

Nakon 13 godina, osnovna ideja ostaje ista: približiti nauku ljudima i ostaviti dovoljno prostora za radoznalost, pitanje i eksperiment. Generacije djece i mladih već su odrastale uz ovaj događaj, a 25. septembra nova generacija dobiva priliku da istražuje, eksperimentiše i možda napravi svoj prvi korak prema nauci.

Za roditelje to može biti jedan dobar plan za septembarsko poslijepodne. Za dijete, prilika da nešto što ga već dugo zanima prvi put vidi izbliza, pokuša vlastitim rukama ili o tome razgovara s nekim ko se istraživanjem zaista bavi.



 

Ne mora iz te večeri nastati velika odluka o budućnosti. Dovoljno je da se kući vrati s novom fascinacijom, željom da nešto ponovo pokuša ili s još jednim pitanjem.

Možda upravo tako počinje prvi ozbiljniji korak prema nauci.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba  
Naslovna fotografija: PR