TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 17.3.2023.
Prije svega naglašavamo da ne voli svaka žena trudnoću i da, to je je sasvim ok.
Naime, trudnoća sa sobom često nosi i mješavinu osjećanja u kojima nisu sva pozitivna i dobra. Ako se osjećate zabrinuto, uplašeno, tjeskobno niste same. Prvo, prepoznajte svoje emocije. Sasvim je u redu ne biti uvijek u "happy" raspoloženju zbog trudnoće. Samo zato što društvo kaže da biste trebali "blistati" ne znači da se morate tako osjećati - fizički ili emocionalno.
Foto: @munanazak
Razgovarajte! Sa prijateljicom, sestrom, stručnim licem... i jako je važna stavka da ne upoređujete svoja osjećanja ili trudnoću sa iskustvima drugih. Ako ti je najveći osmijeh izmamila činjenica da si u trećem tromjesečju i da je trudnoća skoro gotova - sasvim je to normalna pomisao.
Upravo zbog toga nam je drago što smo imali priliku razgovarati sasvim otvoreno i iskreno sa jednom od najboljih bh. fotografkinja, Majom Topčagić, koja nam je u razgovoru objasnila svoje lično iskustvo izazova trudnoće, teškog poroda, majčinstva, ali i dala savjet kako se izboriti sa svim izazovima.
Ella i Maja Topčagić
***
Majo, kako bi ti definirala majčinstvo svojim riječima?
Vrlo jednostavno. Djeca nas uče kako biti bolji ljudi. Odgoj djece daje nam nevjerojatnu priliku da popravimo sebe kao osobu, da postanemo bolji. To je prilika koju bi trebali iskoristiti.
Foto: @majatopcagich
Otvoreno si pričala o teškom periodu u osmom mjesecu trudnoće i nekoliko mjeseci nakon porođaja. Koliko je važno za žene, prvenstveno mame da pričamo o postpartumu i općenito o tome da trudnoća i nije baš tako idealan period kakav nam se često u medijima predstavlja?
Treba biti realan i otvoren. Mislim da je to vrlo osjetljiva i individualna tema, ali ja mogu da prenesem svoje iskustvo. Trudnoća je drugo stanje za ženu, kako fizički, tako i psihički. Promjene kroz koje majka prolazi, ne može shvatiti niko ko nije bio u toj situaciji.
Foto: @munanazak
To nije nimalo blaženo stanje. Mislim da se trudnoća idealizira jer je u konačnici stvaranje novog života koji jeste velika sreća i blagostanje, ali moramo uzeti u obzir činjenicu da žena prolazi kroz period katarze i jako velikih promjena. Porod kao čin koji se uzima zdravo za gotovo jer je to toliko česta pojava, nimalo nije bezazlen.
"Disbalans hormona koji se desi u trudnoći i tokom dojenja je stvar koju moramo shvatiti vrlo ozbiljno. Tek nakon 2 godine sam se osjećala kao stara ja. Jako je bitno da otvoreno pričamo o tome jer nisi jedina i nisi sama."
Žene imaju ulogu kreatora života koja uz sebe nosi vrlo teško breme. Moramo razumjeti da postpartum stanje nije finalno i da će proći.
Ja sam imala jako težak porod i oporavak i poremećaj raspoloženja u 8. mjesecu trudnoće. Imala sam osjećaj kao da to nisam ja. U tom slučaju je najbolje tražiti stručnu pomoć.
Tvoja Ella sada već ima tri godine. Na šta si najviše ponosna kada ju vidiš kako odrasta i koliko ti se život promijenio otkako je ona dio tvog života?
Na njenu samostalnost, radoznalost i kreativnost. Na to kako otvoreno posmatra svijet i čini ga ljepšim.
Foto: @majatopcagich
Koliko je stvarnost blizu ili daleko od tvoje ideje majčinstva?
Veoma daleko. Iskreno, dugo mi je trebalo da se pomirim s tim da više nemam mira ni privatnosti i da mi se život mnogo promijenio. Ali na bolje. :) Sada tek shvatam koliko se mame žrtvuju za svoju djecu.
Foto: @majatopcagich
"Majčinska ljubav je istinska, bezuvjetna i zahvalna sam što sam dobila priliku da volim nekog na taj način."
To nisam prije mogla ni zamisliti. Ljubav je strpljiva, oprašta i zapravo poput svakog od nas, nesavršena.
Foto: @majatopcagich
Koji su trenuci majčinstva najljepši, a koji možda najizazovniji?
Najteži su kada je beba bolesna, a sve drugo je "lako". Kada sam dobila Ellu, nikad nisam osjetila tu vrstu sreće i ljubavi. To je zaista nešto posebno.
Foto: @majatopcagich
Ništa ljepše od toga nema kada te jedno malo biće, mali dio tebe, zagrli svojim malim ručicama i kaže: "Mama, ja volim te".
Kako postižeš balans između poslovnih zadataka i majčinstva?
Ne postižem. Prije sam se trudila da stignem završiti poslovne obaveze i kućanske poslove, kao i posvetiti vrijeme djetetu, ali na kraju uvijek nešto ispašta. Pokušavam uskladiti sve obaveze, ali sam se morala pomiriti s činjenicom da je nemoguće obavljati posao kao prije do kasno uvečer kao svaki kreativac.
Foto: @majatopcagich
Morala sam se bolje organizovati i tek sada nakon tri godine mogu reći da stižem mnogo više nego prije. U redu je da ne stigneš jer se sada brineš o malom biću koje te treba i to je važnije od bilo kakve obaveze tog dana.
Jesi li vodila Ellu sa sobom na neko snimanje? Ako da, kako je to izgledalo?
Samo jednom, kad smo se ona i ja fotkale u studiu. Jedva je izdržala i bila je jako nervozna. Osim toga nikad jer je hiperaktivna i srušila bi cijeli studio. :)
Foto: @arabella.blue.portraits
Koji je najbolji savjet koji možeš dati mladim mamama za balansiranje između karijere i majčinstva?
Morate prihvatiti da ne možete stići sve. Uživajte u trenucima dok su još mali jer brzu prođu.
Foto: @majatopcagich
Kada bi morala da odabereš jednu roditeljsku mantru za sebe, koja bi to bila?
Sve prođe. I dobro i loše. Bitna je naša reakcija.
I za kraj, kad bi mogla savjetovati nešto svojoj Elli, šta bi to bilo?
Najvažnija je tvoja sreća. Vjerujem u tebe. Budi svoja i ne odustaj od svojih snova. Volim te onakvu kakva jesi.
Foto: @majatopcagich
***
Naslovna fotografija: @arabella.blue.portraits
TEKST: Bonjour.ba
Tema koja jednako izaziva nježnost i paniku kod roditelja jeste prva kašica. Roditelji tada prelistaju bezbroj foruma, pitaju prijatelje i čekaju „znak“ da je dijete spremno, ali kako zapravo znati kada je pravi trenutak?
Da li su to prvi zubići, kada dijete sjedi samostalno, kada pokazuje interes za hranu ili jednostavno… instinkt?
Upravo o tim dilemama, ali i o tome kako zdrave prehrambene navike počinju od prve kašike, razgovarali smo s Magdalinom Janković, magistricom farmacije i sertifikovanom savjetnicom za dojenje i ishranu beba i djece.
Magdalina Janković, mr. ph. i savjetnica za dojenje i ishranu i Emina Smaka, glavna urednica Bonjour.ba portala
Kroz svoj rad svakodnevno pomaže roditeljima da razumiju proces dohrane… bez pritiska, stresa i osjećaja da moraju znati sve odmah. A kako su i Magdalina i Lino posvećeni istoj misiji, edukaciji roditelja i stvaranju zdravih prehrambenih navika od najranijih dana, bilo je sasvim prirodno da se te dvije jake, edukativne strane susretnu u jednoj priči.
Upravo zato smo ih povezali kroz razgovor koji otvara najvažnija pitanja o prvim zalogajima, dilemama i zabludama koje prate svaku porodicu.
Prvo pitanje koje smo postavili Magdalini bilo je ono koje stvara najviše stresa za svaku mamu i tatu, a to je kada počinje period dohrane i kako prepoznati da je njihova beba spremna za prve zalogaje.
Magdalina, šta zapravo znači “spremno za dohranu” i zašto to nije isto za svaku bebu?
Magdalina: Spremno za početak nemliječne ishrane kod beba podrazumijeva pravilan motorni razvoj: da su vrat i trup čvrsti, odnosno da beba u sjedećem položaju može stabilno da sjedi kraći period. To podrazumijeva i da je razvila koordinaciju oko-ruka, što znači da može istraživati teksturu i ukuse hrane.
Magdalina navodi da ono što često stvara zabunu jesu zubići jer se pogrešno misli da su neophodni za početak dohrane. “Nisu”, kaže. “Ali su prethodni znaci važni.” Dohrana, objašnjava, nije utrka, već prilagođavanje bebinom tempu, uz pažljivo slušanje njenih znakova.
Kada krene dohrana, mnogi roditelji se pitaju da li treba prestati s dojenjem. Magdalina odmah razbija tu dilemu.
Može li beba iznad šest mjeseci istovremeno i dojiti i jesti kašu?
Magdalina: Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje dojenje do navršene druge godine života ili dok god to mami i bebi odgovara. U prvih godinu dana majčino mlijeko je glavna hrana, a nemliječna ishrana, poput kašica, služi kao dopuna, dakle, dohrana.
Šta ako beba još ne sjedi sama, čekati ili krenuti sa manjim količinama?
Magdalina: Počinje se tek kada beba pokaže znakove spremnosti. Samostalno posjedanje se obično očekuje između devetog i desetog mjeseca, pa je najbolje savjetovati se s pedijatrom i fizijatrom o tome da li bebu treba postavljati u sjedeći položaj samo tokom obroka ili koristiti alternativne položaje – npr. držati bebu u krilu u turskom sjedu, bez direktnog oslonca ispod guze.
Svaka beba ima svoj tempo, a svaka porodica svoj način. Važno je samo da hrana nikada ne postane pritisak, već prostor povjerenja.
Naravno, pitali smo Magdalinu ono što zanima roditelje, a to je koja je idealna prva kašica i utiče li slatko na kasnije navike?
Magdalina: Ne postoji univerzalni odgovor, ali je preporuka da to budu sezonske, domaće namirnice. Ako se koriste gotove kašice poput Lino, važno je da imaju BIO oznaku što znači da je najmanje 95% sastojaka iz ekološkog uzgoja, pod kontrolom i sertifikatom evropskih tijela.
Majčino mlijeko je slatkastog ukusa, pa bebe prirodno vole slatko. Zbog toga je pametno prvo uvoditi neutralnije ukuse, a tek kasnije one slađe jer će ih beba svakako prihvatiti. Lino kašice, namijenjene od najranijeg uzrasta, mogu se davati bebama i one uživaju u njihovim blagim, prirodnim ukusima.
Kada na ambalaži vidite BIO oznaku, to je potvrda da proizvod ispunjava stroge standarde Evropske unije o ekološkoj proizvodnji i održivoj poljoprivredi, regulisane Uredbom (EU) 2018/848. U praksi, to znači da BIO proizvodi poput Lino Frutolino BIO poucheva sadrže najmanje 95% ekoloških sastojaka, bez GMO-a, sintetičkih pesticida i hemijskih gnojiva.
Iza te oznake stoji EU ekološki logotip, zelena lista sa zvjezdicama i redovne kontrole od strane ovlaštenih tijela koje potvrđuju kvalitet i sigurnost svakog sastojka.
Kada dohrana postane dio svakodnevne rutine, roditelji brzo shvate koliko praktična rješenja znače. Kašice u staklenkama, ali i pouch vrećice koje stanu u svaku torbu, često spašavaju trenutke kad obrok mora biti brz, siguran i bez stresa. Zato nas je zanimalo…
Koja je najveća zabluda o gotovim dječjim proizvodima poput kašica i poucheva?
Magdalina: Najčešća zabluda je da su gotovi proizvodi puni šećera, boja i konzervansa, te da nisu adekvatni obroci. Iako domaća priprema ima prednost, ponekad su gotove kašice praktično i sigurno rješenje, posebno u pokretu. Lino proizvodi sadrže čisto voće bez dodataka šećera, vještačkih zaslađivača i konzervansa pa mogu biti dobar obrok ili užina, naročito za starije mališane.
Odmah smo i pitali Magdalinu šta uraditi u onoj situaciji poznatoj svim roditeljima kada beba jednostavno ne pojede sve.
Magdalina: Za djecu do godinu dana obrok ne bi trebao stajati duže od dva sata na sobnoj temperaturi. Ne znači da će se pokvariti, ali se time smanjuje rizik od stomačnih tegoba. Ako beba ne pojede sve, roditelji ili starija braća i sestre mogu završiti obrok.
Za kraj, zamolili smo Magdalinu da izdvoji jedno pravilo koje bi, po njenom mišljenju, svaki roditelj trebao znati kada je riječ o ishrani beba.
Magdalina: Roditelji bi trebali biti opušteniji kada je riječ o uvođenju nemliječne hrane, uz poštovanje osnovnih pravila i normi. Nema potrebe za pretjeranim tablicama i kuhanjem posebnih jela. Najvažnije pravilo: alergene treba uvoditi ranije, između šestog i dvanaestog mjeseca bebinog života.
Ovaj razgovor pokazao je da dohrana nije faza u kojoj roditelji polažu ispit, nego prilika da zajedno rastu s bebom. Svaka kašika donosi nešto novo… iskustvo, strpljenje, povjerenje, pokoju mrljicu. Upravo na toj ideji raste i Lino: kao mali podsjetnik da su zdravi počeci najljepši kad su jednostavni.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
