Sutra započinje druga bh. PMI online konferencija pod nazivom BiH PMI Forum 2021., koja za cilj ima promovirati važnost projekt menadžmenta u svim oblastima poslovanja te upoznati sudionike s najnovijim trendovima u oblasti vođenja projekata.

BiH PMI Forum 2021. predstavlja odličnu priliku za učenje,  povećanje prepoznatljivosti i ostvarivanje novih poslovnih prilika.
Među govornicama konferencije koja traje dva dana je i Lysa Morrison.

Lysa će zajedno s ostalim profesionalcima iz različitih oblasti ponuditi primjere najbolji praksi, potaknuti na razvoj praktičnih vještina, ali i dati svoja iskustva na polju menadžmenta. 
Lysa je završila Executive MBA na poslovnoj školi Univerziteta Newcastle, gdje je postala suradnica višeg predavača specijaliziranog za upravljanje promjenama, vođenjem, poslovnom strategijom i profesionalnim razvojem. Lysa je nedavno završila internetsku kvalifikaciju Harvard Business School o poduzetništvu i akreditirana je NLP majstorica i trenerica, ILM akreditirana profesionalna trenerica i ponosna TedX govornica.

S Lysom smo razgovarali o karijeri, menadžmentu, liderstvu, ali što nas očekuje na njenom predavanju na BiH PMI Forumu o kojem više možete saznati klikom OVDJE.

***

Kako biste opisali motivacijsku ulogu govornika i što Vas u toj ulozi najviše ispunjava?

Interesantno, često me nazivaju ‘motivacijskom’ govornicom, ali to nije pojam kojim samu sebe opisujem. Poput mnogih drugih ljudi, ali posebno žena, i ja teško vidim svoje vlastite kvalitete, pa mi je teško zamisliti da bih mogla biti motivacijska govornica. To je jedan od razloga zašto radim ono što radim - zašto radim s ljudima. Svoji smo najveći kritičari. Često nam je teško vidjeti sebe onako kako nas vide drugi ljudi. Svoj posao vidim kao "motivacijski" u toj mjeri da ljudima pokažem što je moguće! Da potaknem ljude da vjeruju da mogu postići velike stvari! Da pomognem ljudima da vjeruju u sebe!

Najviše sam ispunjena u ovoj ulozi kad se upoznajem i razgovaram s ljudima. Volim slušati o tome kako im je moj rad dao ideje ili kako će koristiti ono što sam ih naučila. Također volim kad me ljudi kontaktiraju nakon što su me vidjeli kako govorim kako bi znali kako su primijenili nešto o čemu sam govorila i kakvu je to promjenu donijelo u njihov život ili njihov posao. Jednostavno je najbolji osjećaj na svijetu znati da si nekome pomogao.

Koje vještine mislite da osoba treba imati da bi bila uspješna u upravljanju projektima?

Po mom mišljenju, dvije najvažnije vještine koje su vam potrebne su liderstvo i emocionalna inteligencija. Nije važno jeste li menadžer ili lider ili ne, liderske vještine su ključne za uspjeh projekta, jer se sve svodi na to da angažirate ljude i potaknete ih da svoj dio projekta odrade najbolje što mogu. Tu dolazi do emocionalne inteligencije jer da biste bili dobar lider, morate biti svjesni sebe, upravljati svojim osjećajima i ponašanjem, imati dobre vještine socijalne osviještenosti poput empatije i naravno imati sjajne vještine upravljanja odnosima. U konačnici, sve je u angažiranju ljudi!

Koji je najzanimljiviji projekt na kojem ste radili i najvažnija lekcija koju ste naučili?

Najzanimljiviji projekt na kojem sam ikad radila bio je vjerojatno kad sam vodila ogroman multi-organizacijski projekt za vladu. Učesnici su bili mješavina privatnih, javnih i dobrotvornih organizacija iz cijele zemlje, sve s potpuno različitim prioritetima i potrebama. Razvila sam benefit plan implementacije koji je uspio zabilježiti širok raspon zajedničkih ishoda u obliku različitih pogodnosti za građane, zaposlenike i mnoge uključene organizacije. Bio je to ogroman zadatak, ali bilo je nevjerojatno postignuće pridobiti sviju sa zajedničkom vizijom i zajedničkim planom.

Jedna od najvažnijih lekcija koje sam naučila iz tog projekta bila je da ne možete uvijek ugoditi svima. Kada radite s toliko puno učesnika u tako velikom i složenom sistemu, za neke od njih često neće biti nikakve koristi od projekta. Važno je kako to komunicirate. Uvijek možete postići da su ljudi angažirani sve dok imate izvrsne liderske vještine i emocionalnu inteligenciju i što je najvažnije, da pokazujete ljudima da vam je stalo, čak i ako im tom prilikom ne možete pružiti ono što žele.

Što mislite da bi veliki lider trebao imati?

Kao što sam spomenula u prethodnom pitanju, emocionalna inteligencija je ključna vještina za velike lidere. Uz to dolazi autentičnost, izgradnja povjerenja te interes drugih u srcu svega što radite, sve je to ključ uspjeha u tome da budete izvrstan lider.

Što vas osobno motivira i pomaže vam razviti samopouzdanje?

Pomagati drugima je ono što mene osobno motivira. Moj životni cilj je podijeliti svoje vještine, znanje i iskustvo sa što većim brojem ljudi kako bi i oni mogli uticati, ostvariti svoj potencijal, činiti velike stvari i ostvariti svoje snove i ciljeve, kako na osobnom tako i na profesionalnom planu. Naš je potencijal neograničen, jednostavno moramo vjerovati u sebe i druge i nastaviti rasti.

Najbolja stvar za razvijanje samopouzdanja je kombinacija 'growth mindseta', uzimanja proračunatih rizika, isprobavanja novih stvari i redovitog izlaska iz zone udobnosti i testiranja svojih granica. Što više to radite, zona vaše udobnosti postaje veća i sve više rastete u samopouzdanju. To ne znači da stvari bivaju manje zastrašujuće ili ponekad pomalo neugodne jer ipak jesu, ali svejedno to radite i kao rezultat rastete.

Poznati ste po tome što na predavanjima uvijek angažirate svoju publiku. Što možemo očekivati od PMI foruma u BiH?

Volim koristiti zabavu i humor i uključivati publiku tokom svojih predavanja, ali to je prilično teško izvesti na virtualnoj konferenciji kada ne možete vidjeti ljude i komunicirati s njima. Tokom prošle godine održala sam dosta virtualnih predavanja, pa mi je bila zadaća osigurati da u vremenu koje imamo zajedno, virtualnoj publici pružim sadržaj koji je smislen i praktičan tako da publika može dobiti inspiraciju iz toga i početi je odmah primjenjivati na radnom mjestu.

U ovom predavanju pokazat ću publici kako i kada primijenite sve liderske vještine i emocionalnu inteligenciju o  kojoj sam govorila iznad, kako možete inspirirati ljude da budu najbolja verzija sebe i kreiraju timove koji daju fantastične performanse. To je razlog zašto se moj privatni biznis zove "The Shiny Happy People" (ne samo zato što volim pjesmu grupe B52) jer sretni ljudi čine radna mjesta punim sreće. Takva radna mjesta čine sretnim klijente. Sretni klijenti čine velike biznise.

***
Tekst: Bonjour.ba/Promotivni članak
Foto: Promo

U idealnom svijetu, svaki dom bi trebao prije svega nuditi zaštitu i sigurnost, no surova realnost ponekad pokazuje drugačije.

Poražavajuća je činjenica da su hiljade žena izložene opasnosti i zlostavljanju. Za mnoge od njih ključ do slobode krije se u Sigurnim kućama. Upravo iz tog razloga smo odlučili razgovarati s menadžericom Sigurne kuće Fondacije lokalne demokratije u Kantonu Sarajevo, Muberom Hodžić – Lemeš. 

 

Mubera Hodžić – Lemeš

Željeli smo bolje razumjeti sveobuhvatnu podršku koju ova institucija pruža ženama, a te ključne informacije prenijeti i vama. Otkrivamo koji su to koraci nakon što su osobe fizički sigurne u kućama, koliko je važna terapija, koji su uslovi za djecu, ali i to kako mi kao individue možemo djelovati ukoliko sumnjamo na nasilje u našoj blizini. 

 

Pored fizičke zaštite i pružanja sigurnosti nudite mnoštvo besplatnih usluga u vašoj organizaciji. Nakon što su osobe fizički sigurne u vašim kućama, koji je naredni korak?

Fondacija lokalne demokratije upravlja Sigurnom kućom u Kantonu Sarajevo od 2000. godine, a pored toga imamo i druge vidove podrške i pomoći ženama žrtvama nasilja u porodici poput našeg Centra za žene, SOS telefona, Edukativnog kutka za mlade.

Kada govorimo o Sigurnoj kući, ona predstavlja jednu od mogućnosti zbrinjavanja žrtava nasilja u momentu kad se nasilje prijavi, kada je ženi potrebna fizička zaštita, sigurnost, ali i kompletan specijalizirani set usluga koje pomažu žrtvama nasilja za izlazak iz nasilničkog odnosa.

Vrste usluga koje se pružaju žrtvama nasilja u porodici u Sigurnoj kući su:

- Fizička zaštita i sigurnost,

- Psihoterapijski tretman (individualni i grupni),

- Radno - okupaciona terapija,

- Socijalno savjetovanje i podrška,

- Pravna pomoć, kroz korištenje usluga Centra za besplatnu pravnu pomoć FLD,

- Medicinska asistencija i rehabilitacija u suradnji sa zdravstvenim ustanovama,

- Terapijski rad sa partnerom/počiniteljem nasilja sa Službama socijalne zaštite Kantona Sarajevo,

- Ekonomsko osamostaljivanje korisnica kroz ekonomsko osnaživanje (uključivanje korisnica u Savjetovalište za žene FLD Sarajevo, suradnja sa Zavodom za zapošljavanje i drugim NVO organizacijama koje implementiraju programe ekonomske podrške žrtava nasilja u porodici),

- Psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima)

Koliko je važan psihoterapijski tretman? 

Ženama koje su doživjele nasilje, a koje se suočavaju sa posljedicama nasilja, uglavnom je potrebna psihoterapijska pomoć. U Sigurnoj kući se žene uključuju u cjelokupni psihosocijalni tretman. Svaki slučaj je individualan i pristupa mu se na takav - individualan način.

Cilj psihološke podrške je:

- Pomoći ženi da vrati dobru sliku o sebi, stekne samopouzdanje i preuzme kontrolu nad svojim životom,

- Pomoći ženi da stekne svijest o svom pravu na izbor, pravu na život bez nasilja te joj omogućiti potpuni oporavak od traume,

- Postići znatno smanjenje simptoma traume, s ciljem njihovog potpunog nestanka.

Centar za žene Fondacije lokalne demokratije koji je smješten u Sarajevu također pruža besplatnu psihološku pomoć i podršku, pravno savjetovanje i socio-ekonomsku podršku za žrtve nasilja u porodici ili partnerskog nasilja, samohranim majkama, ženama na socijalnoj margini ili ženama žrtvama rata. Sve žene koje imaju potrebu mogu zakazati svoj termin na jedan od brojeva telefona: 033 570-560 ili 033 570-561.

Kako osiguravate privatnost korisnica usluga?

Imamo obrazac i jasne upute prema kojima objasnimo korisnicama da ne mogu nikome odavati lokaciju na kojoj su smještene. Korisnice naših usluga nikada ne izlažemo javnosti na način da bilo gdje objavljujemo njihova imena ili bilo kakve informacije koje bi na bilo koji način mogle otkriti njihov identitet. Anonimnost je zagarantovana svima, a reagujemo i u slučajevima anonimnih prijava.

 

Kakav je proces ulaska i izlaska iz sigurne kuće? 

U Kantonu Sarajevo su jasno definisane procedure smještaja žrtava nasilja u Sigurnu kuću. Potpisani su protokoli o saradnji sa Kantonalnim centrom za socijalni rad i MUP-om Kantona Sarajevo. Ukoliko žena prijavi nasilje na SOS telefon, policija se uputi na adresu i djeluje u skladu sa svojom nadležnošću. Žena dobije sve informacije o zaštiti, mogućnost da ode u policijsku upravu i podnese krivičnu prijavu, policija po potrebi uključi nadležnu službu socijalne zaštite odnosno dežurnog socijalnog radnika ukoliko je potreban smještaj u Sigurnu kuću koji se odmah može i realizovati.

Na području Kantona Sarajevo rade dežurni socijalni radnici tako da se zbrinjavanje žrtve može realizovati i tokom tokom noći, vikendima, praznicima. odnosno uvijek je moguć smještaj i zaštita žrtava nasilja na području Kantona Sarajevo. Također je i SOS telefon aktivan 24 sata. Dakle, potrebno je da prijavite nasilje nadležnoj policiji, centru za socijalni rad ili nas pozovite na SOS telefon broj 033 222-000. U Sigurnoj kući se može ostati do šest mjeseci, moguće je i duže u odnosu na kompleksnost slučaja, u saradnji sa centrima za socijalni rad.
 

Na koji način se radi sa korisnicama vaših usluga kako bi se osamostalile i nastavile život izvan kuće? 

U Sigurnoj kući u Sarajevu je od 2000. godine zbrinuto 2.314 žrtava nasilja. Razvijali smo i razvijamo dodatne programe podrške u vidu ekonomskog osnaživanja žena, pravne i psihološke podrške kako bi žene žrtve nasilja dobile mogućnost da se osamostale i izađu iz kruga nasilja. Posljednjih godina realizujemo Socijalni program koji je obezbjeđen od strane Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo.

Socijalni program se odnosi na materijalnu podršku žrtvama nasilja u porodici koje se osamostale nakon provedenog terapijskog tretmana u Sigurnoj kući. Za žene je od izuzetne važnosti podrška koju dobiju nakon napuštanja Sigurne kuće. Kroz Socijalni program omogućeno im je plaćanje troškova kirije i režija u trajanju do šest mjeseci.

Foto: Pexels.com   

 

Postoji li plan za postupanje u hitnim situacijama? 

Sigurna kuća pruža pomoć i zaštitu 24 sata dnevno, uvijek su naše usluge dostupne onima kojima su potrebne.

Postoje li procedure za procjenu opasnosti prije izlaska?

Mi imamo jasno definisanu izlaznu strategiju. Nakon smještaja u Sigurnu kuću i stabilizacije psihofizičkog stanja pristupa se izradi individualnog plana zaštite kojeg sačinjava korisnica zajedno sa psihologom nadležne službe socijalne zaštite i socijalnom radnicom Sigurne kuće. U individualnom planu se žena izjašnjava na koji način vidi rješenje svoje situacije. Uključe se potrebne institucije i organizacije koje će učestvovati u realizaciji plana zaštite.

Nakon realizacije većine postavljenih ciljeva, odnosno sticanja uvjeta za izlazak iz Sigurne kuće isto se i realizuje. Svaki slučaj se radi individualno te je i za rješenje istog potrebno različito vrijeme. Npr. ukoliko žena odluči trajni prekid nasilnog odnosa, potrebno je duže vrijeme dok završi postupak posredovanja, pokrene razvod braka, riješi pitanje čuvanja djece, nađe posao i stekne materijalne pretpostavke za samostalan život. Pojedine žene se vraćaju i u porodicu, ali sa drugačijim stavom jer su ohrabrene, pošto znaju da se ponovo mogu obratiti za pomoć ukoliko im bude potrebna. Sve žene koje su boravile u Sigurnoj kući ili prijavljivale nasilje u porodici mogu ponovno dobiti podršku sistema ukoliko je trebaju.

Nasilje u porodici se može prijaviti više puta, žena može biti zaštićena izrečenim zaštitnim mjerama više puta kao što može više puta i boraviti u Sigurnoj kući. Izlazak iz nasilnog odnosa je veoma težak i neke žene trebaju duže vrijeme do konačnog odlaska od počinitelja nasilja. Prema dostupnim svjetskim istraživanjima žena u prosjeku ostane 4 - 7 godina u nasilnom odnosu prije nego što iz njega izađe, a u prosjeku odlazi 7 puta prije konačnog odlaska.   

Kakve su usluge dostupne djeci osoba koje su pretrpjele nasilje? 

Imamo osiguran psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima i slično). Od 2002. godine u okviru Sigurne kuće pokrenut je rad i skloništa za djevojke žrtve seksualnog nasilja, incesta, silovanja, porodičnog nasilja i drugih oblika nasilja. Primarni cilj skloništa je obezbjeđivanje direktne zaštite djevojaka, psihoterapijski tretman u cilju rehabilitacije i resocijalizacije (nastavak školovanja, detraumatizacija i prevazilaženje traumatskih iskustava, ponovno uključivanje u društveni život).

 

Foto: Pexels.com

Za kraj nam recite koje su to mjere koje mi kao individue možemo poduzeti ukoliko sumnjamo da se u našoj blizini dešava neki oblik nasilja? 

Nevladine organizacije u „Sigurnoj mreži“ kojima koordinira Fondacija lokalne demokratije su kroz svoja iskustva sa žrtvama nasilja napravile iskorak kako nasilje više ne bi bilo tabu tema u četiri zida, kako bi postalo javno vidljivo i samim time kažnjivo. Nasilju može biti izloženo svako bez obzira na obrazovanje i zaposlenje. Važno je da poručimo iz prakse da je moguće izaći iz kruga nasilja ukoliko se koriste svi resursi i trenutna zakonska rješenja. Svako neprijavljivanje i prikrivanje nasilja stvara pogodno tlo da se nasilje nastavi i postane intenzivnije.

Žrtve nasilja kao i građani/ke koji imaju saznanja da se nasilje dešava mogu pozvati SOS telefon i zatražiti pomoć – 033/222-000, zatim 1265 za FBiH i 1264 za Republiku Srpsku. Žrtve nasilje nisu krive za počinjeno nasilje i svaki oblik nasilja treba prijaviti. Napravite prvi korak, pozovite SOS telefon gdje ćete biti saslušane bez osude, možete nazvati i anonimno i dobit ćete mogućnost da se zaštitite.

* * *   
Foto: Pexels.com