TEKST: Marija Perić
DATUM OBJAVE: 28.12.2022.
Jedinstveni sukulent pod imenom Živa stijena ili Lithops pripada jednoj od posebnih biljaka koje izgledaju kao da nisu uopće s ovog planeta.
Zbog svoje sličnosti izgledu kamena, dobili su i naziv Živa stijena, a zahvaljujući bojama privući će pažnju u vašem vrtu. Rastu dosta sporo, a kad narastu dosegnu veličinu tek nekoliko centimetara iznad zemlje. Sa svojih nekoliko listova pomalo počinju ličiti na kamenja što će vas, ali i sve koji bacaju pogled na vaš vrt, brzo iznenaditi.
Zašto ćete htjeti dodati ovaj sukulent u svoju kolekciju, otkrijte u nastavku.
Ne treba previše dnevne svjetlosti
S obzirom na to da je ovo pustinjska biljka, u stanju je podnijeti jako visoke temperature, a najbolje bi bilo da ju postavite na istočni ili južni prozor gdje će moći uhvatiti dosta svjetla. No, najbolje je da ne budu ipak previše izložene svjetlu, posebice tijekom ljeta, stoga ih možete postaviti na mjesto gdje mogu upijati jutarnje i večernje zrake sunca.
Uspijeva na sobnim temperaturama
Iako mogu izdržati visoke temperature, sukulenti Žive stijene najbolje uspijevaju na temperaturi između 18 Celzijevih stupnjeva i 26 Celzijevih stupnjeva. Ako stiže hladnije vrijeme, najbolje je držati ih unutra.
Ne treba puno zalijevanja
Tijekom ljeta potrebno je da ju zalijevate svaka dva tjedna, no čim zima nastupi, zalijevanje može prestati. Tada ona odbacuje stare listove, dolaze novi listovi, i opet na proljeće Lithops postaje ponovo aktivan. Ako ju previše zalijevate možete uzrokovati truljenje.
Najbolje uspijeva u zemlji prilagođenoj za kaktuse
Radi lakše drenaže, Živa stijena najlakše uspijeva u zemlji prilagođenoj za kaktuse koja omogućava brzo isušivanje i ne zadržava previše vodu. Nije potrebna nikakvo dodatno gnojivo, no kada nastupi proljeće možete potaknuti cvjetanje uz gnojivo koje ćete postaviti u zemlju, a ne na listove.
Nije potrebno presađivanje
Kao i s mnogim ostalim sukulentima, Lithops ili Živa stijena savršeno dobro funkcionira u svojoj izvornoj lončanici i zemlji. Možete ju presađivati samo ako uvidite određene probleme, kao kad biljka preraste svoju lončanicu i sl.
***
Naslovna fotografija: @pottingaroundinseychelles
TEKST: Ada Ćeremida
Ako mislite da mali stan znači kompromis, ovaj dnevni boravak u Banjoj Luci će vas razuvjeriti.
U srcu Banje Luke, na Bulevaru Cara Dušana, smješten je stan koji pokazuje koliko je dobra organizacija prostora važnija od same kvadrature. Ovdje dnevni boravak, trpezarija i kuhinja dijele istu površinu, ali bez osjećaja zagušenosti.
Svaki element ima svoju funkciju, ali i estetsku ulogu u povezivanju cjeline. Boje su smirene, materijali prirodni, a raspored promišljen do posljednjeg detalja. Rezultat je prostor koji diše, iako je kompaktan.
Mala kuhinja i trpezarijska klupa kao pametno rješenje
Kuhinja L oblika maksimalno koristi zidove i oslobađa centralni dio prostora za kretanje. Siva fronta kuhinjskih elemenata djeluje nenametljivo, dok drvena radna ploča i detalji unose toplinu i balansiraju tonove u prostoru. Umjesto klasičnog rasporeda s četiri stolice, trpezarijski sto je pozicioniran uz zid s klupom na jednoj strani.
Ovo rješenje štedi dragocjene centimetre, ali i vizuelno smiruje prostor jer uklanja višak komada namještaja. Realno, većina domaćinstava svakodnevno koristi dvije stolice, pa je klupa praktičniji i elegantniji izbor.

Dekorativni elementi koji povezuju prostor
Veliko crno uokvireno ogledalo nije samo dekorativni element, već strateški alat za vizuelno proširenje prostora. Refleksija svjetla i ponavljanje vizualnih linija stvaraju osjećaj dubine, bez potrebe za fizičkim pregradama. Upravo taj detalj suptilno zonira trpezariju i dnevni boravak, a da ih ne razdvaja.
Perzijski tepih u zelenkastim tonovima povezuje sve elemente od jastuka boje masline na sofi do teških zelenih zavjesa. Tepih “uzemljuje” prostor i daje mu karakter, dok zavjese dodaju sloj intime i mekoće. Boje su pažljivo birane da djeluju povezano, a ne monotono.

Kutak za čitanje i pametno zoniranje bez pregrada
Mali reading corner uz balkon jedan je od najšarmantnijih detalja ovog stana. Ratan fotelja, ambijentalna lampa i zidna obloga s vertikalnim drvenim letvicama stvaraju mikrozonu unutar jedinstvenog prostora. Ovo je primjer kako se zoniranje može postići teksturama i svjetlom, bez dodatnih pregrada.
Blizina balkona omogućava prirodno svjetlo tokom dana, dok navečer topli ambijent lampe stvara osjećaj intime. Cijeli dnevni prostor funkcioniše kao povezana cjelina, gdje su boravak, trpezarija i kuhinja u sinergiji.
Nema zidova, ali postoji jasna struktura, upravo u toj ravnoteži između funkcionalnosti i estetike leži uspjeh ovog interijera.

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!