TEKST: Marija Perić
DATUM OBJAVE: 28.12.2022.
Jedinstveni sukulent pod imenom Živa stijena ili Lithops pripada jednoj od posebnih biljaka koje izgledaju kao da nisu uopće s ovog planeta.
Zbog svoje sličnosti izgledu kamena, dobili su i naziv Živa stijena, a zahvaljujući bojama privući će pažnju u vašem vrtu. Rastu dosta sporo, a kad narastu dosegnu veličinu tek nekoliko centimetara iznad zemlje. Sa svojih nekoliko listova pomalo počinju ličiti na kamenja što će vas, ali i sve koji bacaju pogled na vaš vrt, brzo iznenaditi.
Zašto ćete htjeti dodati ovaj sukulent u svoju kolekciju, otkrijte u nastavku.
Ne treba previše dnevne svjetlosti
S obzirom na to da je ovo pustinjska biljka, u stanju je podnijeti jako visoke temperature, a najbolje bi bilo da ju postavite na istočni ili južni prozor gdje će moći uhvatiti dosta svjetla. No, najbolje je da ne budu ipak previše izložene svjetlu, posebice tijekom ljeta, stoga ih možete postaviti na mjesto gdje mogu upijati jutarnje i večernje zrake sunca.
Uspijeva na sobnim temperaturama
Iako mogu izdržati visoke temperature, sukulenti Žive stijene najbolje uspijevaju na temperaturi između 18 Celzijevih stupnjeva i 26 Celzijevih stupnjeva. Ako stiže hladnije vrijeme, najbolje je držati ih unutra.
Ne treba puno zalijevanja
Tijekom ljeta potrebno je da ju zalijevate svaka dva tjedna, no čim zima nastupi, zalijevanje može prestati. Tada ona odbacuje stare listove, dolaze novi listovi, i opet na proljeće Lithops postaje ponovo aktivan. Ako ju previše zalijevate možete uzrokovati truljenje.
Najbolje uspijeva u zemlji prilagođenoj za kaktuse
Radi lakše drenaže, Živa stijena najlakše uspijeva u zemlji prilagođenoj za kaktuse koja omogućava brzo isušivanje i ne zadržava previše vodu. Nije potrebna nikakvo dodatno gnojivo, no kada nastupi proljeće možete potaknuti cvjetanje uz gnojivo koje ćete postaviti u zemlju, a ne na listove.
Nije potrebno presađivanje
Kao i s mnogim ostalim sukulentima, Lithops ili Živa stijena savršeno dobro funkcionira u svojoj izvornoj lončanici i zemlji. Možete ju presađivati samo ako uvidite određene probleme, kao kad biljka preraste svoju lončanicu i sl.
***
Naslovna fotografija: @pottingaroundinseychelles
TEKST: Ada Ćeremida
U ovom stanu u Starom gradu toplina nije dekoracija, nego pažljivo izgrađena atmosfera koja počinje od poda i završava u svjetlu.
Stan u Sarajevu smješten nekoliko minuta hoda od Baščaršije mogao je vrlo lako krenuti u smjeru neutralnog, sigurnog rješenja. Umjesto toga, ovaj interijer bira toplinu kao centralni koncept.
Drvo, zemljani tonovi, slojevita rasvjeta i taktilne teksture grade prostor koji ne djeluje “uređeno”, nego nastanjeno. Upravo ta nenametljiva koherentnost čini ovaj stan primjerom kako se toplina planira, a ne improvizira.
Drvo kao temelj atmosfere
Prva stvar koju primijetite jeste kontinuitet drveta od parketa, preko kuhinjskih radnih ploha, do polica i ormara u spavaćoj sobi. Topli tonovi hrasta i prirodnih furnira uvode stabilnost i vizualnu povezanost između zona.
Čak i kada su zidovi bijeli, drvo preuzima ulogu nosioca karaktera. U dnevnom boravku ono balansira narandžaste i smeđe tonove sofe i tepiha, dok u kuhinji omekšava čiste linije elemenata. Ovo je primjer kako materijal može biti snažniji od boje u stvaranju topline.
Inspiracija: Ako želite topliji dom, krenite od podova i većih komada namještaja u prirodnim tonovima prije nego dodate dekor.

Rasvjeta koja imitira zalazak sunca
Toplina u ovom stanu dolazi i iz pažljivo birane rasvjete. Nema hladnog, bijelog svjetla koje “pere” zidove. Umjesto toga, tu su ambijentalne lampe, podne svjetiljke i kuglaste noćne lampe koje stvaraju meke svjetlosne zone.
U dnevnom boravku kombinacija visilice i ambijentalne lampe stvara osjećaj intime, dok u spavaćoj sobi difuzno svjetlo briše oštre sjene.
Rasvjeta ovdje nije samo funkcionalna, ona je emocionalni alat. Upravo to čini razliku između stana i doma.
Savjet: Uvedite barem tri izvora svjetla po prostoriji centralni, ambijentalni i dekorativni.

Teksture koje brišu sterilnost
Kravlja koža kao tepih, taktilne jastučnice, ratan fotelja, mekana sofa i slojevitost materijala daje prostoru dubinu. Iako je tlocrt jednostavan i otvoren, teksture razbijaju monotoniju. Kombinacija glatkog staklenog stolića, meke tkanine i grubog drveta stvara balans koji je vizualno zanimljiv, ali ne napadan.
Toplina se često krije upravo u tim kontrastima glatko naspram hrapavog, sjajno naspram mat. Ovdje je to postignuto bez viška detalja, samo kroz promišljen odabir.

Boje koje ostaju u spektru zemlje
Paleta ovog stana kreće se od bijele, preko medenih tonova drveta, do zagasitih narandžastih i smeđih nijansi. Čak i akcenti poput jastuka ili dekorativnih elemenata ostaju u toplom spektru. To znači da prostor nema vizualne “hladne prekide” koji bi narušili atmosferu.
U kuhinji i trpezariji bijeli elementi služe kao podloga, dok drvo i toplo svjetlo preuzimaju glavnu riječ. U dnevnoj zoni narandžasta sofa postaje fokus, ali bez agresije. Ova dosljednost u boji čini da stan djeluje skladno i povezano.

Ovaj stan u Starom gradu pokazuje da toplina nije rezultat jednog komada namještaja ili jedne boje. Ona nastaje iz kontinuiteta materijala, pažljivo planirane rasvjete i tekstura koje uvode osjećaj prisutnosti.
Ako razmišljate o osvježavanju vlastitog doma, možda rješenje nije u većim promjenama, nego u suptilnim slojevima koji zajedno grade atmosferu. Jer toplina se, kao i dobar dizajn, uvijek osjeti prije nego što se objasni.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!