TEKST:
DATUM OBJAVE: 10.3.2021.
„Kad ti život da limune, napravi limunadu!“ – poznata je izreka vezana za motivaciju, a svakako može biti odlična podloga za našu priču o limunadama s okusima i dodatcima kojima možete obogatiti svoj omiljeni osvježavajući napitak.
Osim što je limunada izvor zdravlja, sjajna je baza za igru okusa, ali i za dekoriranje i poigravanje s odabirom posuđa i dodataka.
Provjerite zašto su ova tri jednostavna recepta vrijedna isprobavanja.
LIMUNADA S MENTOM I ĐUMBIROM
Spoj ovih prirodnih sastojaka dovoljan su motiv za popiti zdrav napitak koji će vaš radni dan napuniti dodatnom energijom. Moćna ljekovita svojstva limuna, mente i đumbira smanjiti će stres, nahraniti vas vitaminom C i unijeti dodatnu svježinu u vaš organizam.
Sastojci i način pripreme:
Poželjno je da smeđi šećer sameljete u prah koji ćete posuti po naribanom đumbiru. U takvu aromatičnu smjesu dodajte dva neoljuštena limuna isječena na četvrtine. Potom dodajte i listove mente i vodu i vaša ukusna limunada je gotova. Za još hranjiviji okus, dodajte i žlicu meda.
Foto: @unsplash.com
RUŽIČASTA LIMUNADA SA SOKOM BRUSNICE
Predivna, nježna boja i još bolji okus poziv su da ovaj recept za limunadu isprobate u svojoj kuhinji. Sastojci su jednostavni i dostupni svima, stoga isprobajte ovu kolorističnu limunadu i oduševite svoje ukućane.
Sastojci:
Da biste dobili što ukusniju limunadu, prvo napravite sirup tako što ćete zagrijati šećer, koru od limuna i pola čaše vode od 2 dcl. Pustite da zavrije te miješajte šećer dok se ne istopi. Nakon toga, ostavite da se malo ohladi. Vodu, limunov sok i četvrtinu čaše soka od brusnice (možete i više ukoliko želite intenzivniju boju) ulijte u veliki vrč. Iz sirupa izvadite koru od limuna, a sirup dodajte limunadi te pustite mašti na volju. Dodaje kockice leda, kriške limuna ili začinsko bilje.
Foto: @unsplash.com
MALINASTA LIMUNADA
Ako volite bobičasto voće koje je osim okusa i primamljive boje, zdravo i bogato vitaminima, onda je ovo recept koji morate probati. U nedostatku malina, uvijek možete posegnuti i za drugim bobicama.
Sastojci:
Med pomiješajte s 250 ml vode i kuhajte dok se ne otopi i sjedini, a potom ostavite da se ohladi. U vrč ili bokal ulijte sok od limuna, zatim sirup od meda i preostalu vodu. Nakon što maline usitnite u blenderu ili uz pomoć štapnog miksera, smjesu procijedite kroz cjedilo. Pronađite omiljene dekorativne čaše u koje ulijevajte 200 ml bazne limunade a potom i 50 ml soka od maline. Poigrajte se slamkama i veselim dekoracijama i učinite ove recepte još živopisnijim.
Foto: @unsplash.com
***
Naslovna fotografija: @unsplash.com
Tekst: Ana Bošnjak
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Sunčani dani su pred nama, a s njima dolazi i jedno važno pitanje koje mnogi roditelji sve češće postavljaju, a to je trebaju li djeca zaista nositi sunčane naočale?
Upravo zato smo u našoj rubrici Mame rulz, koja okuplja savjete, priče i podršku za roditelje, odlučili otvoriti ovu temu s osobom koja o njoj zna najviše.
Razgovarali smo s doktoricom Ajlom Pidro Mioković, specijalisticom oftalmologije i optometrije, magistricom menadžmenta u zdravstvu i mamom koja na vrlo posvećen način povezuje stručnost i roditeljsko razumijevanje.
Ajla već godinama educira roditelje kroz Instagram, gdje dijeli praktične savjete o zdravlju dječijih očiju, odgovara na pitanja i gradi zajednicu povjerenja. Zajedno sa sestrom Aidom Pidro Gadžo, objavila je i e-knjigu “Kako sačuvati vid djeteta u digitalnom dobu”, koja kroz primjere, istraživanja i smjernice pruža roditeljima alate za brigu o vidu njihove djece u svijetu ekrana.
Zato smo joj postavili upravo ona pitanja koja najviše zbunjuju roditelje: kada treba obaviti prvi pregled, koje naočale zaista štite, šta je “lijeno oko” i koje su to zablude koje mogu ostaviti trajne posljedice na dječiji vid.
Da li djeca zaista trebaju sunčane naočale?
„Apsolutno, da“, jasno kaže Ajla na pitanje trebaju li djeca nositi sunčane naočale.
Ajla: „Dječije oči su osjetljivije na sunčevu svjetlost nego oči odraslih, a UV zrake mogu s vremenom oštetiti strukture oka. Kao što kožu štitimo kremom, tako bismo i oči trebali štititi kvalitetnim sunčanim naočalama. Nisu to samo modni detalji – to je zaštita koja će umanjiti dugoročni kumulativni efekat UV na oko.“
Šta znači kada dječije oči upijaju više UV zraka?
Ajla: „Sočivo u oku djeteta je prozirnije i još nema onu prirodnu UV barijeru koju razvijamo s godinama. To znači da više štetnih zraka dolazi do dubine oka/retine, što povećava rizik od oštećenja u budućnosti. Ovo ne znači da dijete mora biti cijeli dan sa sunčanim naočalama... ali ako moramo da znamo kako ih zaštititi.“
Oprez: “igračke” naočale mogu nanijeti više štete
Ajla: „Zatamnjeno staklo širi zjenicu, a ako nema UV filter, onda još više UV zraka ulazi u oko. Uvijek savjetujem roditeljima da provjere oznaku 100% UV (ili UV400) zaštite i da naočale kupuju na provjerenim mjestima.“
Kada dijete treba prvi pregled?
Ajla: „Ako nema ranih problema ili porodične historije, prvi pregled bi trebalo napraviti oko 3. – 4. godine. Ali ako nešto primijetimo ranije – bježanje oka, jako suzenje, izbjegavanje gledanja u daljinu – treba reagovati odmah.“
Da li su svijetle oči zaista osjetljivije?
Ajla: „Da. Svijetle oči – plave, sive, zelene – imaju manje pigmenta koji prirodno štiti od svjetla, pa su osjetljivije. Takva djeca često žmirkaju na suncu. Kada im jednom ponudite sunčane naočale, često će ih tražiti sami, jer im gode.“
Lijeno oko se ne vidi, ali ostavlja posljedice
Ajla: „Dijete gleda normalno, ali jedno oko ne razvija dobar vid jer mozak ‘preferira’ drugo. Najčešće se ne vidi golim okom. Zato je važan sistematski pregled – jer mi to otkrijemo mjerenjima koja se ne mogu uočiti kod kuće.“
Najveći mit? Da naočale kvare vid
Ajla: „‘Neće nositi naočale da mu se oči ne ulijene’ – to je zabluda. Naočale ne kvare vid – one ga popravljaju. Bez njih, mozak ne dobija jasnu sliku i to može ostaviti posljedice, ne samo na vid nego i na uspjeh u školi ili socijalne interakcije.“
Postoji rok: do kada mozak “uči gledati”?
Ajla: „Vid se razvija do otprilike 7. godine života. Nakon toga, mozak više ne ‘uči’ gledati na isti način. Ako čekamo predugo, može biti kasno da ispravimo određene probleme poput ambliopije. Zato je ključan pregled do 4. godine života.“
Zlatno pravilo za svakodnevnu zaštitu vida
Ajla: „Boravak na dnevnom svjetlu i igra napolju – svakog dana, barem sat-dva. Ograničiti vrijeme pred ekranima, posebno u ranim godinama. Pravilo 20-20-20: svakih 20 minuta, gledati 20 sekundi u nešto udaljeno 6 metara. Te imati što bolje osvjetljenje kod rada na blizu!“
Kroz ovaj razgovor, doktorica Ajla Pidro nam je pokazala da se zdravlje dječijih očiju čuva svakodnevnim navikama, redovnim pregledima i znanjem. Nema mjesta čekanju. Nema mjesta mitovima.
Kako smo naučili: vid se razvija samo do određene dobi, sunčane naočale nisu dekoracija i “malo bježanje oka” nije uvijek bezazleno.
Zato je pravo vrijeme da postavimo pitanja, potražimo odgovore i napravimo male promjene koje će donijeti veliku razliku danas.
Ako želite više praktičnih savjeta o očuvanju vida, redovno ih možete pronaći na Instagram profilu doktorice Ajle, koji svakodnevno okuplja roditelje željne znanja i konkretne podrške.
Foto: @dr_ajla
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!
