TEKST: Lamija Muratagić
DATUM OBJAVE: 28.9.2026.
Eksperimenti, radionice i susreti s istraživačima 25. septembra okupili su djecu, mlade i porodice u 13 bh. gradova. Evropska noć istraživača još jednom je pokazala šta se desi kada se približi svakodnevici, pitanjima i iskustvu onih koji je tek otkrivaju.
Prije nekoliko sedmica pisali smo o tome zašto nam je Evropska noć istraživača jedan od zanimljivijih septembarskih planova za djecu koja rijetko ostanu na prvom pitanju.
25. septembra dobili smo i odgovor kako to izgleda kada im se ostavi cijela večer upravo za ta pitanja.
Pod motom ‘Nauka među nama’, Evropska noć istraživača okupila je djecu, osnovce, srednjoškolce, studente i porodice u 13 gradova Bosne i Hercegovine. Kroz eksperimente, radionice i razgovore s istraživačima mogli su izbliza vidjeti kako izgledaju teme koje inače susreću kroz nastavu, ekran ili vlastitu radoznalost.
Robotika, vještačka inteligencija, svemir, zdravlje, biodiverzitet, forenzika, tehnologija i inženjerstvo našli su se unutar istog programa. Dovoljno različiti da svako pronađe nešto što će ga zaustaviti dovoljno dugo za sljedeće pitanje. 
Na nekoliko sati, ono što djeca obično susreću razdvojeno po predmetima, ekranima i interesovanjima našlo se na istom mjestu i dobilo zajednički jezik: radoznalost.
Program je održan u Banjoj Luci, Bihaću, Bijeljini, Goraždu, Jajcu, Konjicu, Mostaru, Neumu, Sarajevu, Travniku, Trebinju, Tuzli i Zenici.
Najmlađi posjetioci pritom nisu imali ulogu publike koja samo prati šta se događa. Mogli su učestvovati u eksperimentima, isprobavati postupke, razgovarati s ljudima koji se istraživanjem profesionalno bave i, vjerovatno najvažnije, odmah postaviti novo pitanje kada im prvi odgovor nije bio dovoljan.
To je isti razlog zbog kojeg smo ovu priču izdvojili i prije samog događaja. Interes za nauku ne mora početi velikom odlukom o budućoj profesiji. Mnogo češće počne trenutkom u kojem dijete shvati da odgovor može samo pokušati pronaći.
„Otvaramo djeci vrata u svijet nauke, baš tamo gdje žive. U Bosni i Hercegovini to je posebno važno. Nauka je javno dobro i pripada svima“, poručila je koordinatorica Evropske noći istraživača u BiH Lejla Čamo, naglasivši koliko može značiti već jedan susret djeteta s osobom koja se naukom bavi. 
Vrijednost ovakvog programa nije samo u količini sadržaja koji stane u nekoliko sati.
Dijete koje je došlo zbog robota moglo je završiti kod forenzike. Nekoga ko je zanimao svemir usput je mogla zaustaviti tema o ljudskom zdravlju ili biodiverzitetu. Upravo ta sloboda kretanja između tema daje radoznalosti prostora da odvede razgovor tamo gdje ga možda niko nije unaprijed planirao.
I to je prilično dobar način da se nauka predstavi mlađoj publici: kao nešto što se ne svodi na tačan odgovor na kraju stranice, već na proces koji često počinje dobrim pitanjem.
A onda lokalna slika dobija mnogo veće razmjere. Dok su se u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Jajcu i drugim bh. gradovima nizala pitanja, ista se večer istovremeno odvijala stotinama kilometara dalje, u desetinama zemalja.
Evropska noć istraživača dio je evropske inicijative kroz Marie Skłodowska-Curie Actions u okviru programa Horizon Europe, s ciljem približavanja istraživanja građanima i podsticanja interesa djece i mladih za nauku i istraživačke karijere. 
Istog dana programi su održani u više od 460 gradova u 40 zemalja širom Evrope i izvan nje, što Evropsku noć istraživača čini jednom od najvećih inicijativa koje povezuju nauku i društvo.
U Bosni i Hercegovini taj veliki evropski koncept 25. septembra imao je vrlo jednostavan oblik: 13 gradova, mnogo radoznalih pogleda i dovoljno prostora da jedno pitanje bez problema postane pet novih.
A ako se barem jedno od tih pitanja nastavilo i putem kući, večer je uradila ono zbog čega postoji.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Foto: Noć istraživača Bosne i Hercegovine PR
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Bonjour.ba/PR
Radoznalost je vjerovatno najprirodniji ulaz u nauku, a djeci ponekad treba samo prostor u kojem je mogu pratiti dovoljno daleko. Evropska noć istraživača 25. septembra donosi eksperimente, radionice i susrete s istraživačima u 13 bh. gradova.
U školskom rasporedu nauka dolazi pod različitim imenima. Jednom je fizika, drugi put biologija ili hemija, a mnogo prije toga priroda i društvo. Dječija radoznalost, srećom, ne poznaje takve podjele.
Pitanje zašto nebo mijenja boju lako završi razgovorom o svjetlosti, jedno „kako avion ostaje u zraku?“ otvori fiziku, a fascinacija dinosaurima, ljudskim tijelom ili svemirom vrlo brzo preraste u sate istraživanja. Djeca često dođu do nauke mnogo prije nego što znaju kojoj disciplini pripada ono što ih zanima.
Tu vrijedi sačuvati njihovu potrebu da pitaju. Ne zato što svako dijete treba odgajati kao budućeg naučnika, već zato što su radoznalost, sposobnost povezivanja informacija i navika da se odgovor provjeri neke od najvrjednijih vještina koje mogu ponijeti dalje, bez obzira na to čime će se jednog dana baviti.
Škola im daje pojmove i temelje, ali susret sa stvarnim eksperimentom, istraživačem ili problemom koji se pokušava riješiti može učiniti nešto drugo: pokazati im kako znanje izgleda kada izađe iz udžbenika.
Zato nam je Evropska noć istraživača jedan od zanimljivijih septembarskih planova za roditelje i djecu. 25. septembra više od 80 aktivnosti stiže u 13 gradova širom Bosne i Hercegovine, kroz eksperimente, radionice, demonstracije i razgovore s ljudima koji se istraživanjem zaista bave.
Evropska noć istraživača ove godine u Bosni i Hercegovini obilježava svoju 13. godišnjicu, dok se paralelno odvija u 25 evropskih zemalja i više od 400 gradova širom kontinenta. Tokom prethodnih izdanja okupila je hiljade djece i mladih, škole, nastavnike, studente, istraživače, univerzitete, organizacije i porodice.
Vrijednost takvog formata najlakše se vidi u neposrednom iskustvu. Jedno je pročitati kako nešto funkcionira, a sasvim drugo gledati proces, pokušati ga ponoviti i imati osobu kojoj odmah možete postaviti sljedeće pitanje.
Događaj je upravo tako i zamišljen, kao prostor u kojem znanje cirkuliše između istraživača, učenika, studenata, profesionalaca, institucija i građana. Nauka se iz laboratorija i akademskih prostora seli među ljude, tamo gdje pitanje može nastati sasvim spontano.
Program će se 25. septembra održavati u Banjoj Luci, Bihaću, Bijeljini, Goraždu, Jajcu, Konjicu, Mostaru, Neumu, Sarajevu, Travniku, Trebinju, Tuzli i Zenici.
Jedan od centralnih dijelova programa je Naukatorium, Sajam nauke i inovacija, zamišljen kao susret javnosti s istraživanjem iz prve ruke.
Otvoreni poziv namijenjen je osnovnim i srednjim školama, fakultetima, istraživačkim institutima, kompanijama, startupima, nevladinim organizacijama i javnim ustanovama iz svih 13 gradova, koji svoj rad mogu predstaviti kroz štand, radionicu ili oba formata. Prijave se podnose putem forme na zvaničnoj stranici događaja.
Za dijete takav prostor ima jednu veliku prednost: ne mora unaprijed znati šta ga zanima.
Može ga zaustaviti eksperiment koji ne razumije, demonstracija koju želi ponoviti ili tema za koju do tog trenutka nije znalo da postoji. Neko će imati dvadeset pitanja, neko će samo pažljivo gledati, a neko će tek na posljednjem štandu pronaći ono zbog čega želi ostati duže.
Sve su to sasvim dobri počeci.
Stariji učenici ove godine mogu otići korak dalje kroz ScienceFormers, takmičenje namijenjeno srednjoškolskim timovima.
Timovi od po tri učenika ili učenice, uz podršku jednog mentora ili mentorice, pozvani su da istraže naučni odgovor na stvaran problem iz svoje zajednice. Teme obuhvataju klimatske promjene i biodiverzitet, vještačku inteligenciju, obrazovanje i gradove budućnosti, a najbolji projekti bit će predstavljeni i nagrađeni tokom Evropske noći istraživača.
Za tinejdžere koji tek počinju ozbiljnije razmišljati o vlastitim interesovanjima ovo otvara drugačiji odnos prema znanju. Problem iz grada, škole ili svakodnevice postaje nešto što se može precizno postaviti, istražiti i pokušati riješiti.
Djeca ne moraju doći s jasnim interesovanjem za fiziku, biologiju, tehnologiju ili neku buduću naučnu karijeru. Dovoljno je da postoji tema zbog koje žele pitati još jednom.
Vrijednost ovakvih susreta upravo je u tome što ostavljaju prostor za istraživanje bez obaveze da se interesovanje odmah pretvori u veliku odluku. Pitanje, pokušaj, pogrešna pretpostavka i novi odgovor dio su istog procesa.
Uz učenike i škole, organizatori su otvorili i poziv volonterima i volonterkama, bez obzira na godine i prethodno znanje, koji žele učestvovati u realizaciji događaja u svom gradu.
Ovogodišnji program realizira se uz podršku Marie Skłodowska-Curie Actions u okviru Horizon Europe.
Prijave za učešće trenutno su otvorene, a učešće u Evropskoj noći istraživača je besplatno i otvoreno za sve. Više informacija o programu i prijavama dostupno je na zvaničnoj stranici događaja, nocistrazivaca.ba, kao i na njihovim Instagram i Facebook kanalima.
Nakon 13 godina, osnovna ideja ostaje ista: približiti nauku ljudima i ostaviti dovoljno prostora za radoznalost, pitanje i eksperiment. Generacije djece i mladih već su odrastale uz ovaj događaj, a 25. septembra nova generacija dobiva priliku da istražuje, eksperimentiše i možda napravi svoj prvi korak prema nauci.
Za roditelje to može biti jedan dobar plan za septembarsko poslijepodne. Za dijete, prilika da nešto što ga već dugo zanima prvi put vidi izbliza, pokuša vlastitim rukama ili o tome razgovara s nekim ko se istraživanjem zaista bavi.
Ne mora iz te večeri nastati velika odluka o budućnosti. Dovoljno je da se kući vrati s novom fascinacijom, željom da nešto ponovo pokuša ili s još jednim pitanjem.
Možda upravo tako počinje prvi ozbiljniji korak prema nauci.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: PR
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
