'In With Leo' naziv je bloga na kojem ćete iz tjedna u tjedan pronaći savjete i trikove o uređenju doma, ali i intervjue s damama i muškarcima čiji životni prostori privlače pažnju i inspiriraju.

Leo živi u Sarajevu, bavi se i grafičkim dizajnom, odnedavno je master ljudskih prava, a kako nam je otkrio, najbolji savjet o uređenju doma je dobio od mame. "Kao grafički dizajner snalazim se kao što kažu „svoj na svome“. Interijer dizajn je nešto što od svog djetinjstva živim 24 sata na dan. Volim da uređujem dom i uvijek nešto dodajem i to me čini sretnim." - otkrio nam je početku našeg razgovora. Saznali smo i kako bira teme za blog koji možete detaljnije istražiti klikom OVDJE, kao i koje trendove on voli te rad kojih dizajnera interijera prati. 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by ᗷᒪOGGEᖇ ᗯITᕼ ᑭᗩᔕᔕIOᑎ (@mr.leohodzic)

***

Kako biraš teme koje će se naći na blogu i koliko ti vremena treba za pripremu?

Teme uglavnom dolaze na osnovu osjećaja, dovoljno je da na internetu ugledam neku boju koja me inspiriše za dalje pisanje.
Najviše volim da pišem o nekim nepoznatim stilovima uređenja interijera, za koje čitaoci sa naših prostora nisu toliko upoznati. Što se tiče vremena, nekada odvojim i po 2 sata samo da osmislim originalan naslov koji će biti upečatljiv. Zaista je teško „stvoriti“ pravi naslov koji će zapravo privući svog čitatelja. 

Koje su teme o kojima čitatelji najviše vole čitati?

Čitatelji najviše traže da pišem o idejama kako urediti manje prostorije, i uz koje jednostavne tehnike uređenja za manje novaca. Ili kako kažu: „kako urediti npr; dnevni boravak za određenu količinu novaca“. Također, ono što se najviše čita i što ih najviše inspiriše su intervjui. Da, intervjui koje radim sa osobama iz svijeta mode, interijer dizajna i blogera koji putuju na atraktivne i egzotične lokacije. 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by ᗷᒪOGGEᖇ ᗯITᕼ ᑭᗩᔕᔕIOᑎ (@mr.leohodzic)

Što je ono što tvoj blog čini posebnim na domaćem tržištu?

Moj blog se razlikuje u mnogo čemu od drugih na domaćem tržištu. Naime, jedini sam bloger koji piše o uređenju interijera i u skorašnje vrijeme sam dodao rubrike: intervju, travel i lifestyle. Osim toga, jedini sam bloger koji piše na engleskom jeziku. I to me čini posebnim. Svakako Vam preporučujem da posjetite moj blog i pronađete super savjete, ali i stil za svoj dom.

A kako bi opisao sam sebe? Što voliš raditi u slobodno vrijeme?

Hm… sebe bih opisao kao uspješnog i veoma komunikativnog mladića koji, obožava da slobodno vrijeme provodi u čitanju i pronalaženju interesantnih stilova za uređenje doma. Također, u slobodno vrijeme se bavim i fotografijom. Tu pronalazim dodatnu inspiraciju. Obožavam boje i prirodu. Nedavno sam postao magistar ljudskih prava i pored pisanja bloga volio bih se baviti i tom tematikom. 

Koje trendove voliš i unosiš u svoj prostor?

Najviše u svom domu primjenjujem skandinavski stil, koji uvijek nastojim kombinovati sa modernim stilom. Danas, dok se većina ljudi odlučuju samo za jedan stil, moj savjet bio bi da u svoj dom unesu jedan stil više. I neka uvijek prostorije uređuju sa tri boje. Samo tako, svoj dom će „pretvoriti“ u najbolje i najljepše mjesto. Postoji pravilo koje mi dizajneri najviše primjenjujemo: 60-30-10. To je pravilo o jednoj baznoj boji koja pokriva 60% prostora. Druga boja (30%) i treća boja, uglavnom pokriva 10% prostorije. 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by ᗷᒪOGGEᖇ ᗯITᕼ ᑭᗩᔕᔕIOᑎ (@mr.leohodzic)

Koje poznate svjetske blogere ili adrese pratiš za novu dozu inspiracije?

Najviše pratim Instagram profile svjetski poznatih interijer dizajnera. Neki od njih su: Property brothers, Rebecca Robeson, oni su mi inspiracija. Naravno, tu su i tv kanali: HGTV i RTL Living i Love or List it!

Najbolji savjet za uređenje interijera koji si dobio ili pročitao?

Najbolji savjet za uređene sam dobio od svoje mame, koja je duže u ovom svijetu. Kombiniraj boje prema svojim osjećajima, samo tako možeš najbolje urediti unutrašnjost svog doma.
 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by ᗷᒪOGGEᖇ ᗯITᕼ ᑭᗩᔕᔕIOᑎ (@mr.leohodzic)

Omiljena rubrika na BONJOUR.ba?

Omiljena rubrika na BONJOUR.ba je 'Interijeri' naravno. Ali, ono što moram reći da sam vjerni fan svakog članka koji ste do sada objavili te da su notifikacije uključene kada izađe nešto novo. 

***
Tekst: BONJOUR.ba
Foto: @mr.leohodzic
 

Postoji nešto gotovo meditativno u ritmu ruku koje oblikuju drvo.

U Bosni i Hercegovini riječ zanat nije samo vještina ona je kultura, način postojanja, veza između prošlog i sadašnjeg. Prije deset godina, jedan brend je odlučio upravo to naslijeđe pretvoriti u savremeni jezik dizajna. Danas, Zanat je sinonim za spoj tradicije i inovacije, prepoznat širom svijeta, ali duboko ukorijenjen u bosansku stvarnost.

Povodom desete godišnjice, Zanat je u Bosni i Hercegovini okupio sve svoje saradnike i prijatelje u događaju simboličnog naziva The Zanat Ten, trodnevnom susretu koji je spojio prošlost, sadašnjost i ono što tek dolazi.




Tri dana posvećena dizajnu, kulturi i budućnosti  

Događaj “The Zanat Ten” je slavio jubilej kroz kulturno putovanje kroz slojeve bosanskohercegovačkog identiteta i zajedničko promišljanje budućnosti dizajna. Od ateljea Safeta Zeca u Počitelju, do sarajevskih muzeja i galerija, gosti su otkrivali kulturu koja je inspirisala brend od samog početka. 

Među zvanicama su bila i neka od najpoznatijih imena svjetskog dizajna: Ilse Crawford, Yves Béhar, Naoto Fukasawa, Monica Förster, Sebastian Herkner, Michele De Lucchi, Harri Koskinen, Jasna Mujkić, Patrick Norguet, Jean-Marie Massaud, te Ludovica i Roberto Palomba.




Deset godina kasnije: Razgovor s Orhanom Nikšićem  

Nakon događaja The Zanat Ten, koji je okupio dizajnere i saradnike iz cijelog svijeta, razgovarali smo s Orhanom Nikšićem o trenucima koji su obilježili proteklu deceniju, o naslijeđu koje Zanat čuva i o izazovu da tradiciju zadrži autentičnom, a istovremeno savremenom.



Od Počitelja do Sarajeva, događaj je gostima pokazao slojeve bosanskog naslijeđa.   

Zašto vam je bilo važno da ovu godišnjicu ugradite u prostor i kulturu iz koje je sve krenulo?  

To je dobro pitanje. Zanat se gradi na temeljima bosansko-hercegovačkog kulturno-istorijskog naslijeđa. Konjičko drvorezbarstvo je prvi element nematerijale baštine iz Federacije BiH koji je uvršten na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, a taj element nije nastao u izolaciji od ostatka bosansko-hercegovačke kulture, odnosno kulturnog naslijeđa.

Mislimo da će naši partneri bolje razumjeti Zanat ako bolje upoznaju našu kulturu. Pored toga, od prvog trenutka kad smo krenuli u projekat zvani Zanat, naša ideja bila je da Zanat pored toga što koristi tehniku tradicionalnog konjičkog drvorezbarstva kao metod izrade svojih proizvoda, postane i sinonim za instituciju, brend ili poslovni model čija je misija između ostalog da promoviše različite elemente kulture našeg prostora. Obilježavanje godišnjice je samo jedan od načina na koji to radimo. 




Ove godine smo u Londonu bili koorganizator eventa sa arhitekticom Aidom Bratović, gdje smo britanskoj publici htjeli predstaviti bosansko-hercegovačko arhitektonsko kulturno naslijeđe kroz prezentaciju profesorice Nermine Zagore i rad Aide Bratović, tradicionalnu muziku Bosne i Hercegovine kroz nastup Damira Imamovića... 

Zanat za nas nije samo firma, nego i platforma koja promoviše određene vrijednosti.   



Vidjeti sve dizajnere zajedno u Bosni i Hercegovini po prvi put mora da je bio poseban trenutak.   

Da li je bio neki momenat u tom susretu, možda razgovor ili reakcija, što vam je ostalo posebno u sjećanju?  

U Bosni i Hercegovini, a siguran sam i u našoj široj regiji nikad se nije okupio ovoliki broj vodećih imena u svijetu dizajna.  Veliko je to ne samo za Zanat nego i za Bosnu i Hercegovinu i na to smo ponosni. Bilo je zaista puno divnih momenata, emotivnih i dirljivih trenutaka. Više njih ću sigurno dugo pamititi.

Dvije stvari koje su me posebno dojmile mi sad padaju na pamet.  Nakon obilaska ateljea Safeta Zeca u Poćitelju, novinarka New York Times-a koja piše o arhitekturi, dizajnu i naravno enterijeru, mi je rekla da je njegov dom i atelje u Počitelju najljepši enterijer u kojem je ikad bila. Kako je rekla, „ovdje je sve savršeno“.



Druga stvar, Michele de Lucchi, koji je ikona talijanskog dizajna, arhitekture i umjetnosti me pozvao da popijemo kafu prije njegovog samog odlaska. Htio je da mi kaže koliko je za njega značajajan event koji smo organizovali. Veli, a ja parafraziram, ovakve stvari se trenutno ne dešavaju ni u  Italiji, a ni šire u Evropi.

Mi smo se ovdje sastali da govorimo o bitnim stvarima kao što je budučnost dizajna kao profesije i naučne dicipline, da govorimo o široj društvenoj ulozi dizajna. Za mene lično je logično da dizajneri govore o široj društvenoj ulozi dizajna, jer dizajn ima moč da utiče na društvene procese. 



Kako uspijevate sačuvati autentičnost tradicionalnog zanata, a istovremeno ostati dio globalnog dizajnerskog dijaloga koji stalno traži nešto novo?  

Prije svega treba postaviti pitanje šta je to što neko smatra autentičnim? Kad smo radili na procesu uvrštenja konjičkog drvorezbarstva na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, zanimljivo mi je bilo otkriti da UNESCO nikako ne voli riječ autentičnost.   

Kad čovjek bolje razmisli, zapita se sljedeće: šta je zaista autentično. Tradicija konjičkog drvorezbastva razvijala se pod različitim uticajima.  Konjičko drvorezbarstvo je jedna mikro slika pluralizma u našem društvu, ako i slika istorije kroz koju je Zanat prošao.  




Mi u Zanatu imamo otvoren pristup u načinu na koji doživljavamo tradiciju. Čuvati tradiciju za nas ne znači slijepo kopirati određene paterne ili oblike koji su nastali u određenom trenutku kao dio te tradicije.   

Za nas je vrijednost konjičkog drvorezbarstva sadržana u njegovom nematerijalnom dijelu, u vještini izrade i emotivnoj vezi stvaraoca, kupaca i svih onih koji dolaze u dodir s konjičim drvorezbarstvom upravo prema tom načinu rada, posvečenosti kvalitetu.  

Kada na ovaj način shvatamo tradiciju, onda dizajn postaje metod za stalno inoviranje, učenje i svježinu zanata.     



Zanat kao priča o kontinuitetu

Kroz deset godina rada, Zanat je pokazao da dizajn može biti i čuvar kulture i pokretač promjene. Njihov uspjeh leži u sposobnosti da svijet podsjete da ručni rad nije nostalgičan čin, već savremeni izraz identiteta. 

Svaki komad koji izađe iz njihove radionice nosi tu priču o vremenu, o pažnji i o vjerovanju da naslijeđe može imati budućnost.

Foto: Monika Andrić

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Irfan Redžović