Valjda svaka nova godina donosi neke nove spoznaje, pa rastemo i sazrijevamo, redamo prioritete, odvajamo važne stvari od nevažnih.

Da me je neko prije par godina pitao šta je važno, rekla bih logično ljubav, oni leptirići u stomaku, sve silne diplome i napredovanja do zvijezda, pun novčanik mirisnih novčanica tek izlistanih sa bankomata i šta sve još ne.

U međuvremenu sam odrasla i shvatila da sam na svom putu zaboravila brinuti o najvrjednijoj stvari u životu, a to je zdravlje.

Znate li kad sam to spoznala? Onda kad sam zdravlje izgubila.
Do tog trenutka, ja sam bila nedodirljiva, nepobjediva, nije se meni mogla desiti neka strašna dijagnoza.
Zgužvani papirić, pogled doktorice koji je govorio sve i znate kao iz filmova ona scena kada vam cijeli život proleti ispred očiju.
Vaša glavna uloga, sve stvari koje niste uradili, ona glupa pitanja zašto i kako meni. Jer bolest se uvijek događa nekom drugom, ne meni.

Ovaj život melje, lomi, gura nas do granica izdržljivosti, a ja baš mogu izdržati i mogu podnijeti teret.
Svima u okolini nešto treba, sve je prioritetno da se završi, posao više nije do 3 sata i idem odmoriti, nema sieste ni fieste ni druženja.
Posao nosimo kući, grčevito grabimo dalje da imamo više, da smo priznati u društvu, pa silne diplome, sto angažmana… I trka, trka, trka... Vječita trka za izvrsnošću.

Ovo sam ja, ovo ja sebe opisujem, a ako i ti sebe ovako vidiš, ako i ti sebi ovo radiš garantujem na krivom si putu.
Ja sada zavidim onima koji poslije posla ručaju i prilegnu malo, znaš onako kako su to radili naši roditelji.
Pa su spremni na igru sa nama poslije toga i obavezno sijelo iliti druženje sa rajom. A mi?
Mi mrtvi padamo, bezvoljno skrolamo po društvenim mrežama u potrazi za inspiracijom, za društvom i prođu sati.
Niti koga nazovemo, niti zagrlimo, niti izađemo.
Ili je hladno ili vruće ili kiša pada ili smo umorni.

Izgubili smo mi i fizičko i mentalno zdravlje.
Ja sam to shvatila na teži način, a vjeruj mi teško je i shvatiti i priznati da griješimo.

Nedavno sam bila na druženju ljekara neurologa, bila u organizaciji kompletnog eventa gdje je sve štekalo. Dakle nije bilo niti jednog segmenta koji je funkcionisao, sve je trebalo popravljati, pogreške sanirati.
Bila sam obezglavljena danima, jurcala okolo, spašavala što se spasiti dalo, nervozna i ljuta. Nakon 3 dana ludila, zovnu neurolozi mene, kao na ispit, sjednu preko puta i pitaju: "Znaš li ti Lana koliko si ti neurona nepovratno izgubila ovim sekiranjem i stresom?" 
Čuj nepovratno?
Kontam ja o čemu oni ovo pričaju?

Shvatila sam.. nepovratno sam gubila djelić po djelić ove superžene. Mnoge stvari dobijemo gratis, ali ih slabo ili nikako cijenimo.To je taj život koji imamo, to je to zdravlje koje dobijemo.
Hajdemo uraditi stvari koje će nas vratiti na pravi put.

Učinite nešto dobro za svijet. Saznanje da ste makar za neku sitnicu promijenili svijet na bolje ili pomogli nekome vraća nas na pravi put.
Učini nešto sjajno za sebe.
Započni dan sa pozitivnim mislima.
Alkaliziraj svoje tijelo sa toplom vodom i par kap limuna.
Napravi 10000 koraka svaki dan.
Pošalji poruku mami, tati, prijateljici da misliš na njih. Ispleši se.
Pojedi zobene pahuljice sa medom za doručak.
Uzmi probiotike.
Zagrli, i sa maskom se pika.
Smij se.
Uvedi maslinovo ulje u prehranu, misli na proteine.
Pojedi mladi sir, pij dovoljno vode.
Spavaj.

Većina nabrojanog je potpuno besplatna, jel tako? I šta vas košta probati?
Baš ništa.

***
 

Za Bonjour.ba piše:

Lana Lekić, mama 3 djece, 2 sina i kćerke, profesorica, farmaceutkinja, marketing menadžerica, instruktorica masaže beba i djece, volonterka i humanitarka. 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Lana Lekić (@mama_lana__)

U rezidenciji britanskog ambasadora u Sarajevu predstavljen je početak implementacije projekata koji kroz partnerstva sa UK stručnjacima unapređuju razvoj domaćih kreativnih industrija.

U rezidenciji britanskog ambasadora Juliana Reillyja obilježen je početak implementacije novih projekata podržanih kroz WB-UK Creative Skills Development Fund, inicijativu British Council usmjerenu na jačanje kreativnih industrija i profesionalnih vještina mladih.

Fond predstavlja dio šireg programa kreativne ekonomije British Council, zamišljenog da kroz saradnju s lokalnim institucijama, kreativnim organizacijama i britanskim partnerima ojača kapacitete sektora, podstakne zapošljavanje i omogući pristup savremenim metodologijama rada.

Kako je najavljeno na nedavnom sastanku ministara vanjskih poslova u Belfastu, u prvoj fazi biće podržano deset projekata iz šest zemalja. Među njima su i dva iz Bosne i Hercegovine, projekti Sarajevo Film Festivala i Udruženja „Tuzla Live“.



Sarajevo Film Festival: unapređenje profesionalnih programa i razvoj talenata  

Projekat Sarajevo Film Festivala realizira se u partnerstvu s britanskom konsultantskom kućom Olsberg SPI. Fokus je na izradi sveobuhvatne studije koja će analizirati postojeće programe obuke, poput CineLink Industry Days, te mapirati nedostatke i potrebe domaće filmske industrije.

Cilj studije jeste razvoj preporuka koje će ojačati ulogu Sarajevo Film Festivala kao regionalnog centra za stručno usavršavanje mladih autora i filmskih profesionalaca.

Direktor Sarajevo Film Festivala, Jovan Marjanović, istakao je da je ključni cilj projekta „da talenti iz BiH imaju znanje, vještine i podršku koja ih povezuje s evropskim i globalnim tržištem te da im se pruži razlog da stvaraju i grade karijeru ovdje“.



„Tuzla Live“: prenos znanja iz savremene muzičke industrije  

Drugi podržani projekat je inicijativa Udruženja „Tuzla Live“, koja se realizira u saradnji s britanskim WaterBear College of Music. Projekat se fokusira na prijenos znanja, najboljih praksi i edukativnih metoda iz modernog muzičkog tržišta, s posebnim naglaskom na razvoj mladih talenata.

Nakon uspjeha programa „Tuzla Rock School“, koji je u prethodnih 18 mjeseci obučio više od 150 mladih muzičara, novi grant omogućit će dodatno jačanje infrastrukture, nabavku opreme, radne posjete i digitalne edukativne alate.




Podrška različitim kreativnim sektorima  

Odabrani projekti obuhvataju oblasti vizuelnih efekata, muzike, dizajna, razvoja video-igara, kustoskih praksi i imerzivnog pripovijedanja. Zajednički cilj im je pružanje savremenih znanja mladim profesionalcima i snažnije povezivanje obrazovnih institucija i tržišta rada.

Direktorica British Councila za regiju, Clare Sears, naglasila je važnost ulaganja u kreativni sektor:

„Ovi grantovi ulaganje su u transformativnu moć kreativnosti. Kroz saradnju obrazovanja, industrije i inovacija, osnažujemo mlade profesionalce da stvaraju održiviju budućnost.“



Širi kontekst programa British Councila  

Fond je pokrenut nakon Ministarskog foruma o kreativnoj ekonomiji održanog u Kotoru u maju 2025. godine, u okviru Berlinskog procesa.

Program kreativne ekonomije British Councila globalna je inicijativa koja podržava industrije kulture i kreativnosti kroz istraživanje, politike, zagovaranje i jačanje kapaciteta.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: PR