TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 2.10.2025.
Steven Knight, tvorac Peaky Blindersa, vratio se s pričom o Guinness dinastiji i publika već bruji.
Jeste li ikada pomislili kako izgleda kada se porodična drama, politika i moć sudare u jednoj od najpoznatijih pivarskih imperija na svijetu?
Netflix je od jučer pustio u eter seriju House of Guinness, novu historijsku dramu Stevena Knighta koja se već upisuje među najuzbudljivije premijere godine. Kritičari je opisuju kao svjež spoj intriga, napetosti i raskošne produkcije, a publika je već proglasila serijom koja je vrijedna binge watch-a.
Nasljednici pod reflektorima
Radnja počinje smrću Benjamina Lee Guinnessa, nakon čega njegova djeca Arthur, Edward, Anne i Ben moraju naslijediti ne samo bogatstvo, već i odgovornost prema imperiji koja oblikuje Dublin i šire.
Njihove tajne, ambicije i rivalstva čine srž serije, a priča se gradi na granici između lične drame i šire društvene slike Irske u 19. stoljeću.
Likovi koji nose priču
Anthony Boyle u ulozi Arthura donosi energiju lidera rastrzanog između dužnosti i vlastitih demona. Louis Partridge kao Edward pokazuje mladog nasljednika na pragu iskušenja, dok Emily Fairn i Fionn O’Shea portretiraju Anne i Bena s posebno izraženim kontrastom snage i slabosti.
Ulogu karizmatičnog, ali prijetećeg radničkog vođe preuzeo je James Norton, čiji lik Sean Rafferty unosi dodatnu dozu napetosti.
Posebna draž serije leži u kombinaciji mladih talenata i etabliranih imena. Svaka epizoda donosi slojeve novih sukoba i savezništava, a ansambl radi upravo ono što je Knight već dokazao u Peaky Blinders daje život likovima koji ostaju urezani dugo nakon što se ekran ugasi.
Prve recenzije posebno ističu raskošnu produkciju i način na koji serija spaja historijske detalje s univerzalnim temama moći, ljubavi i izdaje.
Opisuju je kao “najbolju veliku produkcijsku dramu u posljednjih deset godina”, a gledatelji je već bingeaju i dijele oduševljene komentare.
Zašto ne smijete propustiti?
Ako ste voljeli Peaky Blinders, House of Guinness donosi sve ono što očekujete od Stevena Knighta kompleksne likove, intrigantne dijaloge i atmosferu koja vas uvlači od prve scene.
Samo ovaj put, umjesto u industrijskom Birminghamu, naći ćete se u srcu Irske, u svijetu gdje porodična lojalnost i poslovna moć nikada nisu jednostavni.
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ada Ćeremida
Prije nego što smo uopće uključili mikrofon, s Iris Lebedevom smo već nekoliko minuta pričali kao da je intervju odavno počeo.
Bijeli salon Narodnog pozorišta tih festivalskih dana ima svoj poseban ritam. Izvana se smjenjuju press termini, projekcije i ljudi koji negdje žure, a unutra ostaju tišina, drvo i nekoliko minuta u kojima sve odjednom djeluje mnogo sporije. Za stolom i stolicama domaćeg brenda Zanat, čiji ručno obrađeni detalji ovom prostoru daju gotovo scenografsku toplinu, čekali smo naš sljedeći razgovor.
A onda je ušla Iris Lebedeva.
Neke susrete zapravo osjetite prije nego što stignete postaviti prvo pitanje. Iris je u prostoriju ušla nasmijana, otvorena i toliko vedra da je razgovor počeo gotovo spontano, nekoliko minuta prije nego što smo uopće uključili mikrofon. Pitala je, pričala, reagovala na ono što joj govorimo i vrlo brzo izbrisala onu malu formalnu distancu koja obično postoji između novinara i osobe koju prvi put upoznajete. Nakon cijelog dana pressa, takvi susreti ostanu posebno dragi.
U Sarajevo je stigla s filmom Minotaur Andreya Zvyagintseva, u kojem igra Galinu. Film je svjetsku premijeru imao u glavnoj konkurenciji ovogodišnjeg Filmskog festivala u Cannesu, odakle je otišao s Grand Prixom, a festivalski put doveo ga je i pred publiku 32. Sarajevo Film Festivala u okviru Open Air programa.
Za Iris je Sarajevo tako stiglo nakon jednog od najvećih filmskih događaja godine, ali naš razgovor nije dugo ostao na crvenim tepisima i festivalskim naslovima. Više nas je zanimalo šta se događa mnogo bliže kameri: kako gradi lik poput Galine, koliko glumac igra ono što scenarij nikada ne izgovori i u kojem trenutku film prestaje pripadati ljudima koji su ga stvarali, a počinje pripadati publici.
Tako je nekoliko minuta prije sljedeće festivalske obaveze postalo naš novi Close up sa…
Nakon Cannesa, gdje je Minotaur već imao svoj veliki festivalski trenutak, Sarajevo je za Iris značilo novi grad, novu zemlju i potpuno drugačiji susret s publikom. Pitali smo je kako doživljava dolazak filma pred sarajevsku publiku i šta joj je ovaj festivalski trenutak donio prvi put.
„Sada, ovdje u Sarajevu, ovo je moj drugi festival s Minotaurom i osjećam kao da predstavljam film i da to moram uraditi najbolje što mogu. Ponosna sam što sam ovdje. Za mene je ovo nova zemlja, novi grad, a ljudi su ovdje veoma topli.
Jučer sam prvi put stajala pred publikom od 3.000 ljudi. Mislila sam da ću se osjećati kao rock zvijezda i nekako sam to očekivala, ali bila sam zabrinuta. Bila sam malo pod stresom.“
Na setu Minotaura navikla se na proces u kojem se scena gradi kroz mnogo ponavljanja. Kada se planirao dan snimanja, kaže da su često računali na deset ili dvadeset pokušaja. Zato nas je zanimalo postoji li trenutak sa seta koji joj je ostao posebno u sjećanju, a njen odgovor nas je odveo upravo do scene od koje je najviše strahovala.
„Andrey obično snima mnogo pokušaja. Kada planiramo naš dan, očekujemo da će ih biti deset, dvadeset.
Postojala je jedna scena koju sam trebala uraditi i koje sam se plašila tokom cijelog perioda snimanja. A snimili smo je iz prvog pokušaja.
Dima je već bio otišao s lokacije i odmarao je u baru, pio svoje pivo. Onda ga je naš drugi reditelj, koji sve organizuje, zajedno s producentom, nazvao i rekao: ‘Molim te, Dima, vrati se jer moramo nastaviti. Možda ćemo snimiti neke druge scene s tobom jer danas moramo još nešto uraditi.’
Nije baš bio sretan zbog toga.“
Iris nam je prije razgovora već djelovala kao neko ko novi grad želi zaista osjetiti, a ne samo proći kroz festivalski raspored. Kada smo razgovor odveli malo dalje od filma, otkrila nam je i svoj način upoznavanja mjesta u kojima se prvi put nađe. Sarajevo će, čini se, zapamtiti i kroz jednu sasvim ličnu mapu.
„Obožavam trčati. Sutra ću to uraditi jer je za mene to prilika da osjetim grad.
Grad pamtim u svojoj glavi kroz svoja trčanja.“
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
