U ekskluzivnom razgovoru s Vanjom Vikalo Linnch, zakoračili smo u svijet u kojem se ritam pretače u linije, a ideje prelaze iz skice u vizuale.

Zanima vas kako izgleda karijera umjetnika koji ritmom, ilustracijom i animacijom priča priče za neka od najvećih imena svjetske muzičke scene? Postavili smo mu 7 pitanja koja će vam otvoriti vrata u njegov svijet.

Njegova estetika crpi podjednako iz psihodelične ikonografije i ulične vizualne kulture, a saradnje s imenima poput Bob Marleya i Kanye Westa govore same za sebe.





Vanja Vikalo, poznatiji pod umjetničkim imenom Linnch, reditelj je animacije i ilustrator čiji su radovi našli mjesto u vizualnim identitetima izvođača kao što su Bob Marley, 2 Chainz, Freddie Gibbs, YE (Kanye West) i brojni drugi. 

Njegov pristup spaja eksperimentalnu estetiku, muzičku senzibilnost i narativnu preciznost, a sada kroz angažman na Helem Nejse Talent Akademiji u Sarajevu, svoju priču i znanje prenosi novoj generaciji autora.





Vaše animacije su vizualno izrazite, često pune ritma i emocije. Kada razrađujete ideju za spot, šta je prvo što tražite u pjesmi?  

Najčešće kroz slušanje pjesme na repeat se počnu obrazovati slike u glavi. Najčešće tražim temu u samoj pjesmi ili u njenoj dinamici. Također razmišljam o priči dok crtam brze skice ili thumbnail drawings . Šta god prvo upali.   
 
 

Radili ste s imenima kao što su  Bob Marley, Kanye West, 2 Chainz... Kada dobijete takav zadatak, kako izgleda prvi korak? Da li krenete od istraživanja, skica ili zvuka?  

Počnem sa istraživanjem o samom izvođaču, slušam ostatak diskografije. Tražim neke elemente koje se ponavljaju ili pojavljuju, bilo da su u muzici ili starim vizualima. 

Također, pokušavam napraviti nove motive koje do sada niko nije obradio radeći za tog artista. Ali najbitnije, kao što sam rekao ranije, uporno slušam pjesmu i paralelno crtam neke male skice kadrova, kroz koje vizualizujem muziku. 

Posle toga ću razraditi art direkciju spota i početi razređivati storyboard, karaktere itd. Trudim se da sve što radim upotpuni muziku i doživljaj konzumiranja pjesme.   



 

U vašim spotovima često osjećamo snažan storytelling ali bez klasičnog narativa. Kako odlučujete kada “pričati priču”, a kada raditi čisto vizuelni doživljaj?  

U najvećem fokusu mi je uvijek dinamika i atmosfera pjesme, to mi uvijek diktira dinamiku vizuala i način pričanja priče, ali i stil animacije. Pokušavam da spotom što više upotpunim muziku.  
 


 

Kada radite sa izvođačima sa jasno izgrađenim brendom, kako balansirate između njihovog vizuelnog identiteta i vašeg autorskog potpisa?  

Meni je najzabavnije raditi sa izvođačima koji imaju razrađen svijet, lore, identitet. Također, jedna od težnji je napraviti novi motiv ili ikonografiju, koja će fanovima tog artista postati bitna.  

Kada sam radio za spot od Lord Apexa, za pjesmu sa Madlibom crtao sam Quasimoto karaktera. Quasimotoa je Madlibov alias i taj žuti karakter ima specijalno mjesto u hip-hop kulturi, i bila mi je čast uraditi moj prikaz tog čuvenog karaktera.  

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Vanja Vikalo Linnch (@linnchlinnch)

Sa druge strane, za spot Bob Marlija bili smo savjetovani da ne prikazujemo njegov lik u spotu za Could You Be Loved, jer se nije pojavljivao u crtanoj formi u svojim spotovima.  

Snažno sam vjerovao da prikazivanje njegovog lika u spotu bi imalo veliki značaj. Na našu sreću, njegova porodica je dobro reagovala na predloge, pa je to zvanično prvo prikazivanje Bob Marlija kao crtanog karaktera u njegovim spotovima.  




 
 

Svako ima svoje metode kada dođe taj kreativni blok. Imate li vi neki svoj creative reset ? Bilo da je to ritual ili totalno nelogičan trik koji uvijek pali?  

Bojim se da u realnim projektima sa surovim deadline-ima ne postoji mnogo vremena za kreativni blok. Ono što je teško meni lično najteže je kada se radi na paralelnim projektima, da se switchujem i radim na osmišljavanju nečega skroz novoga, što je u pretprodukciji.  

Kada se to desi, počnem da crtam nešto što neću nužno iskoristiti za sam projekat, niti za pokazivanje, ali tematski ima veze s tim projektom. Neka gruba skica ili neka brza ilustracija, nešto što će me opustiti i posle čega će se osjećati bolje jer sam nešto uradio što izgleda dobro, a opet neću osjećati pritisak da radim nešto što je finalno i što će se iskoristiti u samom projektu.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Vanja Vikalo Linnch (@linnchlinnch)

Šta je trenutno nešto vizuelno što vas stvarno “pokreće”, bilo iz filma, mode, plakata ili nečeg sasvim drugog?  

Znam da je kliše odgovor i vjerojatno sam ga ponovio hiljadu puta, ali od uvek sam aktivno pratio muziku i istraživao muziku kroz nova izdanja, intevjue i sve vezano za proces pravljenja muzike.  

Od stvari koje sam gledao u poslednje vrijeme izdvojio bih Adolescence i Common Side Effects kao nešto što je ostavilo jak utisak na mene.   



 

Radite i kao mentor u okviru Helem Nejse Talent Akademije. Koja je to lekcija koju biste voljeli da vam je neko ranije prenio, a danas je pokušavate ugraditi u rad s mladima?  

Mislim da je teško prenijeti koliko je bitno strpljenje na svim nivoima. Što se tiče same radionice, volio bih da polaznicima približim principe animacije kroz jednu zabavnu vježbu, kroz koju mogu naučiti par korisnih trikova koje bih volio da sam shvatio ranije. 

Učesnici će osmisliti karaktera pogodnog za animaciju i napraviti jednostavnu animaciju, zasnovanu na unaprijed definisanom pokretu.  



 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba 

Foto: Vanja Vikalo Linnch

Zanat koji gotovo da je nestao, živi u maloj parfimeriji gdje vam kreiraju miris koji postoji samo za vas.

Uličica Ćurčiluk mali skriva mnoge priče, ali jedna od najneobičnijih je priča o parfimeriji Kalem i Misk, posljednjoj oazi tradicionalnog atarstva u Sarajevu. 

U serijalu Baščaršija ljeti, ranije smo otkrivali dvorišta skrivena od pogleda, zanate koji polako nestaju, te okuse koji se šire čaršijom, ali priča o ovom mirisnom ateljeu nosi posebnu notu.





Šta je atarstvo?

Prije nego što vas povedemo u proces kreiranja mirisa, vrijedi se podsjetiti na zanat koji su mnogi zaboravili, a koji se još uvijek njeguje upravo ovdje. 

Atarstvo je drevna zanatska vještina pravljenja parfema od prirodnih esencija, bez alkohola, sa visokim udjelom čistih eteričnih ulja. Riječ "atar" dolazi iz arapskog jezika i označava esenciju, odnosno srž mirisa. Svaki miris se miješa ručno, prema preferencijama kupca, stvarajući neponovljive parfemske potpise koji traju satima. 





Kroz vitrine od masivnog drveta i stakla, nazire se enterijer koji više podsjeća na mali orijentalni kabinet nego na klasičnu parfimeriju. Već ispred ulaza, dočekuju vas drvene klupe, onaj prepoznatljivi element čaršijskih radnji, gdje se uvijek zadrži pogled ili razgovor.

Njihov portal, s policama u geometrijskim formama, odmah privlači pažnju; na njima su poredane vintage bočice parfema koje izgledaju kao da skrivaju male mirisne tajne.







U Sarajevu, porodica Lušija čuva ovu tradiciju živom, Adnan i njegova braća su jedini atari u gradu koji su odrastali učeći ovu vještinu iz generacije u generaciju.





Proces kreiranja mirisa koji govori vašu priču  

Kreiranje parfema u Kalem i Misk nije brza kupovina to je proces u kojem učestvujete. Adnan vas najprije pita o vašim navikama, uspomenama i stvarima koje vas inspirišu. “Volite li mirise drveta nakon kiše? Smiruje li vas lavanda? Želite li nešto što podsjeća na stare orijentalne bazare ili ste više za čiste, citrusne note?” Nema gotovih rješenja.







 

Dok razgovor teče, ispod pulta se izvlače aluminijske bočice s natpisima poput “oud”, “ambra”, “ruža damascena”. Svaka kap koja padne u mješavinu mjeri se pažljivo – jer ovdje 30% parfema čini čista esencija, što je gotovo tri puta više nego u parfemima iz drogerija. Na kraju, kada vam Adnan pruži kristalnu bočicu sa vašim ličnim mirisom, znate da držite nešto što niko drugi nema.







Miris Baščaršije ljeti: Kako bi mirisala čaršija?

Na kraju razgovora, postavljam pitanje koje dugo nosim sa sobom: “Adnane, kako bi izgledao parfem Baščaršije ljeti?” Nasmiješi se, kao da to pitanje često sebi postavlja.

“Baščaršija bi bila kombinacija stare mahovine iz Ferhadije, mirisa kafe s bakrenih džezvi, prstohvat začina iz Gazi Husrev-begove bezistanske ulice, i na kraju, dašak tamjana iz džamija.” Kaže da bi to bio parfem koji mijenja karakter kako dan prolazi – ujutro svjež, popodne gust, navečer topao i pomalo tajanstven.

Baščaršija ljeti ne bi bila komercijalni miris. To bi bio trag sjećanja, boja, i mirisa koje nosimo u sebi, čak i kada nismo tu.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba 

Foto: Bonjour.ba