TEKST: Marija Perić

DATUM OBJAVE: 24.10.2022.

Pregledavajući Instagram fotografije sve češće viđamo kuhinje s otokom koje mogu biti tako praktično i estetski zanimljivo rješenje za dom.


Ako ste se i sami pitali bi li se takav dizajn kuhinje trebao naći i u vašem interijeru, u nastavku ćemo razbiti dvojbe. Osim što je otok u kuhinji dobra ideja radi lakšeg kuhanja i odlaganja stvari, ujedno može poslužiti kao blagovaonski stol s visećim stolicama. Uz to, s otokom u kuhinji možete okupiti cijelu obitelj ili ekipu na druženje dok pripremate neko jelo.

Kuhinjski otok također može biti dobro mjesto za odvojeni šank, dodatno mjesto za pripremu hranu, ali i štednjak i druge elektronske uređaje. Kuhinje s otokom možete dodati u svoj dom čak i ako nemate previše prostora, a u to će vas uvjeriti i neke od fotografija u nastavku. Svoju inspiraciju za uređenje potražite u našoj galeriji ispod.

 

Kuhinje s otokom – fotografije
 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Home2021 ? (@home2021_)

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by BarnMansion (@barnmansion)

***
Naslovna fotografija: @casa.kanso 


Bonjour

Kultna silueta Sarajeva: Viđate je na fotografijama, ali da li znate njenu priču?

TEKST: Ada Ćeremida

Kultna silueta Sarajeva: Viđate je na fotografijama, ali da li znate njenu priču? Kultna silueta Sarajeva: Viđate je na fotografijama, ali da li znate njenu priču?

Na obali Miljacke, iza elegantnih neogotičkih fasada i pod kupolom koja dominira horizontom Sarajeva, stoji Akademija likovnih umjetnosti.

Jedno od najljepših arhitektonskih djela Sarajeva, danas simbolizira umjetnost i kreativnost, ova zgrada je nekada imala potpuno drugačiju svrhu.





Historija Akademije likovnih umjetnosti usko je povezana s dolaskom Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu 1878. godine, kada Sarajevo doživljava intenzivne društvene i kulturne promjene.


Foto: @tarikjesenkovic



Potreba za bogoslužnim prostorom dovela je do izgradnje Evangelističke crkve, prema projektu jednog od najvažnijih arhitekata tog vremena Karla Paržika.


Foto: Sarajevski list, 1899.



Kada govorimo o arhitektonskoj ostavštini Sarajeva, teško je ne spomenuti Karla Paržika, genijalnog češkog arhitekta koji je svoj pečat ostavio na brojnim znamenitostima grada Sarajeva.

Grandiozna crkva, izvedena u eklektičnom spoju romansko-bizantijskog stila, svečano je otvorena 19. novembra 1899. godine, dominirajući urbanim pejzažom Sarajeva. Nakon Prvog svjetskog rata izgubila svoju funkciju, jer je austrougarska vojska, zajedno s većinom evangelista, napustila grad. 


Foto: Nedeljko Rosić, 1980.


Novi život kroz umjetnost

 

Godine 1981., nakon što je crkvena imovina prenesena gradu, zgrada je transformirana u Akademiju likovnih umjetnosti. Danas, kroz monumentalni most Festina Lente, koji se poput modernog luka proteže prema ulazu Akademije, dolazimo do arhitektonske simfonije prošlosti i sadašnjosti.

Stakleni refleksi mosta i njegova metalna struktura sjajno kontrastiraju klasičnoj ljepoti bijelih zidova i zelenkaste kupole, stvarajući savršen kadar za sve zaljubljenike u arhitekturu i estetiku.

Foto: @academyoffineartssarajevo

***
Naslovna fotografija: Bonjour.ba


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!