Martina nam je kroz svoje kolumne na MODAMO.info otkrila zašto je Ikein katalog druga najčitanija knjiga na svijetu, razgovarala je s genijalnim dizajnerom Karimom Rashidom, otkrila nam je sjajna i povoljna stilska rješenja za balkone i preporučila par zanimljivih prijedloga za uređenje doma, vodila nas na putovanja Grčkom, Rimom, Dublinom, Bokom kotorskom, istražila sve o nekim od najpoznatijih

***

Na koji način povezati osobu i prostor, odnosno kako stvoriti vezu između karaktera osobe i prostora u kojem treba živjeti?

To je manje zadatak arhitekata, a više samih korisnika prostora. Arhitekti su tu da pripreme bazu, nakon čega će svatko sebi prilagoditi prostor: netko je kolekcionar npr. različitih suvenira pa će prostorom dominirati upravo suveniri, dok je netko filmofil pa će platno za filmske projekcije biti prvo što ćemo primijetiti u prostoru.

Koje tri stvari trebamo uzeti u obzir prije nego krenemo osmišljavati kako ćemo namjestiti određeni prostor?

Obitelj s bebom i modna blogerica koja živi sama nikako nemaju iste funkcionalne potrebe. Potrebno je upoznati osobu čiji prostor je u pitanju: navike, stil života i potrebe. I stanje na bankovnom računu. 

Često se prilikom uređenja doma vodimo trendovima zbog čega u dnevnom boravku imamo namještaj koji je jako moderan, ali neugodan i ne praktičan za korištenje i sofu za koju je izdvojena veća svota novca, no, nitko ne sjedi na njoj, budući da smo uplašeni da ćemo ošteti materijal od kojeg je izrađena. Po tebi, koja su tri osnova pravila za uređenje doma koji će biti moderan i praktičan?

To nije ništa drugačije od trendova u modi: svi imamo cipele koje smo morali kupiti, ali ih baš i nismo iznosili jer su nepodnošljivo neudobne? Međutim, danas je tržište toliko raznoliko da se za razuman novac može naći namještaj koji je i moderan i praktičan, pa su greške iz pitanja više stvar nerazmišljanja ili brzopletosti. Moji savjeti bi uvijek bili na strani praktičnosti i udobnosti, iako odgovorno tvrdim da je moguće spojiti i moderno.

Koliku ulogu igraju umjetnine u uređenju prostora?

Umjetnine, kao i sve dekoracije, daju onaj „final touch“ prostoru. Pri tome ne morate izdvojiti ogromnu cifru za sliku ili skulpturu priznatog umjetnika: umjetnina može biti i crtež prijateljice, uokvirena ulaznica s koncerta ili fotografija s putovanja.

U koja tri komada namještaja uvijek vrijedi investirati?

Osim onih klasičnih odgovora tipa: udoban kauč i krevet, ja bih dodala: udobna fotelja koja za sobom vuče pletenu dekicu i lampa za ambijentalnu rasvjetu. Ako govorimo o većim investicijama, izdvojila bih neki bezvremenski komad namještaja koji, bez obzira na trendove, zauvijek može biti centar svakog interijera.

Kako domu možemo najlakše dati moderan izgled? Ili bolje rečeno, kako mu iz sezone u sezonu, povoljno (i što jednostavnije) dati novo ruho?

O osvježenju interijera na prijelazima godišnjih doba sam već prije pisala. Neke univerzalne stvari bih ponovila i ovdje: ogledalo, jastuk, stara fotografija u novom okviru, svijećnjak. Manji komadi u modernim bojama, materijalima i oblicima uvijek su efektna a povoljna investicija.

Na koji način birati biljke za životni prostor?

Opet su u pitanju navike: nekome su biljke hobi i brižno im se posvećuje, dok je nekima prašina s umjetnog cvijeća i više nego dovoljna briga. Biljke su dobrodošle u svaku prostoriju, pa i na otvorenu policu u kupatilu. Osobno, savjete tražim od Monike, mog najdražeg agronoma.

Kako uskladiti boju zida naspram namještaju? Kojim se pravilima u uređenju doma voditi?

Neka dominira zid, jer kad vam dosadi ljubičasti/zeleni/oker, nije problem promijeniti boju. Kauč je već teže zamijeniti novim. Sklad u interijeru za nekoga znači dugine boje na zidu, za nekoga tek prostirku u nijansama jedne boje.      

Koje su ti navike pomogle u razvoju karijeru i njenom oblikovanju? 

Putovanja. Zavirivanja u gradove i objekte čije fotografije gledam na netu. Arhitektonski, modni i lifestyle portali, Dani Orisa, Beograd Design Week.   

Izdvoji nam građevinu u Mostaru koja ti je posebna?

„Projektant“, Dom zdravlja, vile Neretvanka i Zahumka… stambena arhitektura nakon II. svj rata... Mislim pritom isključivo na arhitekturu/ne na stanje u kojem se građevine danas nalaze.

Koje bh.brandove namještaja i produkt dizajna osobno cijeniš?

Svaki dan upoznam neke odlične. Trenutno obožavam WoodBeton i Waga Wood.

Adresa na koju uvijek možemo svratiti u potrazi za inspiracijom za uređenje doma?

Po inspiraciju uvijek odlazim na web - od arhitektonskih portala, preko prodajnih salona namještaja do stranica za prodaju nekretnina: Maisons du monde, Westwing, www.luellemag.com, www.fantasticfrank.se, www.stadshem.se i sl.

Kada bi mogla dizajnirati dom za neku poznatu osobu (domaću ili stranu), koja bi to bila i kako bi ju uredila?

Neki ruski tajkun?
Josipa Lisac, Brangelina s njihovo (valjda) šestero djece… Svatko je inspiracija i izazov na svoj način.  

Rad kojih arhitekata osobno cijeniš? Tko te inspirira u svakodnevnom radu?

Inspiracija su skandinavski vidikovci, jednostavnost i harmoničnost japanskih interijera, socijalno angažirani Alejandro Aravena, hrvatska hotelska arhitektura 20. stoljeća, itd, itd.

Uspjela si povezati i arhitekturu i modu, te si bila i gošća naše rubrike Stvarni ljudi, stvarni stil. Kako ti tumačiš riječ moda?

Arhitekturu i modu je zapravo teško ne povezati. Odlična mi je izjava Karla Lagerfelda: "We need houses as we need clothes, architecture stimulates fashion. It’s like hunger and thirst — you need them both.”

_{Foto: Martina Penava Privat}

Postoji nešto gotovo meditativno u ritmu ruku koje oblikuju drvo.

U Bosni i Hercegovini riječ zanat nije samo vještina ona je kultura, način postojanja, veza između prošlog i sadašnjeg. Prije deset godina, jedan brend je odlučio upravo to naslijeđe pretvoriti u savremeni jezik dizajna. Danas, Zanat je sinonim za spoj tradicije i inovacije, prepoznat širom svijeta, ali duboko ukorijenjen u bosansku stvarnost.

Povodom desete godišnjice, Zanat je u Bosni i Hercegovini okupio sve svoje saradnike i prijatelje u događaju simboličnog naziva The Zanat Ten, trodnevnom susretu koji je spojio prošlost, sadašnjost i ono što tek dolazi.




Tri dana posvećena dizajnu, kulturi i budućnosti  

Događaj “The Zanat Ten” je slavio jubilej kroz kulturno putovanje kroz slojeve bosanskohercegovačkog identiteta i zajedničko promišljanje budućnosti dizajna. Od ateljea Safeta Zeca u Počitelju, do sarajevskih muzeja i galerija, gosti su otkrivali kulturu koja je inspirisala brend od samog početka. 

Među zvanicama su bila i neka od najpoznatijih imena svjetskog dizajna: Ilse Crawford, Yves Béhar, Naoto Fukasawa, Monica Förster, Sebastian Herkner, Michele De Lucchi, Harri Koskinen, Jasna Mujkić, Patrick Norguet, Jean-Marie Massaud, te Ludovica i Roberto Palomba.




Deset godina kasnije: Razgovor s Orhanom Nikšićem  

Nakon događaja The Zanat Ten, koji je okupio dizajnere i saradnike iz cijelog svijeta, razgovarali smo s Orhanom Nikšićem o trenucima koji su obilježili proteklu deceniju, o naslijeđu koje Zanat čuva i o izazovu da tradiciju zadrži autentičnom, a istovremeno savremenom.

Foto: Irfan  Redžović 

Od Počitelja do Sarajeva, događaj je gostima pokazao slojeve bosanskog naslijeđa.   

Zašto vam je bilo važno da ovu godišnjicu ugradite u prostor i kulturu iz koje je sve krenulo?  

To je dobro pitanje. Zanat se gradi na temeljima bosansko-hercegovačkog kulturno-istorijskog naslijeđa. Konjičko drvorezbarstvo je prvi element nematerijale baštine iz Federacije BiH koji je uvršten na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, a taj element nije nastao u izolaciji od ostatka bosansko-hercegovačke kulture, odnosno kulturnog naslijeđa.

Mislimo da će naši partneri bolje razumjeti Zanat ako bolje upoznaju našu kulturu. Pored toga, od prvog trenutka kad smo krenuli u projekat zvani Zanat, naša ideja bila je da Zanat pored toga što koristi tehniku tradicionalnog konjičkog drvorezbarstva kao metod izrade svojih proizvoda, postane i sinonim za instituciju, brend ili poslovni model čija je misija između ostalog da promoviše različite elemente kulture našeg prostora. Obilježavanje godišnjice je samo jedan od načina na koji to radimo. 




Ove godine smo u Londonu bili koorganizator eventa sa arhitekticom Aidom Bratović, gdje smo britanskoj publici htjeli predstaviti bosansko-hercegovačko arhitektonsko kulturno naslijeđe kroz prezentaciju profesorice Nermine Zagore i rad Aide Bratović, tradicionalnu muziku Bosne i Hercegovine kroz nastup Damira Imamovića... 

Zanat za nas nije samo firma, nego i platforma koja promoviše određene vrijednosti.   



Vidjeti sve dizajnere zajedno u Bosni i Hercegovini po prvi put mora da je bio poseban trenutak.   

Da li je bio neki momenat u tom susretu, možda razgovor ili reakcija, što vam je ostalo posebno u sjećanju?  

U Bosni i Hercegovini, a siguran sam i u našoj široj regiji nikad se nije okupio ovoliki broj vodećih imena u svijetu dizajna.  Veliko je to ne samo za Zanat nego i za Bosnu i Hercegovinu i na to smo ponosni. Bilo je zaista puno divnih momenata, emotivnih i dirljivih trenutaka. Više njih ću sigurno dugo pamititi.

Dvije stvari koje su me posebno dojmile mi sad padaju na pamet.  Nakon obilaska ateljea Safeta Zeca u Poćitelju, novinarka New York Times-a koja piše o arhitekturi, dizajnu i naravno enterijeru, mi je rekla da je njegov dom i atelje u Počitelju najljepši enterijer u kojem je ikad bila. Kako je rekla, „ovdje je sve savršeno“.



Druga stvar, Michele de Lucchi, koji je ikona talijanskog dizajna, arhitekture i umjetnosti me pozvao da popijemo kafu prije njegovog samog odlaska. Htio je da mi kaže koliko je za njega značajajan event koji smo organizovali. Veli, a ja parafraziram, ovakve stvari se trenutno ne dešavaju ni u  Italiji, a ni šire u Evropi.

Mi smo se ovdje sastali da govorimo o bitnim stvarima kao što je budučnost dizajna kao profesije i naučne dicipline, da govorimo o široj društvenoj ulozi dizajna. Za mene lično je logično da dizajneri govore o široj društvenoj ulozi dizajna, jer dizajn ima moč da utiče na društvene procese. 



Kako uspijevate sačuvati autentičnost tradicionalnog zanata, a istovremeno ostati dio globalnog dizajnerskog dijaloga koji stalno traži nešto novo?  

Prije svega treba postaviti pitanje šta je to što neko smatra autentičnim? Kad smo radili na procesu uvrštenja konjičkog drvorezbarstva na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, zanimljivo mi je bilo otkriti da UNESCO nikako ne voli riječ autentičnost.   

Kad čovjek bolje razmisli, zapita se sljedeće: šta je zaista autentično. Tradicija konjičkog drvorezbastva razvijala se pod različitim uticajima.  Konjičko drvorezbarstvo je jedna mikro slika pluralizma u našem društvu, ako i slika istorije kroz koju je Zanat prošao.  




Mi u Zanatu imamo otvoren pristup u načinu na koji doživljavamo tradiciju. Čuvati tradiciju za nas ne znači slijepo kopirati određene paterne ili oblike koji su nastali u određenom trenutku kao dio te tradicije.   

Za nas je vrijednost konjičkog drvorezbarstva sadržana u njegovom nematerijalnom dijelu, u vještini izrade i emotivnoj vezi stvaraoca, kupaca i svih onih koji dolaze u dodir s konjičim drvorezbarstvom upravo prema tom načinu rada, posvečenosti kvalitetu.  

Kada na ovaj način shvatamo tradiciju, onda dizajn postaje metod za stalno inoviranje, učenje i svježinu zanata.     



Zanat kao priča o kontinuitetu

Kroz deset godina rada, Zanat je pokazao da dizajn može biti i čuvar kulture i pokretač promjene. Njihov uspjeh leži u sposobnosti da svijet podsjete da ručni rad nije nostalgičan čin, već savremeni izraz identiteta. 

Svaki komad koji izađe iz njihove radionice nosi tu priču o vremenu, o pažnji i o vjerovanju da naslijeđe može imati budućnost.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Monika Andrić