TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 14.9.2016.
Martina nam je kroz svoje kolumne na MODAMO.info otkrila zašto je Ikein katalog druga najčitanija knjiga na svijetu, razgovarala je s genijalnim dizajnerom Karimom Rashidom, otkrila nam je sjajna i povoljna stilska rješenja za balkone i preporučila par zanimljivih prijedloga za uređenje doma, vodila nas na putovanja Grčkom, Rimom, Dublinom, Bokom kotorskom, istražila sve o nekim od najpoznatijih
***
Na koji način povezati osobu i prostor, odnosno kako stvoriti vezu između karaktera osobe i prostora u kojem treba živjeti?
To je manje zadatak arhitekata, a više samih korisnika prostora. Arhitekti su tu da pripreme bazu, nakon čega će svatko sebi prilagoditi prostor: netko je kolekcionar npr. različitih suvenira pa će prostorom dominirati upravo suveniri, dok je netko filmofil pa će platno za filmske projekcije biti prvo što ćemo primijetiti u prostoru.
Koje tri stvari trebamo uzeti u obzir prije nego krenemo osmišljavati kako ćemo namjestiti određeni prostor?
Obitelj s bebom i modna blogerica koja živi sama nikako nemaju iste funkcionalne potrebe. Potrebno je upoznati osobu čiji prostor je u pitanju: navike, stil života i potrebe. I stanje na bankovnom računu.
Često se prilikom uređenja doma vodimo trendovima zbog čega u dnevnom boravku imamo namještaj koji je jako moderan, ali neugodan i ne praktičan za korištenje i sofu za koju je izdvojena veća svota novca, no, nitko ne sjedi na njoj, budući da smo uplašeni da ćemo ošteti materijal od kojeg je izrađena. Po tebi, koja su tri osnova pravila za uređenje doma koji će biti moderan i praktičan?
To nije ništa drugačije od trendova u modi: svi imamo cipele koje smo morali kupiti, ali ih baš i nismo iznosili jer su nepodnošljivo neudobne? Međutim, danas je tržište toliko raznoliko da se za razuman novac može naći namještaj koji je i moderan i praktičan, pa su greške iz pitanja više stvar nerazmišljanja ili brzopletosti. Moji savjeti bi uvijek bili na strani praktičnosti i udobnosti, iako odgovorno tvrdim da je moguće spojiti i moderno.
Koliku ulogu igraju umjetnine u uređenju prostora?
Umjetnine, kao i sve dekoracije, daju onaj „final touch“ prostoru. Pri tome ne morate izdvojiti ogromnu cifru za sliku ili skulpturu priznatog umjetnika: umjetnina može biti i crtež prijateljice, uokvirena ulaznica s koncerta ili fotografija s putovanja.
U koja tri komada namještaja uvijek vrijedi investirati?
Osim onih klasičnih odgovora tipa: udoban kauč i krevet, ja bih dodala: udobna fotelja koja za sobom vuče pletenu dekicu i lampa za ambijentalnu rasvjetu. Ako govorimo o većim investicijama, izdvojila bih neki bezvremenski komad namještaja koji, bez obzira na trendove, zauvijek može biti centar svakog interijera.
Kako domu možemo najlakše dati moderan izgled? Ili bolje rečeno, kako mu iz sezone u sezonu, povoljno (i što jednostavnije) dati novo ruho?
O osvježenju interijera na prijelazima godišnjih doba sam već prije pisala. Neke univerzalne stvari bih ponovila i ovdje: ogledalo, jastuk, stara fotografija u novom okviru, svijećnjak. Manji komadi u modernim bojama, materijalima i oblicima uvijek su efektna a povoljna investicija.
Na koji način birati biljke za životni prostor?
Opet su u pitanju navike: nekome su biljke hobi i brižno im se posvećuje, dok je nekima prašina s umjetnog cvijeća i više nego dovoljna briga. Biljke su dobrodošle u svaku prostoriju, pa i na otvorenu policu u kupatilu. Osobno, savjete tražim od Monike, mog najdražeg agronoma.
Kako uskladiti boju zida naspram namještaju? Kojim se pravilima u uređenju doma voditi?
Neka dominira zid, jer kad vam dosadi ljubičasti/zeleni/oker, nije problem promijeniti boju. Kauč je već teže zamijeniti novim. Sklad u interijeru za nekoga znači dugine boje na zidu, za nekoga tek prostirku u nijansama jedne boje.
Koje su ti navike pomogle u razvoju karijeru i njenom oblikovanju?
Putovanja. Zavirivanja u gradove i objekte čije fotografije gledam na netu. Arhitektonski, modni i lifestyle portali, Dani Orisa, Beograd Design Week.
Izdvoji nam građevinu u Mostaru koja ti je posebna?
„Projektant“, Dom zdravlja, vile Neretvanka i Zahumka… stambena arhitektura nakon II. svj rata... Mislim pritom isključivo na arhitekturu/ne na stanje u kojem se građevine danas nalaze.
Koje bh.brandove namještaja i produkt dizajna osobno cijeniš?
Svaki dan upoznam neke odlične. Trenutno obožavam WoodBeton i Waga Wood.
Adresa na koju uvijek možemo svratiti u potrazi za inspiracijom za uređenje doma?
Po inspiraciju uvijek odlazim na web - od arhitektonskih portala, preko prodajnih salona namještaja do stranica za prodaju nekretnina: Maisons du monde, Westwing, www.luellemag.com, www.fantasticfrank.se, www.stadshem.se i sl.
Kada bi mogla dizajnirati dom za neku poznatu osobu (domaću ili stranu), koja bi to bila i kako bi ju uredila?
Neki ruski tajkun?
Josipa Lisac, Brangelina s njihovo (valjda) šestero djece… Svatko je inspiracija i izazov na svoj način.
Rad kojih arhitekata osobno cijeniš? Tko te inspirira u svakodnevnom radu?
Inspiracija su skandinavski vidikovci, jednostavnost i harmoničnost japanskih interijera, socijalno angažirani Alejandro Aravena, hrvatska hotelska arhitektura 20. stoljeća, itd, itd.
Uspjela si povezati i arhitekturu i modu, te si bila i gošća naše rubrike Stvarni ljudi, stvarni stil. Kako ti tumačiš riječ moda?
Arhitekturu i modu je zapravo teško ne povezati. Odlična mi je izjava Karla Lagerfelda: "We need houses as we need clothes, architecture stimulates fashion. It’s like hunger and thirst — you need them both.”
Foto: Martina Penava Privat
TEKST: Ada Ćeremida
Kada je 29. novembra 1969. godine, tačno u 18 sati, Sarajevo dobilo svoj potpuno novi Kulturno-sportski centar, događaj nije ličio ni na šta što je grad do tada vidio.
Upravo zato danas, 56 godina kasnije, o Skenderiji ne govorimo samo kao o zgradi, govorimo o mitologiji grada Sarajeva. Postoje zgrade koje postanu orijentiri, a postoje one koje postanu dio kolektivnog pamćenja. Skenderija je u Sarajevu oduvijek bila oboje.
Sve je počelo 1969. godine, kada je grad pod Trebevićem otvorio vrata monumentalnog Kulturno-sportskog centra, zdanja koje će narednih pola stoljeća oblikovati kulturni, umjetnički i društveni život Sarajeva kao malo koji drugi prostor. Tog dana Sarajevo je dobilo scenu, ritam, ambiciju i osjećaj pripadanja vremenu koje je tek dolazilo.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Nastanak Skenderije bio je trenutak modernističke hrabrosti. Kompleks su projektovali arhitekti Živorad Janković, Halid Muhasinović i Ognjen Malkin, stvarajući zdanje koje je radikalno odbacilo dekorativnost i tradicionalna rješenja, nudeći umjesto toga arhitekturu koja je izgledala kao da je stigla iz budućnosti.
Masivni betonski volumeni, ogromne plohe, lepezasto krovno rješenje i široki plato koji se prirodno stapao s gradskim tkivom činili su da Skenderija ne bude samo jedan kompleks, nego urbana topografija.
Da je hrabrost bila ispravna, potvrdila je i godina njenog otvaranja: Skenderija je tada osvojila godišnju nagradu za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji.
Sve oko nje djelovalo je kao pozornica, kao da je Sarajevo dobilo svoj otvoreni forum, prostor koji je živio s gradom, u ritmu koraka, događaja i generacija koje će tek sazrijeti uz nju.
Kada je stigao dan svečanog otvaranja, Skenderija je odisala ceremonijalnošću. Premijera filma Bitka na Neretvi, jedne od najskupljih jugoslavenskih filmskih produkcija, okupila je šest hiljada pažljivo odabranih uzvanika.
Pozivnice su, gotovo nestvarno, nosile Picassov pečat u vidu skice potopljenog broda kao vizuelni potpis.
Foto: @centar_skenderija
Na ulazu su hostese prodavale simbolične kartonske cigle za Dom mladih, podsjećajući svakoga da ova zgrada nije samo prostor predstave, nego mjesto koje ulaže u buduće generacije umjetnika.
Tribine u dvorani, monumentalne i precizno konstruisane, izradila je njemačka firma Telembach, čiji je vlasnik, fasciniran viđenim, izjavio da je Skenderija najljepša i najimpresivnija dvorana koju je ikada vidio.
Njegove riječi nisu bile pretjerivanje. Skenderija je zaista bila arhitektonski šok, struktura koja je spajala brutalistički izraz s iznenađujućom mekoćom javnog prostora.
Bila je moderna, ali nije bila hladna. Bila je monumentalna, ali nikada nepristupačna. A u vremenu kada su gradovi širom Evrope tragali za novim urbanim identitetima, Sarajevo ga je te večeri dobilo.
Dio te priče je i Dom mladih, zamišljen kao kreativno središte grada, mjesto gdje počinju karijere, gdje se pronalaze interesi, gdje generacije uče šta znači biti dio kulturne scene. 
Među ljudima koji su ostavili neizbrisiv trag u njegovoj historiji bila je i Gordana Magaš, balerina, glumica i pedagoginja, koja je u periodu od 1987. do 1991. vodila Baletni studio u Domu mladih.
Njeni treninzi oblikovali su čitave generacije plesača i unijeli u ovaj modernistički prostor nešto što ga je uvijek činilo posebnim: disciplinu, eleganciju i posvećenost.
Foto: @centar_skenderija
Dok se u Domu mladih stvarala nova urbana kultura, u Ledenoj dvorani stvarala su se potpuno drugačija, ali podjednako dragocjena sjećanja. Za mnoge građane, Ledena dvorana je bila prvi dodir s klizanjem, prvi pad, prvi stisak ruke, prvi izlazak s društvom, prvo takmičenje, prva revija Holiday on Ice.
U arhitekturi koja je spolja djelovala masivno i hladno, unutra se odvijao jedan od najtoplijih dijelova života grada: ritual zimskih druženja.
Skenderija je ubrzo postala mjesto za koje se zna daleko izvan Sarajeva. Veliki međunarodni događaji stizali su jedan za drugim, a kompleks je samo nekoliko mjeseci nakon otvaranja zvanično prepoznat kao jedno od najvažnijih arhitektonskih ostvarenja u Jugoslaviji.
Moglo bi se reći da je funkcionalnost pratila ambiciju, a ambicija grad i to je možda najveća tajna njene dugovječnosti.
Danas, 56 godina kasnije, Skenderija i dalje živi. U njenim dvoranama održavaju se koncerti, predstave, sajmovi, sportska takmičenja i festivalski programi.
Hiljade ljudi prelaze preko njenog platoa svakog dana, često nesvjesne činjenice da hodaju po prostoru koji je decenijama bio kulturni puls grada. Iako je vrijeme donijelo nove izazove, Skenderija je ostala dosljedna sebi: javna, otvorena, živa.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Možda je zato svaki njen rođendan više od pukog jubileja jer je podsjetnik na čitavu zajednicu, arhitekturu, navike, generacije, uspomene…
Podsjetnik da ponekad jedan kompleks može postati cijeli svijet koji traje već 56 godina i koji danas, uprkos svemu, uporno raste i diše u ritmu grada koji ga je izgradio.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
