TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 28.11.2024.
Kada kuća miriše na cimet, u pozadini svira omiljena pjesma Zvončići, a kroz prozore se nazire svjetlucanje lampica.
U toj toploj atmosferi, postoji jedan ritual koji okuplja porodicu i unosi dodatnu dozu radosti: pravljenje kolačića. Znamo da život roditelja može biti užurban, pogotovo u decembru i prazničnoj trci i da je teško pronaći dovoljno vremena za duge recepte.
Zato donosimo jednostavne, brze i kreativne ideje za kolačiće koje možete praviti s vašim mališanima – i što je najbolje, bez pečenja za mlađe, a za starije jednostavna i brza priprema uz minimalno korištenje pećnice.
Djeca će se osjećati poput pravih malih kuhara: mijesiti, valjati, ukrašavati i, naravno, grickati dok rade. Iako možda neće sve ispasti savršeno, upravo u toj neurednosti i razigranosti leži prava ljepota i zajednički trenuci koji se pamte zauvijek.
Pripremite šarene mrvice, otopljenu čokoladu i papirnate korpice jer je vrijeme da se mali prstići umrljaju i da kuhinja oživi.
Bombice od keksa i čokolade
Jednostavne, kremaste i idealne za male ruke!
Sastojci
Priprema
Pomiješajte keks, otopljenu čokoladu, puter i mlijeko dok ne dobijete glatku smjesu. Zajedno sa djecom oblikujte bombice. Neka svako napravi svoju “savršenu” lopticu. Potom bombice uvaljajte u šarene mrvice. Ako želite dodatnu zabavu, možete im dati čačkalice da prave "bombice na štapiću"!
Čokoladne gnijezda sa pahuljicama
Hrskava, slatka i idealna za male kreativce.
Sastojci
Priprema
Otopite čokoladu sa puterom na pari ili u mikrovalnoj pećnici. Dodajte kukuruzne pahuljice i pažljivo promiješajte dok se sve pahuljice ne oblože čokoladom. Djeca mogu uzimati smjesu kašikom i slagati je u male papirnate korpice, oblikujući gnijezda. Na kraju, neka sami biraju bombončiće za "jaja" u gnijezdu.
Snježne bombice od kokosa
Lagane, slatke i savršeno zimske.
Sastojci
Priprema
Sve sastojke pomiješajte dok ne dobijete mekanu, ali čvrstu smjesu. Djeca mogu uzimati komadiće smjese i praviti male bombice koje ćete zajedno uvaljati u kokosovo brašno. Ove bombice izgledaju kao male snježne grudve.
Za stariju djecu ili tinejdžere koji su možda već pravi mali majstori, spremili smo recept koji uključuje jednostavno pečenje i miris svježe pečenog tijesta.
Čokoladni čovječuljci
Sastojci
Priprema
Razvucite lisnato tijesto, premažite ga čokoladnim namazom i zarolajte. Jednu stranu prebacite preko druge i lagano pređite oklagijom preko. Zatim uzmite omiljeni kalup za kolačiće i pritisnite na lisnato tijelo. Čovječuljke pemažite jajem i mlijekom pa složite na papir za pečenje. Pecite 15 - 20 minuta na 200°C, dok ne dobiju zlatno - smeđu boju. Kad se ohlade, pospite šećerom u prahu za taj poseban touch.
Pogledajte osmijehe svojih mališana dok posmatraju kako njihovi kolačići rastu u rerni - neprocjenjivo.
Ono što ove kolačiće čini posebnim nisu samo okusi već trenuci koje dijelite dok ih pravite. Praznici nisu savršeno dekorisane sobe ili do savršenstva ispečeni kolačići – to su mali prstići umrljani čokoladom, veseli osmijesi i sjećanja koja ostaju dugo nakon što se kolačići pojedu.
Možda ćete uz smijeh i zabavu otkriti neke male kuhar genijalce u svojim mališanima!
* * *
Naslovna fotografija: @khrapay
TEKST: Bonjour.ba
Tema koja jednako izaziva nježnost i paniku kod roditelja jeste prva kašica. Roditelji tada prelistaju bezbroj foruma, pitaju prijatelje i čekaju „znak“ da je dijete spremno, ali kako zapravo znati kada je pravi trenutak?
Da li su to prvi zubići, kada dijete sjedi samostalno, kada pokazuje interes za hranu ili jednostavno… instinkt?
Upravo o tim dilemama, ali i o tome kako zdrave prehrambene navike počinju od prve kašike, razgovarali smo s Magdalinom Janković, magistricom farmacije i sertifikovanom savjetnicom za dojenje i ishranu beba i djece.
Magdalina Janković, mr. ph. i savjetnica za dojenje i ishranu i Emina Smaka, glavna urednica Bonjour.ba portala
Kroz svoj rad svakodnevno pomaže roditeljima da razumiju proces dohrane… bez pritiska, stresa i osjećaja da moraju znati sve odmah. A kako su i Magdalina i Lino posvećeni istoj misiji, edukaciji roditelja i stvaranju zdravih prehrambenih navika od najranijih dana, bilo je sasvim prirodno da se te dvije jake, edukativne strane susretnu u jednoj priči.
Upravo zato smo ih povezali kroz razgovor koji otvara najvažnija pitanja o prvim zalogajima, dilemama i zabludama koje prate svaku porodicu.
Prvo pitanje koje smo postavili Magdalini bilo je ono koje stvara najviše stresa za svaku mamu i tatu, a to je kada počinje period dohrane i kako prepoznati da je njihova beba spremna za prve zalogaje.
Magdalina, šta zapravo znači “spremno za dohranu” i zašto to nije isto za svaku bebu?
Magdalina: Spremno za početak nemliječne ishrane kod beba podrazumijeva pravilan motorni razvoj: da su vrat i trup čvrsti, odnosno da beba u sjedećem položaju može stabilno da sjedi kraći period. To podrazumijeva i da je razvila koordinaciju oko-ruka, što znači da može istraživati teksturu i ukuse hrane.
Magdalina navodi da ono što često stvara zabunu jesu zubići jer se pogrešno misli da su neophodni za početak dohrane. “Nisu”, kaže. “Ali su prethodni znaci važni.” Dohrana, objašnjava, nije utrka, već prilagođavanje bebinom tempu, uz pažljivo slušanje njenih znakova.
Kada krene dohrana, mnogi roditelji se pitaju da li treba prestati s dojenjem. Magdalina odmah razbija tu dilemu.
Može li beba iznad šest mjeseci istovremeno i dojiti i jesti kašu?
Magdalina: Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje dojenje do navršene druge godine života ili dok god to mami i bebi odgovara. U prvih godinu dana majčino mlijeko je glavna hrana, a nemliječna ishrana, poput kašica, služi kao dopuna, dakle, dohrana.
Šta ako beba još ne sjedi sama, čekati ili krenuti sa manjim količinama?
Magdalina: Počinje se tek kada beba pokaže znakove spremnosti. Samostalno posjedanje se obično očekuje između devetog i desetog mjeseca, pa je najbolje savjetovati se s pedijatrom i fizijatrom o tome da li bebu treba postavljati u sjedeći položaj samo tokom obroka ili koristiti alternativne položaje – npr. držati bebu u krilu u turskom sjedu, bez direktnog oslonca ispod guze.
Svaka beba ima svoj tempo, a svaka porodica svoj način. Važno je samo da hrana nikada ne postane pritisak, već prostor povjerenja.
Naravno, pitali smo Magdalinu ono što zanima roditelje, a to je koja je idealna prva kašica i utiče li slatko na kasnije navike?
Magdalina: Ne postoji univerzalni odgovor, ali je preporuka da to budu sezonske, domaće namirnice. Ako se koriste gotove kašice poput Lino, važno je da imaju BIO oznaku što znači da je najmanje 95% sastojaka iz ekološkog uzgoja, pod kontrolom i sertifikatom evropskih tijela.
Majčino mlijeko je slatkastog ukusa, pa bebe prirodno vole slatko. Zbog toga je pametno prvo uvoditi neutralnije ukuse, a tek kasnije one slađe jer će ih beba svakako prihvatiti. Lino kašice, namijenjene od najranijeg uzrasta, mogu se davati bebama i one uživaju u njihovim blagim, prirodnim ukusima.
Kada na ambalaži vidite BIO oznaku, to je potvrda da proizvod ispunjava stroge standarde Evropske unije o ekološkoj proizvodnji i održivoj poljoprivredi, regulisane Uredbom (EU) 2018/848. U praksi, to znači da BIO proizvodi poput Lino Frutolino BIO poucheva sadrže najmanje 95% ekoloških sastojaka, bez GMO-a, sintetičkih pesticida i hemijskih gnojiva.
Iza te oznake stoji EU ekološki logotip, zelena lista sa zvjezdicama i redovne kontrole od strane ovlaštenih tijela koje potvrđuju kvalitet i sigurnost svakog sastojka.
Kada dohrana postane dio svakodnevne rutine, roditelji brzo shvate koliko praktična rješenja znače. Kašice u staklenkama, ali i pouch vrećice koje stanu u svaku torbu, često spašavaju trenutke kad obrok mora biti brz, siguran i bez stresa. Zato nas je zanimalo…
Koja je najveća zabluda o gotovim dječjim proizvodima poput kašica i poucheva?
Magdalina: Najčešća zabluda je da su gotovi proizvodi puni šećera, boja i konzervansa, te da nisu adekvatni obroci. Iako domaća priprema ima prednost, ponekad su gotove kašice praktično i sigurno rješenje, posebno u pokretu. Lino proizvodi sadrže čisto voće bez dodataka šećera, vještačkih zaslađivača i konzervansa pa mogu biti dobar obrok ili užina, naročito za starije mališane.
Odmah smo i pitali Magdalinu šta uraditi u onoj situaciji poznatoj svim roditeljima kada beba jednostavno ne pojede sve.
Magdalina: Za djecu do godinu dana obrok ne bi trebao stajati duže od dva sata na sobnoj temperaturi. Ne znači da će se pokvariti, ali se time smanjuje rizik od stomačnih tegoba. Ako beba ne pojede sve, roditelji ili starija braća i sestre mogu završiti obrok.
Za kraj, zamolili smo Magdalinu da izdvoji jedno pravilo koje bi, po njenom mišljenju, svaki roditelj trebao znati kada je riječ o ishrani beba.
Magdalina: Roditelji bi trebali biti opušteniji kada je riječ o uvođenju nemliječne hrane, uz poštovanje osnovnih pravila i normi. Nema potrebe za pretjeranim tablicama i kuhanjem posebnih jela. Najvažnije pravilo: alergene treba uvoditi ranije, između šestog i dvanaestog mjeseca bebinog života.
Ovaj razgovor pokazao je da dohrana nije faza u kojoj roditelji polažu ispit, nego prilika da zajedno rastu s bebom. Svaka kašika donosi nešto novo… iskustvo, strpljenje, povjerenje, pokoju mrljicu. Upravo na toj ideji raste i Lino: kao mali podsjetnik da su zdravi počeci najljepši kad su jednostavni.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
