Posljednjih nekoliko godina sve se više ističe potreba za osnivanjem čitateljskih klubova i aktivnostima za promicanje kulture čitanja u našoj zemlji. Uloga čitateljskih klubova se očituje i u razvoju komunikacijskih i socijalnih kompetencija pojedinaca, pa sve do utjecaja na psihofizičko zdravlje. 

U sklopu bh. čitateljskog društva unutar kojeg djeluju i brojne knjižnice, škole i udruge, ne tako davno je osnovan i klub čitatelja „Treći ponedjeljak“ u čijem simboličnom nazivu se zapravo krije raspored njihovih susreta. Naime, radi se o skupini entuzijasta koji se sastaju svakog trećeg ponedjeljka u mjesecu, kada razgovaraju o odabranoj knjizi.
Time je Mostar dobio svoj prvi čitateljski klub čiji članovi od 2020. godine aktivno potiču okolinu na čitanje i stvaranje novih prijateljstava. Kako kažu, njihovi sastanci su opušteni, ugodni i zanimljivi, a više o predmetu tih književnih diskusija i planovima za budućnost pogledajte u našem razgovoru u nastavku.

* * *

Kada je osnovan i tko danas čini vaš klub?

Klub čitatelja „Treći ponedjeljak“ osnovan je u siječnju 2020. godine. Nismo htjeli samo sjediti i žaliti se kako Mostaru nedostaje čitateljski klub, nego smo u novu godinu ušli s ciljem. Iskrica želje rasplamsala se u ideju, ideja u plan, plan u realizaciju, i evo nas dvije godine kasnije, i dalje okupljeni oko iste ideje i čak još više zagrijani za nju. Nakon 24 sastanka i preko 30 pročitanih naslova, još se radujemo našem sastanku svakog trećeg ponedjeljka u mjesecu.

Članovi kluba različitih su profila. Ne, nismo svi profesori književnosti. Među nama ima i prevoditelja, ekonomista, pravnika, planinara, medicinara, freelancera, kreativaca... Čak je i dobna granica između nas poprilično velika, ali nama je potpuno neprimjetna. Jedina bitna stavka za "upad" u Klub je ljubav prema čitanju i spremnost na kvalitetnu raspravu o pročitanom.

Kako biste opisali klub u tri riječi?

Načitani, radoznali i vedri. Načitani - jer svi članovi zaista puno čitaju i izvan Kluba, te rado razmjenjujemo dojmove, ali i knjige. Radoznali – intelektualno radoznali, jer ne samo da pročitamo knjigu, nego nas zanima sve i o njenom autoru, njegovom životu, vremenu u kojem je knjiga nastala.
Radoznali smo kakva su djela iz žanrova koji nisu naši omiljeni žanrovi i koje nismo puno čitali. Upravo to je i razlog članstva u nekom klubu čitatelja – izaći iz vlastite zone ugode kada se radi o čitanju. Svi volimo dobre filmove i predstave, tako da često zajedno odemo i u kino i kazalište.
Želimo uvijek doživjeti i naučiti nešto novo. I vedri - jer naši su sastanci opušteni, uvijek se odvijaju u dobroj i pozitivnoj atmosferi, uz puno smijeha, bez obzira na to što se često dogodi da su nam mišljenja o pročitanom dijametralno suprotna.

Što je predmet vaših sastanaka?

Knjige. Književnost. Čitanje. Klub čitatelja „Treći ponedjeljak“ prvenstveno povezuje ljubav prema pisanoj riječi i naši su sastanci poprište kvalitetnih rasprava o pročitanome. Nerijetko se uputimo i na predstavljanja novog književnog naslova u našem gradu. Znamo se okupiti i na spontanim kavama jer nam se ne da čekati treći ponedjeljak u mjesecu da se vidimo i razmijenimo dojmove o nekoj knjizi koju smo pročitali i izvan obvezne lektire. Dakle, književnost je primarna, sve drugo došlo je vremenom i zahvaljujući pozitivnoj vibri koja vlada u Klubu.

Na svakom sastanku, nakon rasprave o knjizi mjeseca, biramo knjigu za sljedeći mjesec, odnosno izvlačimo je iz jedne lijepe, velike kutije, koju zovemo „šešir“, a u koju je svaki član stavio po tri prijedloga za čitanje. To je izvlačenje zasigurno najuzbudljiviji trenutak svakog sastanka.

Sastanke održavamo u nekom od mostarskih kafića ili restorana, u kojem možemo naći dovoljno veliko, ali dovoljno ugodno mjesto za naše knjiške razgovore.

Koji su planovi i ciljevi koje želite realizirati u 2022. godini?

Imamo nekoliko planova i ciljeva. Prošle smo godine na naše sastanke pozvali neke od najčitanijih domaćih književnika i imali smo čast da su nam se odazvali i Elvedin Nezirović i Senka Marić. Ti sastanci bili su jako zanimljivi i na obostrano zadovoljstvo. Ove godine planiramo pozvati još neke autore čija su nas djela zaintrigirala. Posebno nam je želja ugostiti Almina Kaplana i našu Mostarku, Magdalenu Blažević. Ta izravna interakcija nas čitatelja s autorima, bez posrednika, zaista je nešto posebno.

Drugi cilj je nastaviti suradnju s izdavačkom kućom Buybook. Oni su prepoznali naš trud, rad i kvalitetu i ponosni smo što su baš oni prijatelji našeg čitateljskog kluba. Naime, sudjelujemo u projektu “Od jedne pandemije do druge: 100 godina europske književnosti u 10 knjiga”, u okviru kojeg su do sada izašla četiri naslova. Mi smo sve naslove uvrstili u naš čitateljski plan. Kada nova knjiga izađe, Buybook svakom članu Kluba osigura njegov vlastiti primjerak za čitanje, raspravljamo o knjizi na sastanku (taj mjesec čitamo dvije knjige) i kroz naše osvrte nakon sastanka predstavljamo je široj publici. Iznimno nam je drago biti dijelom ovog projekta, i tako dodatno promovirati čitanje kvalitetne književnosti.

Planiramo organizirati i neke čitateljske aktivnosti za „podmladak“ Kluba, odnosno djecu naših članova.
I naposljetku, a to je i najbitnije - cilj nam je da Klub čitatelja „Treći ponedjeljak“ ostane svoj. Jedinstven. Opušten. Prepoznatljiv. Da se još dugo radujemo tom trećem ponedjeljku u mjesecu i da nestrpljivo iščekujemo sastanak Kluba, raspravu, izbor nove knjige mjeseca. Da uživamo u onome što smo pokrenuli i u što smo izrasli.

5 knjiga koje savjetujete da pročitamo u ovoj godini?

Sinovi, kćeri, Ivana Bodrožić

Roman koji razbija sve predrasude o LGBT+ zajednici. Vaši stavovi bit će iz temelja prodrmani, a tolerancija pod upitnikom. Intrigantno, zanimljivo i drugačije štivo koje će vas potaknuti na preispitivanje mnogo čega. Idealan materijal za čitateljske klubove.

Meho, Almin Kaplan

Samo veliki pisci mogu od banalne teme poput obnove džamijskog dvorišta i učmale atmosfere, kakva vlada u hercegovačkim Dubravama, stvoriti književni dragulj. Kaplan je s lakoćom uspio. I zato je majstor.

Brodska cesta bb, Mediha Šehidić

Roman koji će vas do kosti protresti svojom intimnom ispovijedi o odrastanju bez roditelja. Surovo bolan i iskren. Prelijepo ispisane stranice o tome kako se kalila čelično snažna žena. 
 

Molim te, pazi na mamu, Kuyung-sook Shin

Roman nad kojim nećete plakati dok ga budete čitali. Plakat ćete tek kad završite s čitanjem. Kad obrišete suze, zagrlite svoju mamu. Jako!

Normalni ljudi, Sally Rooney

Premda se na prvim stranicama čini kao tinejdžerski, ovo je roman o životu u kojem ćete istinski uživati. Svakako ga pročitajte prije najnovijeg romana iste autorice.

* * *
Naslovna fotografija: Pexels

U idealnom svijetu, svaki dom bi trebao prije svega nuditi zaštitu i sigurnost, no surova realnost ponekad pokazuje drugačije.

Poražavajuća je činjenica da su hiljade žena izložene opasnosti i zlostavljanju. Za mnoge od njih ključ do slobode krije se u Sigurnim kućama. Upravo iz tog razloga smo odlučili razgovarati s menadžericom Sigurne kuće Fondacije lokalne demokratije u Kantonu Sarajevo, Muberom Hodžić – Lemeš. 

 

Mubera Hodžić – Lemeš

Željeli smo bolje razumjeti sveobuhvatnu podršku koju ova institucija pruža ženama, a te ključne informacije prenijeti i vama. Otkrivamo koji su to koraci nakon što su osobe fizički sigurne u kućama, koliko je važna terapija, koji su uslovi za djecu, ali i to kako mi kao individue možemo djelovati ukoliko sumnjamo na nasilje u našoj blizini. 

 

Pored fizičke zaštite i pružanja sigurnosti nudite mnoštvo besplatnih usluga u vašoj organizaciji. Nakon što su osobe fizički sigurne u vašim kućama, koji je naredni korak?

Fondacija lokalne demokratije upravlja Sigurnom kućom u Kantonu Sarajevo od 2000. godine, a pored toga imamo i druge vidove podrške i pomoći ženama žrtvama nasilja u porodici poput našeg Centra za žene, SOS telefona, Edukativnog kutka za mlade.

Kada govorimo o Sigurnoj kući, ona predstavlja jednu od mogućnosti zbrinjavanja žrtava nasilja u momentu kad se nasilje prijavi, kada je ženi potrebna fizička zaštita, sigurnost, ali i kompletan specijalizirani set usluga koje pomažu žrtvama nasilja za izlazak iz nasilničkog odnosa.

Vrste usluga koje se pružaju žrtvama nasilja u porodici u Sigurnoj kući su:

- Fizička zaštita i sigurnost,

- Psihoterapijski tretman (individualni i grupni),

- Radno - okupaciona terapija,

- Socijalno savjetovanje i podrška,

- Pravna pomoć, kroz korištenje usluga Centra za besplatnu pravnu pomoć FLD,

- Medicinska asistencija i rehabilitacija u suradnji sa zdravstvenim ustanovama,

- Terapijski rad sa partnerom/počiniteljem nasilja sa Službama socijalne zaštite Kantona Sarajevo,

- Ekonomsko osamostaljivanje korisnica kroz ekonomsko osnaživanje (uključivanje korisnica u Savjetovalište za žene FLD Sarajevo, suradnja sa Zavodom za zapošljavanje i drugim NVO organizacijama koje implementiraju programe ekonomske podrške žrtava nasilja u porodici),

- Psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima)

Koliko je važan psihoterapijski tretman? 

Ženama koje su doživjele nasilje, a koje se suočavaju sa posljedicama nasilja, uglavnom je potrebna psihoterapijska pomoć. U Sigurnoj kući se žene uključuju u cjelokupni psihosocijalni tretman. Svaki slučaj je individualan i pristupa mu se na takav - individualan način.

Cilj psihološke podrške je:

- Pomoći ženi da vrati dobru sliku o sebi, stekne samopouzdanje i preuzme kontrolu nad svojim životom,

- Pomoći ženi da stekne svijest o svom pravu na izbor, pravu na život bez nasilja te joj omogućiti potpuni oporavak od traume,

- Postići znatno smanjenje simptoma traume, s ciljem njihovog potpunog nestanka.

Centar za žene Fondacije lokalne demokratije koji je smješten u Sarajevu također pruža besplatnu psihološku pomoć i podršku, pravno savjetovanje i socio-ekonomsku podršku za žrtve nasilja u porodici ili partnerskog nasilja, samohranim majkama, ženama na socijalnoj margini ili ženama žrtvama rata. Sve žene koje imaju potrebu mogu zakazati svoj termin na jedan od brojeva telefona: 033 570-560 ili 033 570-561.

Kako osiguravate privatnost korisnica usluga?

Imamo obrazac i jasne upute prema kojima objasnimo korisnicama da ne mogu nikome odavati lokaciju na kojoj su smještene. Korisnice naših usluga nikada ne izlažemo javnosti na način da bilo gdje objavljujemo njihova imena ili bilo kakve informacije koje bi na bilo koji način mogle otkriti njihov identitet. Anonimnost je zagarantovana svima, a reagujemo i u slučajevima anonimnih prijava.

 

Kakav je proces ulaska i izlaska iz sigurne kuće? 

U Kantonu Sarajevo su jasno definisane procedure smještaja žrtava nasilja u Sigurnu kuću. Potpisani su protokoli o saradnji sa Kantonalnim centrom za socijalni rad i MUP-om Kantona Sarajevo. Ukoliko žena prijavi nasilje na SOS telefon, policija se uputi na adresu i djeluje u skladu sa svojom nadležnošću. Žena dobije sve informacije o zaštiti, mogućnost da ode u policijsku upravu i podnese krivičnu prijavu, policija po potrebi uključi nadležnu službu socijalne zaštite odnosno dežurnog socijalnog radnika ukoliko je potreban smještaj u Sigurnu kuću koji se odmah može i realizovati.

Na području Kantona Sarajevo rade dežurni socijalni radnici tako da se zbrinjavanje žrtve može realizovati i tokom tokom noći, vikendima, praznicima. odnosno uvijek je moguć smještaj i zaštita žrtava nasilja na području Kantona Sarajevo. Također je i SOS telefon aktivan 24 sata. Dakle, potrebno je da prijavite nasilje nadležnoj policiji, centru za socijalni rad ili nas pozovite na SOS telefon broj 033 222-000. U Sigurnoj kući se može ostati do šest mjeseci, moguće je i duže u odnosu na kompleksnost slučaja, u saradnji sa centrima za socijalni rad.
 

Na koji način se radi sa korisnicama vaših usluga kako bi se osamostalile i nastavile život izvan kuće? 

U Sigurnoj kući u Sarajevu je od 2000. godine zbrinuto 2.314 žrtava nasilja. Razvijali smo i razvijamo dodatne programe podrške u vidu ekonomskog osnaživanja žena, pravne i psihološke podrške kako bi žene žrtve nasilja dobile mogućnost da se osamostale i izađu iz kruga nasilja. Posljednjih godina realizujemo Socijalni program koji je obezbjeđen od strane Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo.

Socijalni program se odnosi na materijalnu podršku žrtvama nasilja u porodici koje se osamostale nakon provedenog terapijskog tretmana u Sigurnoj kući. Za žene je od izuzetne važnosti podrška koju dobiju nakon napuštanja Sigurne kuće. Kroz Socijalni program omogućeno im je plaćanje troškova kirije i režija u trajanju do šest mjeseci.

Foto: Pexels.com   

 

Postoji li plan za postupanje u hitnim situacijama? 

Sigurna kuća pruža pomoć i zaštitu 24 sata dnevno, uvijek su naše usluge dostupne onima kojima su potrebne.

Postoje li procedure za procjenu opasnosti prije izlaska?

Mi imamo jasno definisanu izlaznu strategiju. Nakon smještaja u Sigurnu kuću i stabilizacije psihofizičkog stanja pristupa se izradi individualnog plana zaštite kojeg sačinjava korisnica zajedno sa psihologom nadležne službe socijalne zaštite i socijalnom radnicom Sigurne kuće. U individualnom planu se žena izjašnjava na koji način vidi rješenje svoje situacije. Uključe se potrebne institucije i organizacije koje će učestvovati u realizaciji plana zaštite.

Nakon realizacije većine postavljenih ciljeva, odnosno sticanja uvjeta za izlazak iz Sigurne kuće isto se i realizuje. Svaki slučaj se radi individualno te je i za rješenje istog potrebno različito vrijeme. Npr. ukoliko žena odluči trajni prekid nasilnog odnosa, potrebno je duže vrijeme dok završi postupak posredovanja, pokrene razvod braka, riješi pitanje čuvanja djece, nađe posao i stekne materijalne pretpostavke za samostalan život. Pojedine žene se vraćaju i u porodicu, ali sa drugačijim stavom jer su ohrabrene, pošto znaju da se ponovo mogu obratiti za pomoć ukoliko im bude potrebna. Sve žene koje su boravile u Sigurnoj kući ili prijavljivale nasilje u porodici mogu ponovno dobiti podršku sistema ukoliko je trebaju.

Nasilje u porodici se može prijaviti više puta, žena može biti zaštićena izrečenim zaštitnim mjerama više puta kao što može više puta i boraviti u Sigurnoj kući. Izlazak iz nasilnog odnosa je veoma težak i neke žene trebaju duže vrijeme do konačnog odlaska od počinitelja nasilja. Prema dostupnim svjetskim istraživanjima žena u prosjeku ostane 4 - 7 godina u nasilnom odnosu prije nego što iz njega izađe, a u prosjeku odlazi 7 puta prije konačnog odlaska.   

Kakve su usluge dostupne djeci osoba koje su pretrpjele nasilje? 

Imamo osiguran psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima i slično). Od 2002. godine u okviru Sigurne kuće pokrenut je rad i skloništa za djevojke žrtve seksualnog nasilja, incesta, silovanja, porodičnog nasilja i drugih oblika nasilja. Primarni cilj skloništa je obezbjeđivanje direktne zaštite djevojaka, psihoterapijski tretman u cilju rehabilitacije i resocijalizacije (nastavak školovanja, detraumatizacija i prevazilaženje traumatskih iskustava, ponovno uključivanje u društveni život).

 

Foto: Pexels.com

Za kraj nam recite koje su to mjere koje mi kao individue možemo poduzeti ukoliko sumnjamo da se u našoj blizini dešava neki oblik nasilja? 

Nevladine organizacije u „Sigurnoj mreži“ kojima koordinira Fondacija lokalne demokratije su kroz svoja iskustva sa žrtvama nasilja napravile iskorak kako nasilje više ne bi bilo tabu tema u četiri zida, kako bi postalo javno vidljivo i samim time kažnjivo. Nasilju može biti izloženo svako bez obzira na obrazovanje i zaposlenje. Važno je da poručimo iz prakse da je moguće izaći iz kruga nasilja ukoliko se koriste svi resursi i trenutna zakonska rješenja. Svako neprijavljivanje i prikrivanje nasilja stvara pogodno tlo da se nasilje nastavi i postane intenzivnije.

Žrtve nasilja kao i građani/ke koji imaju saznanja da se nasilje dešava mogu pozvati SOS telefon i zatražiti pomoć – 033/222-000, zatim 1265 za FBiH i 1264 za Republiku Srpsku. Žrtve nasilje nisu krive za počinjeno nasilje i svaki oblik nasilja treba prijaviti. Napravite prvi korak, pozovite SOS telefon gdje ćete biti saslušane bez osude, možete nazvati i anonimno i dobit ćete mogućnost da se zaštitite.

* * *   
Foto: Pexels.com