TEKST: Maria Krezić
DATUM OBJAVE: 15.2.2022.
Posljednjih nekoliko godina sve se više ističe potreba za osnivanjem čitateljskih klubova i aktivnostima za promicanje kulture čitanja u našoj zemlji. Uloga čitateljskih klubova se očituje i u razvoju komunikacijskih i socijalnih kompetencija pojedinaca, pa sve do utjecaja na psihofizičko zdravlje.
U sklopu bh. čitateljskog društva unutar kojeg djeluju i brojne knjižnice, škole i udruge, ne tako davno je osnovan i klub čitatelja „Treći ponedjeljak“ u čijem simboličnom nazivu se zapravo krije raspored njihovih susreta. Naime, radi se o skupini entuzijasta koji se sastaju svakog trećeg ponedjeljka u mjesecu, kada razgovaraju o odabranoj knjizi.
Time je Mostar dobio svoj prvi čitateljski klub čiji članovi od 2020. godine aktivno potiču okolinu na čitanje i stvaranje novih prijateljstava. Kako kažu, njihovi sastanci su opušteni, ugodni i zanimljivi, a više o predmetu tih književnih diskusija i planovima za budućnost pogledajte u našem razgovoru u nastavku.
* * *
Kada je osnovan i tko danas čini vaš klub?
Klub čitatelja „Treći ponedjeljak“ osnovan je u siječnju 2020. godine. Nismo htjeli samo sjediti i žaliti se kako Mostaru nedostaje čitateljski klub, nego smo u novu godinu ušli s ciljem. Iskrica želje rasplamsala se u ideju, ideja u plan, plan u realizaciju, i evo nas dvije godine kasnije, i dalje okupljeni oko iste ideje i čak još više zagrijani za nju. Nakon 24 sastanka i preko 30 pročitanih naslova, još se radujemo našem sastanku svakog trećeg ponedjeljka u mjesecu.
Članovi kluba različitih su profila. Ne, nismo svi profesori književnosti. Među nama ima i prevoditelja, ekonomista, pravnika, planinara, medicinara, freelancera, kreativaca... Čak je i dobna granica između nas poprilično velika, ali nama je potpuno neprimjetna. Jedina bitna stavka za "upad" u Klub je ljubav prema čitanju i spremnost na kvalitetnu raspravu o pročitanom.
Kako biste opisali klub u tri riječi?
Načitani, radoznali i vedri. Načitani - jer svi članovi zaista puno čitaju i izvan Kluba, te rado razmjenjujemo dojmove, ali i knjige. Radoznali – intelektualno radoznali, jer ne samo da pročitamo knjigu, nego nas zanima sve i o njenom autoru, njegovom životu, vremenu u kojem je knjiga nastala.
Radoznali smo kakva su djela iz žanrova koji nisu naši omiljeni žanrovi i koje nismo puno čitali. Upravo to je i razlog članstva u nekom klubu čitatelja – izaći iz vlastite zone ugode kada se radi o čitanju. Svi volimo dobre filmove i predstave, tako da često zajedno odemo i u kino i kazalište.
Želimo uvijek doživjeti i naučiti nešto novo. I vedri - jer naši su sastanci opušteni, uvijek se odvijaju u dobroj i pozitivnoj atmosferi, uz puno smijeha, bez obzira na to što se često dogodi da su nam mišljenja o pročitanom dijametralno suprotna.
Što je predmet vaših sastanaka?
Knjige. Književnost. Čitanje. Klub čitatelja „Treći ponedjeljak“ prvenstveno povezuje ljubav prema pisanoj riječi i naši su sastanci poprište kvalitetnih rasprava o pročitanome. Nerijetko se uputimo i na predstavljanja novog književnog naslova u našem gradu. Znamo se okupiti i na spontanim kavama jer nam se ne da čekati treći ponedjeljak u mjesecu da se vidimo i razmijenimo dojmove o nekoj knjizi koju smo pročitali i izvan obvezne lektire. Dakle, književnost je primarna, sve drugo došlo je vremenom i zahvaljujući pozitivnoj vibri koja vlada u Klubu.
Na svakom sastanku, nakon rasprave o knjizi mjeseca, biramo knjigu za sljedeći mjesec, odnosno izvlačimo je iz jedne lijepe, velike kutije, koju zovemo „šešir“, a u koju je svaki član stavio po tri prijedloga za čitanje. To je izvlačenje zasigurno najuzbudljiviji trenutak svakog sastanka.
Sastanke održavamo u nekom od mostarskih kafića ili restorana, u kojem možemo naći dovoljno veliko, ali dovoljno ugodno mjesto za naše knjiške razgovore.
Koji su planovi i ciljevi koje želite realizirati u 2022. godini?
Imamo nekoliko planova i ciljeva. Prošle smo godine na naše sastanke pozvali neke od najčitanijih domaćih književnika i imali smo čast da su nam se odazvali i Elvedin Nezirović i Senka Marić. Ti sastanci bili su jako zanimljivi i na obostrano zadovoljstvo. Ove godine planiramo pozvati još neke autore čija su nas djela zaintrigirala. Posebno nam je želja ugostiti Almina Kaplana i našu Mostarku, Magdalenu Blažević. Ta izravna interakcija nas čitatelja s autorima, bez posrednika, zaista je nešto posebno.
Drugi cilj je nastaviti suradnju s izdavačkom kućom Buybook. Oni su prepoznali naš trud, rad i kvalitetu i ponosni smo što su baš oni prijatelji našeg čitateljskog kluba. Naime, sudjelujemo u projektu “Od jedne pandemije do druge: 100 godina europske književnosti u 10 knjiga”, u okviru kojeg su do sada izašla četiri naslova. Mi smo sve naslove uvrstili u naš čitateljski plan. Kada nova knjiga izađe, Buybook svakom članu Kluba osigura njegov vlastiti primjerak za čitanje, raspravljamo o knjizi na sastanku (taj mjesec čitamo dvije knjige) i kroz naše osvrte nakon sastanka predstavljamo je široj publici. Iznimno nam je drago biti dijelom ovog projekta, i tako dodatno promovirati čitanje kvalitetne književnosti.
Planiramo organizirati i neke čitateljske aktivnosti za „podmladak“ Kluba, odnosno djecu naših članova.
I naposljetku, a to je i najbitnije - cilj nam je da Klub čitatelja „Treći ponedjeljak“ ostane svoj. Jedinstven. Opušten. Prepoznatljiv. Da se još dugo radujemo tom trećem ponedjeljku u mjesecu i da nestrpljivo iščekujemo sastanak Kluba, raspravu, izbor nove knjige mjeseca. Da uživamo u onome što smo pokrenuli i u što smo izrasli.
5 knjiga koje savjetujete da pročitamo u ovoj godini?
Sinovi, kćeri, Ivana Bodrožić
Roman koji razbija sve predrasude o LGBT+ zajednici. Vaši stavovi bit će iz temelja prodrmani, a tolerancija pod upitnikom. Intrigantno, zanimljivo i drugačije štivo koje će vas potaknuti na preispitivanje mnogo čega. Idealan materijal za čitateljske klubove.
Meho, Almin Kaplan
Samo veliki pisci mogu od banalne teme poput obnove džamijskog dvorišta i učmale atmosfere, kakva vlada u hercegovačkim Dubravama, stvoriti književni dragulj. Kaplan je s lakoćom uspio. I zato je majstor.
Brodska cesta bb, Mediha Šehidić
Roman koji će vas do kosti protresti svojom intimnom ispovijedi o odrastanju bez roditelja. Surovo bolan i iskren. Prelijepo ispisane stranice o tome kako se kalila čelično snažna žena.
Molim te, pazi na mamu, Kuyung-sook Shin
Roman nad kojim nećete plakati dok ga budete čitali. Plakat ćete tek kad završite s čitanjem. Kad obrišete suze, zagrlite svoju mamu. Jako!
Normalni ljudi, Sally Rooney
Premda se na prvim stranicama čini kao tinejdžerski, ovo je roman o životu u kojem ćete istinski uživati. Svakako ga pročitajte prije najnovijeg romana iste autorice.
* * *
Naslovna fotografija: Pexels
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Koliko vas tegobe ometaju u svakodnevici?
Za doc. dr. Azura Tulumovića, specijalistu ginekologije i akušerstva i direktora ASA Bolnice, odgovor na to pitanje važan je dio razgovora s pacijenticom.
Kako nam objašnjava, iskustvo ga je naučilo da isti nalaz kod dvije žene može značiti sasvim različite brige, potrebe i očekivanja.
doc. dr. Azur Tulumović, specijalista ginekologije i akušerstva u ASA Bolnici
Zato želi čuti i ono što žena možda oklijeva spomenuti: bol zbog koje mijenja planove, promjene koje pripisuje stresu ili pitanje o plodnosti, iako trudnoću trenutno ne planira. U njegovim odgovorima stalno se vraća važnost razgovora u kojem pacijentica može objasniti šta je muči i razumjeti šta slijedi.
Za Bonjour.ba govorili smo o reproduktivnom zdravlju kroz različite životne faze, od bolnih menstruacija i nedoumica o HPV-u do prvih znakova perimenopauze.
Pitali smo ga i kako su društvene mreže promijenile razgovore u ordinaciji te šta bi volio da svaka žena zna prije sljedećeg pregleda.
doc. dr. Azur: Danas još više pažnje posvećujem tome kako žena doživljava svoje tegobe i koliko one utiču na njen život. Iskustvo vas nauči da isti nalaz kod dvije pacijentice može značiti sasvim različite brige, potrebe i očekivanja.
Zato mi je, uz pregled i medicinske nalaze, važno čuti šta je ženi najteže, čega se plaši i šta očekuje od liječenja. Nastojim objasniti mogućnosti razumljivim jezikom i odluke donositi zajedno s njom.
Volio bih da svaka pacijentica iz ordinacije izađe s osjećajem da je njena briga ozbiljno shvaćena i da zna koji je sljedeći korak.
Posebno nam je važan dio o tome koliko tegobe utiču na svakodnevicu.
Kada im dugo prilagođavamo obaveze i planove, možemo se toliko naviknuti na njih da ih na pregledu jedva spomenemo. Zato smo se u nastavku vratili upravo tim iskustvima koja žene ponekad godinama prihvataju.
doc. dr. Azur: Najčešće su to bolne menstruacije i obilna krvarenja. Žene ponekad godinama žive s tim tegobama jer su još kao djevojčice čule da menstruacija boli i da to treba prihvatiti.
Međutim, ako zbog bola odustajete od obaveza, planirate život oko ciklusa ili vas krvarenje iscrpljuje, zaslužujete da se utvrdi zbog čega se to dešava.
Takvi simptomi mogu biti povezani s endometriozom, miomima, adenomiozom ili hormonskim poremećajima.
Ne znači da iza svake tegobe stoji oboljenje, ali ne bismo je trebali olako zanemariti. Važno je da žena zna da na pregledu može otvoreno reći: „Ovo mi otežava život.“
doc. dr. Azur: Razumljivo je da, kada se osjećamo dobro, pregled lako odgodimo. Međutim, neke promjene ne daju simptome u početku i upravo nam preventivni pregledi omogućavaju da ih otkrijemo na vrijeme.
Pregledom i odgovarajućim testovima možemo prepoznati prekancerozne promjene grlića materice, pojedine infekcije i druge probleme koje žena sama ne mora primijetiti.
Volio bih da se na ginekološki pregled gleda i kao na priliku za razgovor. To je vrijeme u kojem možete pitati sve što vas zanima o ciklusu, kontracepciji, planiranju trudnoće ili menopauzi.
Učestalost pregleda i potrebne testove dogovaramo prema dobi, prethodnim nalazima i individualnim potrebama.
doc. dr. Azur: Jedna od najvećih zabluda jeste da pozitivan HPV nalaz znači rak ili da dokazuje nevjerstvo. Znam koliko takav nalaz može uznemiriti ženu, posebno kada informacije počne tražiti sama i naiđe na zastrašujuća tumačenja.
HPV je veoma česta infekcija, koja je u mnogim slučajevima prolazna. Pozitivan nalaz sam po sebi ne znači rak, ali zahtijeva odgovarajuće praćenje.
Zato je važno da žena dobije jasno objašnjenje svog nalaza i preporuku za naredne korake, uključujući kontrole, testiranje i razgovor o vakcinaciji.
Moj cilj je da iz ordinacije izađe s razumijevanjem onoga što se dešava i jasnim planom.
Od razumijevanja nalaza razgovor smo nastavili pitanjima o budućnosti. Tema plodnosti može biti osjetljiva i kada trudnoću još ne planiramo, posebno uz tuđa očekivanja o tome kada bismo trebale postati majke.
Zanimalo nas je kako taj razgovor otvoriti dovoljno rano, uz prostor za vlastite odluke.
doc. dr. Azur: Prije svega, ne bih želio da razgovor o plodnosti doživi kao pritisak da mora što prije postati majka. To je lična odluka, povezana s njenim željama i životnim okolnostima. Volio bih samo da raspolaže informacijama koje joj mogu pomoći u planiranju budućnosti.
Plodnost se mijenja s godinama, a njen pad postaje izraženiji nakon 35. godine, iako postoje individualne razlike.
Dobro je poznavati vlastitu i porodičnu zdravstvenu historiju, brinuti o reproduktivnom zdravlju i s ginekologom razgovarati o svojim planovima, čak i kada trudnoća još nije aktuelna tema. Takav razgovor može joj pomoći da bolje razumije svoje mogućnosti i odluke donosi mirnije.
doc. dr. Azur: Utiče mnogo, iako u svakodnevnoj žurbi tu povezanost često ne primjećujemo. San, ishrana, kretanje, stres, pušenje, alkohol i tjelesna težina mogu se odraziti na ciklus, hormone, plodnost i trudnoću.
Važan dio te brige jeste i seksualno zdravlje.
Ali ne bih volio da žena iz toga zaključi da mora živjeti savršeno ili da je sama kriva za tegobe koje ima. Zdravstveni problemi imaju različite uzroke.
Svakodnevne navike mogu podržati zdravlje, a promjene je najbolje uvoditi postepeno, tako da budu održive. Jednako je važno prepoznati kada je potreban pregled i stručna pomoć.
Dobro je čuti i njegovu napomenu da žena ne treba osjećati krivicu za tegobe koje ima. Savjeti o zdravijim navikama lako postanu još jedna lista obaveza koju pokušavamo ispuniti.
Među faktorima koje je spomenuo posebno smo se zadržali na stresu, jer njime često objašnjavamo promjene za koje nemamo drugi odgovor.
doc. dr. Azur: Kada smo pod pritiskom, lako kažemo: „Samo sam umorna“ ili „To je od stresa.“ I zaista, stres može imati značajan uticaj.
Ipak, ako su promjene nove, traju, ponavljaju se ili postaju toliko izražene da žena osjeća da nije svoja, vrijedi ih provjeriti.
Uzrok mogu biti hormonske promjene, ali i poremećaji funkcije štitne žlijezde, anemija, trudnoća ili druga stanja. Zato je važno najprije saslušati ženu i razumjeti šta se promijenilo, a zatim odrediti koje su pretrage potrebne.
Ne treba čekati da tegobe postanu nepodnošljive da bismo ih shvatili ozbiljno.
O perimenopauzi danas slušamo i kroz vrlo lična iskustva žena na društvenim mrežama. U nekoj se priči prepoznamo, drugu pošaljemo prijateljici, a ponekad nakon gledanja imamo još više pitanja.
Kako se sve to prenosi u ordinaciju i pomaže li razgovoru s ljekarom, bilo je naše sljedeće pitanje.
doc. dr. Azur: Perimenopauza ne počinje kod svake žene na isti način. Neke prvo primijete da ciklusi više nisu redovni ili da se krvarenje promijenilo.
Druge govore da lošije spavaju, lakše se uznemire, osjećaju anksioznost ili imaju manju seksualnu želju. Valunzi, koje najčešće povezujemo s ovim periodom, samo su jedan od mogućih simptoma.
Ove promjene mogu biti zbunjujuće, posebno kada žena ne zna šta ih uzrokuje. Ako su tegobe intenzivne, jave se ranije nego što se očekuje ili narušavaju kvalitet života, treba ih dodatno procijeniti i razmotriti druge moguće uzroke.
Važno mi je da žene znaju da o tome mogu razgovarati i potražiti podršku. Ne moraju same pokušavati pronaći objašnjenje za sve što osjećaju.
doc. dr. Azur: Viđamo i jedno i drugo. Dobro je što su društvene mreže otvorile teme o kojima se ranije šutjelo.
Žena se ponekad prepozna u nečijem iskustvu, shvati da nije jedina koja ima određene tegobe i odluči potražiti pomoć. To može biti veoma korisno.
Problem nastaje kada kratki video postane osnova za samostalno postavljanje dijagnoze ili uzimanje terapije. Tuđe iskustvo, čak i kada je iskreno preneseno, ne mora odgovarati vašoj situaciji.
Zato mi je drago kada pacijentica kaže: „Pročitala sam ovo, možete li mi objasniti?“ Takva pitanja su dobrodošla. Zajedno možemo razjasniti šta je pouzdano i šta je za nju zaista važno.
doc. dr. Azur: Volio bih da svaka žena zna da ne mora čekati da tegobe postanu ozbiljne kako bi potražila pomoć. Uz posao, porodicu i svakodnevne obaveze, briga o sebi često ostane za kasnije. Ipak, bol, promjene ciklusa ili druga pitanja koja je brinu zaslužuju pažnju, čak i kada još može „normalno funkcionisati“.
O menstruaciji, plodnosti, seksualnom zdravlju i menopauzi treba razgovarati slobodno, bez stida.
U ordinaciji nema nevažnih ili neugodnih pitanja.
Važno mi je da žena osjeti da može reći šta je brine, da će biti saslušana i dobiti razumljivo objašnjenje.
Zato je moja poruka: slušajte svoje tijelo i dajte sebi pravo da svoje zdravlje stavite među prioritete.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
