Posljednjih nekoliko godina sve se više ističe potreba za osnivanjem čitateljskih klubova i aktivnostima za promicanje kulture čitanja u našoj zemlji. Uloga čitateljskih klubova se očituje i u razvoju komunikacijskih i socijalnih kompetencija pojedinaca, pa sve do utjecaja na psihofizičko zdravlje. 

U sklopu bh. čitateljskog društva unutar kojeg djeluju i brojne knjižnice, škole i udruge, ne tako davno je osnovan i klub čitatelja „Treći ponedjeljak“ u čijem simboličnom nazivu se zapravo krije raspored njihovih susreta. Naime, radi se o skupini entuzijasta koji se sastaju svakog trećeg ponedjeljka u mjesecu, kada razgovaraju o odabranoj knjizi.
Time je Mostar dobio svoj prvi čitateljski klub čiji članovi od 2020. godine aktivno potiču okolinu na čitanje i stvaranje novih prijateljstava. Kako kažu, njihovi sastanci su opušteni, ugodni i zanimljivi, a više o predmetu tih književnih diskusija i planovima za budućnost pogledajte u našem razgovoru u nastavku.

* * *

Kada je osnovan i tko danas čini vaš klub?

Klub čitatelja „Treći ponedjeljak“ osnovan je u siječnju 2020. godine. Nismo htjeli samo sjediti i žaliti se kako Mostaru nedostaje čitateljski klub, nego smo u novu godinu ušli s ciljem. Iskrica želje rasplamsala se u ideju, ideja u plan, plan u realizaciju, i evo nas dvije godine kasnije, i dalje okupljeni oko iste ideje i čak još više zagrijani za nju. Nakon 24 sastanka i preko 30 pročitanih naslova, još se radujemo našem sastanku svakog trećeg ponedjeljka u mjesecu.

Članovi kluba različitih su profila. Ne, nismo svi profesori književnosti. Među nama ima i prevoditelja, ekonomista, pravnika, planinara, medicinara, freelancera, kreativaca... Čak je i dobna granica između nas poprilično velika, ali nama je potpuno neprimjetna. Jedina bitna stavka za "upad" u Klub je ljubav prema čitanju i spremnost na kvalitetnu raspravu o pročitanom.

Kako biste opisali klub u tri riječi?

Načitani, radoznali i vedri. Načitani - jer svi članovi zaista puno čitaju i izvan Kluba, te rado razmjenjujemo dojmove, ali i knjige. Radoznali – intelektualno radoznali, jer ne samo da pročitamo knjigu, nego nas zanima sve i o njenom autoru, njegovom životu, vremenu u kojem je knjiga nastala.
Radoznali smo kakva su djela iz žanrova koji nisu naši omiljeni žanrovi i koje nismo puno čitali. Upravo to je i razlog članstva u nekom klubu čitatelja – izaći iz vlastite zone ugode kada se radi o čitanju. Svi volimo dobre filmove i predstave, tako da često zajedno odemo i u kino i kazalište.
Želimo uvijek doživjeti i naučiti nešto novo. I vedri - jer naši su sastanci opušteni, uvijek se odvijaju u dobroj i pozitivnoj atmosferi, uz puno smijeha, bez obzira na to što se često dogodi da su nam mišljenja o pročitanom dijametralno suprotna.

Što je predmet vaših sastanaka?

Knjige. Književnost. Čitanje. Klub čitatelja „Treći ponedjeljak“ prvenstveno povezuje ljubav prema pisanoj riječi i naši su sastanci poprište kvalitetnih rasprava o pročitanome. Nerijetko se uputimo i na predstavljanja novog književnog naslova u našem gradu. Znamo se okupiti i na spontanim kavama jer nam se ne da čekati treći ponedjeljak u mjesecu da se vidimo i razmijenimo dojmove o nekoj knjizi koju smo pročitali i izvan obvezne lektire. Dakle, književnost je primarna, sve drugo došlo je vremenom i zahvaljujući pozitivnoj vibri koja vlada u Klubu.

Na svakom sastanku, nakon rasprave o knjizi mjeseca, biramo knjigu za sljedeći mjesec, odnosno izvlačimo je iz jedne lijepe, velike kutije, koju zovemo „šešir“, a u koju je svaki član stavio po tri prijedloga za čitanje. To je izvlačenje zasigurno najuzbudljiviji trenutak svakog sastanka.

Sastanke održavamo u nekom od mostarskih kafića ili restorana, u kojem možemo naći dovoljno veliko, ali dovoljno ugodno mjesto za naše knjiške razgovore.

Koji su planovi i ciljevi koje želite realizirati u 2022. godini?

Imamo nekoliko planova i ciljeva. Prošle smo godine na naše sastanke pozvali neke od najčitanijih domaćih književnika i imali smo čast da su nam se odazvali i Elvedin Nezirović i Senka Marić. Ti sastanci bili su jako zanimljivi i na obostrano zadovoljstvo. Ove godine planiramo pozvati još neke autore čija su nas djela zaintrigirala. Posebno nam je želja ugostiti Almina Kaplana i našu Mostarku, Magdalenu Blažević. Ta izravna interakcija nas čitatelja s autorima, bez posrednika, zaista je nešto posebno.

Drugi cilj je nastaviti suradnju s izdavačkom kućom Buybook. Oni su prepoznali naš trud, rad i kvalitetu i ponosni smo što su baš oni prijatelji našeg čitateljskog kluba. Naime, sudjelujemo u projektu “Od jedne pandemije do druge: 100 godina europske književnosti u 10 knjiga”, u okviru kojeg su do sada izašla četiri naslova. Mi smo sve naslove uvrstili u naš čitateljski plan. Kada nova knjiga izađe, Buybook svakom članu Kluba osigura njegov vlastiti primjerak za čitanje, raspravljamo o knjizi na sastanku (taj mjesec čitamo dvije knjige) i kroz naše osvrte nakon sastanka predstavljamo je široj publici. Iznimno nam je drago biti dijelom ovog projekta, i tako dodatno promovirati čitanje kvalitetne književnosti.

Planiramo organizirati i neke čitateljske aktivnosti za „podmladak“ Kluba, odnosno djecu naših članova.
I naposljetku, a to je i najbitnije - cilj nam je da Klub čitatelja „Treći ponedjeljak“ ostane svoj. Jedinstven. Opušten. Prepoznatljiv. Da se još dugo radujemo tom trećem ponedjeljku u mjesecu i da nestrpljivo iščekujemo sastanak Kluba, raspravu, izbor nove knjige mjeseca. Da uživamo u onome što smo pokrenuli i u što smo izrasli.

5 knjiga koje savjetujete da pročitamo u ovoj godini?

Sinovi, kćeri, Ivana Bodrožić

Roman koji razbija sve predrasude o LGBT+ zajednici. Vaši stavovi bit će iz temelja prodrmani, a tolerancija pod upitnikom. Intrigantno, zanimljivo i drugačije štivo koje će vas potaknuti na preispitivanje mnogo čega. Idealan materijal za čitateljske klubove.

Meho, Almin Kaplan

Samo veliki pisci mogu od banalne teme poput obnove džamijskog dvorišta i učmale atmosfere, kakva vlada u hercegovačkim Dubravama, stvoriti književni dragulj. Kaplan je s lakoćom uspio. I zato je majstor.

Brodska cesta bb, Mediha Šehidić

Roman koji će vas do kosti protresti svojom intimnom ispovijedi o odrastanju bez roditelja. Surovo bolan i iskren. Prelijepo ispisane stranice o tome kako se kalila čelično snažna žena. 
 

Molim te, pazi na mamu, Kuyung-sook Shin

Roman nad kojim nećete plakati dok ga budete čitali. Plakat ćete tek kad završite s čitanjem. Kad obrišete suze, zagrlite svoju mamu. Jako!

Normalni ljudi, Sally Rooney

Premda se na prvim stranicama čini kao tinejdžerski, ovo je roman o životu u kojem ćete istinski uživati. Svakako ga pročitajte prije najnovijeg romana iste autorice.

* * *
Naslovna fotografija: Pexels

Na 14. Branding konferenciji razgovarali smo o pažnji, povjerenju, algoritmima, vještačkoj inteligenciji i idejama za koje vrijedi rizikovati.

Možete isplanirati kampanju do posljednjeg kadra, ali ne možete isplanirati šta će publika s njom uraditi, kome će je algoritam pokazati ni koliko će joj ljudi vjerovati.

Na toj razlici između namjere i priče koja na kraju zaživi počiva Brand New Control, tema 14. Branding konferencije. 





Ovogodišnje izdanje, održano 18. septembra u Olimpijskoj dvorani Zetra, otvorilo je pitanja o pažnji, povjerenju, originalnosti i kreativnom radu u vremenu algoritama i vještačke inteligencije.

Kratka i direktna pitanja postavili smo ljudima koji te promjene svakodnevno oblikuju kroz vlastiti rad. Zanimalo nas je ko danas kontroliše priču, šta je brendovima izmaklo iz ruku i kako prepoznati ideju za koju vrijedi rizikovati.

Njihovi odgovori otkrivaju gdje danas završava kontrola, a počinju povjerenje, rizik i ideje koje se ne mogu svesti na formulu.

Dobre ideje rijetko dolaze s garancijom  

Za Amnu Džambić Branković, suvlasnicu agencije Via Media, ideje za koje vrijedi rizikovati često su upravo one koje ne dobiju jednoglasno „da“.

„Uglavnom su to ideje oko kojih se ne slažemo svi, ideje koje nam ne daju mira, koje nam ne daju spavati i kojima se uvijek vraćamo.“

Ali rizik ne znači i potpuno prepuštanje odluke tehnologiji. Kada smo je pitali koji dio kreativnog rada nikada ne bi prepustila vještačkoj inteligenciji, Amna je povukla vrlo jasnu granicu.

„Uvijek kažem da su ljudi front office, a AI back office. Ono što ne možemo prepustiti AI-ju je konačna odluka, jer ipak ljudi najbolje znaju emociju i način na koji se mogu približiti drugim ljudima.“




Na ideju kao početnu tačku nadovezuje se Sean Poropat, vlasnik i glavni kreativni direktor Studija Sonda. Za njega je danas zapravo lakši dio imati ideju. Teže je učiniti da ona zaista zaživi.

„Ideje danas imamo svi. Mi jesmo ljudi. Lako je imati ideju, međutim, puno ju je teže ostvariti. Veliku ideju ne morate nikome objašnjavati. Ona sama po sebi jeste jasna i postaje dio naše kulture.“



 

Povjerenje počinje tamo gdje kampanja završava

Za Mirana Stambola, Brand Manager za Audi, pitanje šta gradi povjerenje kada kampanja završi zapravo počinje idejom da njen utjecaj ne prestaje završetkom same kampanje.

„Kampanja mislim da nikad ne završi jer iza nje stoje ljudi i proizvodi koji su dio te kampanje i to će ostati sve dok je klijent vezan za taj proizvod.“



 

Šta danas znači imati ili nemati kontrolu nad brendom?

Harisa Mujanovića, direktora Bingo Group, pitali smo može li gubitak kontrole ponekad biti dobar za brend i šta se tada može otvoriti kao nova mogućnost.

„Tek kad izgubite kontrolu, vidite koliko vam je brend ustvari jak i definitivno u tom nekom gubitku kontrole nastaju neke nove ideje i izgradnja stvari za koje prije ste možda smatrali u nekom sigurnom okruženju da jednostavno nisu moguće.“




Na samu ideju nove kontrole nadovezuje se Mirela Laković, PR i marketing stručnjakinja.

„Ja mislim da je nova kontrola zapravo usmjerena na nas same. Ako smo pojedinci, ako smo brend, onda na suštinu tog brenda. Mislim da trebamo voditi računa da nas ne ponese ta lakoća i dostupnost koja je danas na svakom koraku. Mislim da je to novi izazov kada je riječ o kontroli.“




A pitanje ko danas zapravo kontroliše priču, brend, publika ili algoritam, postavili smo i Krešimiru Macanu, stručnjaku za strateško i krizno komuniciranje, vlasniku agencije za odnose s javnošću Manjgura.

„Uvijek publika odlučuje na kraju, ali algoritam postaje pametniji od publike. Dakle, algoritam, odnosno sve društvene mreže i svi oni koji, koji konzumiraju dnevno pokušavaju preuzeti kontrolu kako bi onda to prodali brendovima da bi to prodali publici.“




Ovogodišnja 14. Branding konferencija otvorila je pitanja koja kreativna i komunikacijska industrija više ne može odgađati. Na istoj sceni okupila je različita iskustva, stavove i pristupe, ostavljajući publici nove perspektive i ideje za koju vrijedi rizikovati.

Algoritam može prepoznati obrazac.

Za rizik, stav i dobru procjenu i dalje je potreban čovjek.  







 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Branding konferencijom

Bonjour.ba produkcija 

Voditeljica projekta: Semra Manjura 
Autorica & vizualni dizajn članka: Ilda Lihić-Isović
Foto i video: Marko Jovančić