Kada kreiramo interijer koji će odražavati naš karakter i estetiku kako bi ga pretvorili u omiljenu oazu, važno je obratiti pažnju na detalje.

Upravo su detalji oni koji čine razliku od interijera do interijera i uz pomoć kojih možemo kreirati prostor koji je autentičan, sofisticiran i stiliziran po uzoru na one kakve gledamo na naslovnicama magazina. Osim toga, ukrasi će sve elemente interijera s lakoćom povezati u harmoničan prostor u kojem rado provodimo vrijeme.

Foto: Lemon Lab

S vama dijelimo još jedan dizajnerski brend koji će u svaki kutak doma, ureda ili javnog prostora unijeti dašak prirodne ljepote i sofisticiranog dizajna – savršenu kombinaciju koja se krije u svim komadima brenda KAMART.

KAMART je bh. brend koji kroz ukrase izrađene od kamena spaja estetiku i funkcionalnost. Tako uz nekoliko detalja poput držača za knjige, elegantnih zdjela ili svijećnjaka, možete kreirati prostor koji odiše tradicijom i suvremenom estetikom u isto vrijeme.

Foto: Anna Lukenda

Foto: Anna Lukenda

Prirodne nijanse kamena od kojeg su komadi izrađeni, a koje variraju od svijetlo krem do zlatno - bež te jedva vidljive linije i mrlje, daju mu elegantan i prirodan izgled. Stoga je svaki komad idealan za sofisticirane dizajnerske interijere, ali i minimalistički uređen dom koji stavlja fokus na detalje koji sa sobom nose posebnu priču.

Rođen u Bosni i Hercegovini, KAMART je brend koji spaja lokalnu tradiciju i suvremeni dizajn. Pod stručnim vodstvom arhitektice Ivane Krilić, osnivačice i voditeljice arhitektonskog ureda STUDIO 21, KAMART donosi kolekciju elegantnih kamenih ukrasa izrađenih s ljubavlju i posvećenošću. Tradicija i bogato naslijeđe koje donosi Hercegovina, utkani su u svaki ovaj komad koji priča o trajnosti i ljepoti. 

Ivana Krilić, arhitektica i osnivačica brenda KAMART

Foto: Anna Lukenda

”Inspiracija za KAMART proizašla je iz želje da se povežu tradicija i suvremenost. Hercegovina, sa svojim bogatim nasljeđem i prirodnim ljepotama, pruža savršenu pozadinu za razvoj brenda koji cijeni autentičnost i kvalitetu. Naši proizvodi predstavljaju spoj prošlosti i sadašnjosti, gdje svaki komad kamena priča svoju priču, prenoseći jedinstvenu energiju i karakter.” – komentira arhitektica Ivana Krilić.

KAMART se uz autentičnost i kvalitetu ponosi i svojom filozofijom održivosti i ekološke osviještenosti. Za prvu kolekciju, Ivana je birala mostarski kamen miljevinu, visokokvalitetni vapnenac iz lokalnog kamenoloma Mukoša pored Mostara koji se s lakoćom oblikuje i pretvara u unikatne arhitektonske i ukrasne elemente. Osim toga, koristeći kamen koji dolazi iz lokalnih izvora, smanjuje se ugljični otisak i podržava lokalna ekonomija.

Foto: Lemon Lab

Foto: Lemon Lab

Ovaj kamen, poznat po svojoj povijesnoj i kulturnoj vrijednosti, korišten je u izradi značajnih građevina poput Starog mosta u Mostaru i Vijećnice u Sarajevu. Uz njega, za neke buduće kolekcije, arhitektica planira uvrstiti i druge vrste kamena, od pažljivo odabranih uvoznih izvora, zadržavajući autentičnost i kvalitetu izrade, unoseći pri tome raznolikost u ovaj brend.

Kada pričamo o interijerima, znamo da se uz materijale i boje uvijek veže i tekstura koja će unijeti posebnu dinamiku, eleganciju, sjaj ili odvažni element u prostor.

To je još jedna dimenzija po kojoj se ističe svaki komad brenda KAMART, koji se izrađuju procesom obrade kamena kombinirajući zanatsko umijeće s modernom tehnologijom, osiguravajući minimalan otpad i maksimalnu efikasnost. Proizvodi nisu tretirani kemijskim premazima, što im omogućuje da zadrže svoju prirodnu ljepotu i teksturu.

Foto: Anna Lukenda

Foto: Anna Lukenda

Dizajn vizualnog identiteta kreirala je istaknuta bh. dizajnerica Anna Lukenda. Realizaciju cjelokupne online kampanje potpisuje kreativna Lemon Lab agencija.

Istražite ovu izvanrednu kolekciju na web stranici brenda ili na Instagramu i otkrijete kako KAMART može unijeti dašak autentičnosti i sofisticiranosti u vaš dom.

Foto: Anna Lukenda

* * *
Naslovna fotografija: Lemon Lab

Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.

Nakon brojnih tekstova o modi uz serijal Bonjour Picks, koje ste, sudeći po čitanosti voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, The Bonjour List se ovoga puta okreće arhitekturi.

Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.

Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.



Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada  

Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.

Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.

Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja

Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.

Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.





Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce

Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.

Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.




Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.

Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.

Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo

Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.

Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.




Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea

Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.

Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.






Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu

Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.

Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.



Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol

Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.

Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.



Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.

Narodno pozorište teatar monumentalnosti

Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.

To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.




Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir

Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.

Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.




Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice

Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.

Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.





Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.

Zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba