TEKST: Arijana Bošnjak
DATUM OBJAVE: 8.8.2024.
Kada kreiramo interijer koji će odražavati naš karakter i estetiku kako bi ga pretvorili u omiljenu oazu, važno je obratiti pažnju na detalje.
Upravo su detalji oni koji čine razliku od interijera do interijera i uz pomoć kojih možemo kreirati prostor koji je autentičan, sofisticiran i stiliziran po uzoru na one kakve gledamo na naslovnicama magazina. Osim toga, ukrasi će sve elemente interijera s lakoćom povezati u harmoničan prostor u kojem rado provodimo vrijeme.
Foto: Lemon Lab
S vama dijelimo još jedan dizajnerski brend koji će u svaki kutak doma, ureda ili javnog prostora unijeti dašak prirodne ljepote i sofisticiranog dizajna – savršenu kombinaciju koja se krije u svim komadima brenda KAMART.
KAMART je bh. brend koji kroz ukrase izrađene od kamena spaja estetiku i funkcionalnost. Tako uz nekoliko detalja poput držača za knjige, elegantnih zdjela ili svijećnjaka, možete kreirati prostor koji odiše tradicijom i suvremenom estetikom u isto vrijeme.
Foto: Anna Lukenda
Foto: Anna Lukenda
Prirodne nijanse kamena od kojeg su komadi izrađeni, a koje variraju od svijetlo krem do zlatno - bež te jedva vidljive linije i mrlje, daju mu elegantan i prirodan izgled. Stoga je svaki komad idealan za sofisticirane dizajnerske interijere, ali i minimalistički uređen dom koji stavlja fokus na detalje koji sa sobom nose posebnu priču.
Rođen u Bosni i Hercegovini, KAMART je brend koji spaja lokalnu tradiciju i suvremeni dizajn. Pod stručnim vodstvom arhitektice Ivane Krilić, osnivačice i voditeljice arhitektonskog ureda STUDIO 21, KAMART donosi kolekciju elegantnih kamenih ukrasa izrađenih s ljubavlju i posvećenošću. Tradicija i bogato naslijeđe koje donosi Hercegovina, utkani su u svaki ovaj komad koji priča o trajnosti i ljepoti.
Ivana Krilić, arhitektica i osnivačica brenda KAMART
Foto: Anna Lukenda
”Inspiracija za KAMART proizašla je iz želje da se povežu tradicija i suvremenost. Hercegovina, sa svojim bogatim nasljeđem i prirodnim ljepotama, pruža savršenu pozadinu za razvoj brenda koji cijeni autentičnost i kvalitetu. Naši proizvodi predstavljaju spoj prošlosti i sadašnjosti, gdje svaki komad kamena priča svoju priču, prenoseći jedinstvenu energiju i karakter.” – komentira arhitektica Ivana Krilić.
KAMART se uz autentičnost i kvalitetu ponosi i svojom filozofijom održivosti i ekološke osviještenosti. Za prvu kolekciju, Ivana je birala mostarski kamen miljevinu, visokokvalitetni vapnenac iz lokalnog kamenoloma Mukoša pored Mostara koji se s lakoćom oblikuje i pretvara u unikatne arhitektonske i ukrasne elemente. Osim toga, koristeći kamen koji dolazi iz lokalnih izvora, smanjuje se ugljični otisak i podržava lokalna ekonomija.
Foto: Lemon Lab
Foto: Lemon Lab
Ovaj kamen, poznat po svojoj povijesnoj i kulturnoj vrijednosti, korišten je u izradi značajnih građevina poput Starog mosta u Mostaru i Vijećnice u Sarajevu. Uz njega, za neke buduće kolekcije, arhitektica planira uvrstiti i druge vrste kamena, od pažljivo odabranih uvoznih izvora, zadržavajući autentičnost i kvalitetu izrade, unoseći pri tome raznolikost u ovaj brend.
Kada pričamo o interijerima, znamo da se uz materijale i boje uvijek veže i tekstura koja će unijeti posebnu dinamiku, eleganciju, sjaj ili odvažni element u prostor.
To je još jedna dimenzija po kojoj se ističe svaki komad brenda KAMART, koji se izrađuju procesom obrade kamena kombinirajući zanatsko umijeće s modernom tehnologijom, osiguravajući minimalan otpad i maksimalnu efikasnost. Proizvodi nisu tretirani kemijskim premazima, što im omogućuje da zadrže svoju prirodnu ljepotu i teksturu.
Foto: Anna Lukenda
Foto: Anna Lukenda
Dizajn vizualnog identiteta kreirala je istaknuta bh. dizajnerica Anna Lukenda. Realizaciju cjelokupne online kampanje potpisuje kreativna Lemon Lab agencija.
Istražite ovu izvanrednu kolekciju na web stranici brenda ili na Instagramu i otkrijete kako KAMART može unijeti dašak autentičnosti i sofisticiranosti u vaš dom.
Foto: Anna Lukenda
* * *
Naslovna fotografija: Lemon Lab
TEKST: Ada Ćeremida
Kada je 29. novembra 1969. godine, tačno u 18 sati, Sarajevo dobilo svoj potpuno novi Kulturno-sportski centar, događaj nije ličio ni na šta što je grad do tada vidio.
Upravo zato danas, 56 godina kasnije, o Skenderiji ne govorimo samo kao o zgradi, govorimo o mitologiji grada Sarajeva. Postoje zgrade koje postanu orijentiri, a postoje one koje postanu dio kolektivnog pamćenja. Skenderija je u Sarajevu oduvijek bila oboje.
Sve je počelo 1969. godine, kada je grad pod Trebevićem otvorio vrata monumentalnog Kulturno-sportskog centra, zdanja koje će narednih pola stoljeća oblikovati kulturni, umjetnički i društveni život Sarajeva kao malo koji drugi prostor. Tog dana Sarajevo je dobilo scenu, ritam, ambiciju i osjećaj pripadanja vremenu koje je tek dolazilo.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Nastanak Skenderije bio je trenutak modernističke hrabrosti. Kompleks su projektovali arhitekti Živorad Janković, Halid Muhasinović i Ognjen Malkin, stvarajući zdanje koje je radikalno odbacilo dekorativnost i tradicionalna rješenja, nudeći umjesto toga arhitekturu koja je izgledala kao da je stigla iz budućnosti.
Masivni betonski volumeni, ogromne plohe, lepezasto krovno rješenje i široki plato koji se prirodno stapao s gradskim tkivom činili su da Skenderija ne bude samo jedan kompleks, nego urbana topografija.
Da je hrabrost bila ispravna, potvrdila je i godina njenog otvaranja: Skenderija je tada osvojila godišnju nagradu za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji.
Sve oko nje djelovalo je kao pozornica, kao da je Sarajevo dobilo svoj otvoreni forum, prostor koji je živio s gradom, u ritmu koraka, događaja i generacija koje će tek sazrijeti uz nju.
Kada je stigao dan svečanog otvaranja, Skenderija je odisala ceremonijalnošću. Premijera filma Bitka na Neretvi, jedne od najskupljih jugoslavenskih filmskih produkcija, okupila je šest hiljada pažljivo odabranih uzvanika.
Pozivnice su, gotovo nestvarno, nosile Picassov pečat u vidu skice potopljenog broda kao vizuelni potpis.
Foto: @centar_skenderija
Na ulazu su hostese prodavale simbolične kartonske cigle za Dom mladih, podsjećajući svakoga da ova zgrada nije samo prostor predstave, nego mjesto koje ulaže u buduće generacije umjetnika.
Tribine u dvorani, monumentalne i precizno konstruisane, izradila je njemačka firma Telembach, čiji je vlasnik, fasciniran viđenim, izjavio da je Skenderija najljepša i najimpresivnija dvorana koju je ikada vidio.
Njegove riječi nisu bile pretjerivanje. Skenderija je zaista bila arhitektonski šok, struktura koja je spajala brutalistički izraz s iznenađujućom mekoćom javnog prostora.
Bila je moderna, ali nije bila hladna. Bila je monumentalna, ali nikada nepristupačna. A u vremenu kada su gradovi širom Evrope tragali za novim urbanim identitetima, Sarajevo ga je te večeri dobilo.
Dio te priče je i Dom mladih, zamišljen kao kreativno središte grada, mjesto gdje počinju karijere, gdje se pronalaze interesi, gdje generacije uče šta znači biti dio kulturne scene. 
Među ljudima koji su ostavili neizbrisiv trag u njegovoj historiji bila je i Gordana Magaš, balerina, glumica i pedagoginja, koja je u periodu od 1987. do 1991. vodila Baletni studio u Domu mladih.
Njeni treninzi oblikovali su čitave generacije plesača i unijeli u ovaj modernistički prostor nešto što ga je uvijek činilo posebnim: disciplinu, eleganciju i posvećenost.
Foto: @centar_skenderija
Dok se u Domu mladih stvarala nova urbana kultura, u Ledenoj dvorani stvarala su se potpuno drugačija, ali podjednako dragocjena sjećanja. Za mnoge građane, Ledena dvorana je bila prvi dodir s klizanjem, prvi pad, prvi stisak ruke, prvi izlazak s društvom, prvo takmičenje, prva revija Holiday on Ice.
U arhitekturi koja je spolja djelovala masivno i hladno, unutra se odvijao jedan od najtoplijih dijelova života grada: ritual zimskih druženja.
Skenderija je ubrzo postala mjesto za koje se zna daleko izvan Sarajeva. Veliki međunarodni događaji stizali su jedan za drugim, a kompleks je samo nekoliko mjeseci nakon otvaranja zvanično prepoznat kao jedno od najvažnijih arhitektonskih ostvarenja u Jugoslaviji.
Moglo bi se reći da je funkcionalnost pratila ambiciju, a ambicija grad i to je možda najveća tajna njene dugovječnosti.
Danas, 56 godina kasnije, Skenderija i dalje živi. U njenim dvoranama održavaju se koncerti, predstave, sajmovi, sportska takmičenja i festivalski programi.
Hiljade ljudi prelaze preko njenog platoa svakog dana, često nesvjesne činjenice da hodaju po prostoru koji je decenijama bio kulturni puls grada. Iako je vrijeme donijelo nove izazove, Skenderija je ostala dosljedna sebi: javna, otvorena, živa.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Možda je zato svaki njen rođendan više od pukog jubileja jer je podsjetnik na čitavu zajednicu, arhitekturu, navike, generacije, uspomene…
Podsjetnik da ponekad jedan kompleks može postati cijeli svijet koji traje već 56 godina i koji danas, uprkos svemu, uporno raste i diše u ritmu grada koji ga je izgradio.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
