I dok na sam spomen proljeća već razmišljamo o omiljenim sandalama, slip haljinama i lepršavim bluzama, te potajno sanjajmo o odmoru uz plažu i preplanulom tenu, za sve veći broj ljudi ovo doba godine nije nimalo zabavno.

I dok je jednima proljeće sinonim za cvjetanje cvijeća i piknik, drugima je ono sinonim za brojnu pelud u zraku koja uvelike šteti njihovom imunološkom sustavu. U nastavku smo zbog toga izdvojili 6 načina kako možete ublažiti onaj neugodni svrbež nosa, curenje nosa i neprestano kihanje.

#Izbjegavajte odlazak na otvoreno ujutro
Naime, brojni doktori savjetuju da izbjegavate šetnje ujutro, budući da je najveća količina peludnih zrnaca ujutro između 5 i 10 sati. Ukoliko volite jutarnje šetnje ili se bavite trčanjem, radije tu rutinu prebacite za poslijepodne, kako ne bi došlo do nenadanih otkazivanja ili kihanja cijelim putem.

#Promijenite svoju prehranu
Unošenje namirnica koje jačaju vaš imunološki sustav ključno je u ovom periodu. Izbjegavajte šećere, mliječne proizvode i kavu, a uzimajte probiotik, vitamin C te jedite chia sjemenke i sjemenke lana, budući da one pomažu vašem organizmu da se uspješno bori protiv alergija.

#Nemojte vješati suhu odjeću vani
Na taj način i vaša odjeća može postati razlog zašto kišete cijeli dan i noć.

#Očistite filtre u klimatizacijskim uređajima
Zatvoren prostor neko vrijeme vam je tajni saveznik, zato pazite da su filtri u vašem klima uređaju čisti. 

#Koristite prirodne namirnice
Brojni imunulozi smatraju da je upravo prirodno bilje ključno za ublažavanje simptoma alergije, te preporučuju proizvode kao što su cimet, mangolija, majčina dušica, kopriva, eukaliptus, kim... Iskoristite i sezonske namirnice u vašu korist.
Biljni tretmani će odmah razriješiti kihanje, svrbež nosa i curenje nosa bez nuspojava.

#Izbjegavajte travu
Dakle, nema piknika i vi preskočite zadatak košenja trave u vašem dvorištu.

_{Foto: thesartorialist.com, pinterest.com}

Vijesti o tuđem gubitku bude u nama duboku empatiju i osjećamo bol onih koji su pogođeni, kao da je dio nas. Ta povezanost često izaziva i naše unutrašnje talase: anksioznost raste, strah od sličnog gubitka steže grudi, misli se vrte oko "šta ako".

Šta ako taj strah, rođen iz empatije, nije lanac, već prilika da ojačamo sebe? Ovaj članak nije o ignorisanju tih emocija, već o jednostavnim koracima koji ih smiruju. Hajde da razmislimo zajedno: šta ako danas odabereš jedan mali korak i vidiš kako težina postaje podnošljivija?

Šta kažu oni koji razumiju s naučne strane te emocije?  
 

Gabor Maté, doktor i pisac, objašnjava da anksioznost i strah često dolaze iz rana koje nismo izliječili, a iscjeljuju se saosjećanjem prema sebi. Empatija prema vijestima, iako budi stare strahove, zapravo uči kako da budemo otporniji.

Foto: @jameslknightcenter

Brené Brown, istraživačica ranjivosti, piše da ranjivost zvuči kao istina i osjeća se kao hrabrost. Možda nije uvijek ugodna, ali nikad nije slabost. Kada nas empatija podsjeti na strah od gubitka, važno je da mu dozvolimo da postoji, bez sramote. To je prvi korak ka unutrašnjem miru.

Neuroznanstvenik Andrew Huberman sa Stanforda, objašnjava da negativne vijesti aktiviraju centar za strah u mozgu, ali da jednostavna tehnika poput uzdaha može smiriti tijelo za manje od minute.

Slično, Tara Brach u knjizi Radical Acceptance savjetuje da osjećaje prihvatimo i da pišemo o njima, jer tako gube snagu nad nama.

Ovi stručnjaci pokazuju put od empatije koja boli do emocija koje možemo nositi.

Pet jednostavnih koraka za smirenje

Konkretni savjeti su ključ tj. oni koji se mogu primijeniti odmah, da ublaže anksioznost i strah. Evo ih, inspirisanih stručnjacima:

Povežite se sa sobom i drugima. Maté i Brown podsjećaju da izolacija pojačava strah i prvo budite ljubazni prema sebi pa zovite nekoga i recite: "Ova vijest me baš pogodila. Kako si ti?" Dijeljenje olakšava teret.

Zabilježite i prihvatite. Kao što Brach predlaže, uzmite papir: napišite tri misli koje vas plaše u vijestima (izazvane empatijom), zatim tri male stvari za koje ste zahvalni danas. Ovo pretvara anksioznost u nešto što možete držati.

Dišite kroz emocije. Isprobajte Hubermanovu tehniku fiziološkog uzdaha: duboko udahnite kroz nos do punih pluća, dodajte mali dodatni udah pa polako izdahnite kroz usta. Ponovite 3-5 puta. Ovo smanjuje kortizol, hormon stresa.

Ograničite izloženost vijestima. Američki psihološki savez (APA) u smjernicama iz 2023. preporučuje samo 15-20 minuta dnevno za vijesti ili socijalne mreže, da ne ometaju san ili svakodnevni život. Postavite tajmer.  

Krećite se naprijed. Šetnja od 10 minuta na svježem zraku, kako Huberman ističe, snižava stres i čisti um. Fokusirajte se na sadašnji trenutak.

Ovi koraci nisu čarolija, već navike koje grade otpornost. Počni sa jednim i primijeti kako strah slabi.

Negativne vijesti će buditi empatiju, a sa njom i naše strahove, ali način na koji ih nosimo određuje našu snagu. Šta ako taj proces postane učitelj: empatija nas povezuje, a smirene emocije nas jačaju? 

Ako danas osjetite da možete, isprobajte samo jedan korak i to onaj koji vam se čini najlakšim. Budite strpljivi prema sebi ako treba vremena… promjena dolazi polako, ali dolazi.
 

Foto: unsplash.com