TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 1.11.2024.
JYSK je primio odobrenje za svoje ciljeve smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte od međunarodne inicijative “Science Based Targets (SBTi)”, koja okuplja više od četiri hiljade kompanija koje su se obavezale da će smanjiti emisije plinova sa efektom staklene bašte u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma i najnovijim naučnim saznanjima o klimi.
S odobrenim SBTi ciljevima usmjerenim na smanjenje emisija u proizvodnji proizvoda, JYSK ima jasan plan za smanjenje svog utjecaja na klimu.
„Ponosni smo što smo dobili pečat na odobrenje inicijative Science Based Targets za naše klimatske ciljeve. Održivost je temeljni dio naše posvećenosti kupcima, zaposlenicima i planeti – to je velik zadatak, ali neophodan. Fokusirani smo na smanjenje našeg utjecaja na klimu i želimo pomoći našim dobavljačima da učine isto. Pri tome održivost treba biti pristupačna i povoljna opcija za naše kupce”, kaže predsjednik i izvršni direktor JYSK-a, Rami Jensen.
93% JYSK- ovih ukupnih emisija gasova sa efektom staklene bašte dolazi od proizvoda, robe i usluga kupljenih od dobavljača. Kao dio odobrenih ciljeva SBTi-ja, JYSK će zahtijevati od dobavljača da sami izračunaju svoje emisije i da njihove ciljeve odobri SBTi prije kraja 2028. finansijske godine. Kako bi postigao ovaj ambiciozni cilj, JYSK će dodatno uložiti napor u uspostavljanje još bliže saradnje sa svojim dobavljačima u vezi s temama kao što su prava radnika u lancu opskrbe, kroz međunarodnu organizaciju Amfori.
„Budući da gotovo sve naše emisije sa efektima staklene bašte dolaze iz proizvodnje proizvoda koji se nalaze na policama naših prodavnica, nužno je utjecati na dobavljače kako bismo ostvarili cilj. Stoga činimo sve kako bismo ih podržali u izradi njihovih planova smanjenja emisija i kako bi u konačnici zajedno ispunili obavezu smanjenja klimatskog otiska”, ističe Rami Jensen.
Smanjenje emisija unutar vlastitih operacija JYSK - a
Iako JYSK - ove emisije sa efektom staklene bašte unutar vlastitih operacija pokrivaju manje od 2% ukupnih emisija kompanije, JYSK će također raditi na smanjenju i tog dijela svog utjecaja. S finansijskom godinom 2022. kao početnom godinom, JYSK ima za cilj ostvariti apsolutno smanjenje CO2e od 50,4% do kraja 2032. finansijske godine.
“U nadolazećim godinama tražit ćemo rješenja za smanjenje emisija koje uključuju napajanje, grijanje i hlađenje naših prodavnica, distributivnih centara i kancelarija te smanjenje emisija iz vozila u vlasništvu kompanije. Znamo da je to mali postotak našeg ukupnog otiska, ali još uvijek je važan posao koji svakako treba obaviti”, zaključuje Rami Jensen.
Na lokalnom nivou JYSK je aktivan učesnik po pitanju ekologije s naglaskom na aktivnosti koje su imale pozitivan utjecaj na okoliš i društvo te nastavlja provoditi inicijative kao što su donacije raznim obrazovnim i sportskim institucijama i udruženjima.
Naslovna fotografija: @by.reetta
TEKST: Ada Ćeremida
Utonuli lounge prostori nekada su bili simbol opuštenog luksuza, arhitektonske slobode i društvenog života koji se odvijao bez formalnosti.
Danas ih ponovo viđamo u savremenim interijerima, ali s novim značenjem i drugačijim pristupom. Ono što je nekada djelovalo kao smjela odluka, sada se vraća kao odgovor na potrebu za intimnijim, toplijim i sporijim prostorima.
U vremenu otvorenih planova i neprekidne povezanosti, ovakvi prostori nude rijetku kvalitetu fokus na razgovor i boravak. Povratak utonulih lounge zona nije slučajan, već duboko povezan s načinom na koji danas želimo živjeti.
Prostor spušten niže, stavlja razgovor u centar
Utonuli lounge prostor, često nazivan i conversation pit, predstavlja dio dnevnog boravka spušten ispod nivoa poda, namijenjen sjedenju, druženju i opuštanju. Umjesto klasičnog rasporeda namještaja, ovdje arhitektura sama oblikuje način korištenja prostora.
Ovakav pristup briše granicu između namještaja i arhitekture, stvarajući osjećaj zaklona i bliskosti bez zidova. Upravo ta neformalnost učinila ih je jednim od najprepoznatljivijih elemenata interijera 60-ih i 70-ih godina.
Kada je dnevni boravak postao mjesto okupljanja, a ne formalnosti?
Zlatno doba utonulih lounge prostora vežemo za modernizam i sredinu 20. stoljeća, kada je dom postao mjesto društvenog života, a ne samo privatno utočište. Ikoničan primjer nalazi se u Miller House , koju je projektovao Eero Saarinen .
U tom prostoru, utonuli lounge nije bio dekoracija, već centralna tačka doma mjesto okupljanja, razgovora i jednakosti među gostima. Dizajneri i arhitekti tog vremena koristili su ovaj element kao način da razbiju krute hijerarhije prostora i uvedu opušteniji stil života.
Kako su praktičnost i novi ritam života potisnuli utonule zone?
S vremenom su se promijenili i prioriteti stanovanja. Otvoreni planovi postali su fleksibilniji, a sigurnosni i praktični razlozi doveli su do toga da se utonuli prostori smatraju nepraktičnim, posebno u porodičnim domovima.
Dodatno, trend minimalističkih interijera i modularnog namještaja favorizovao je ravne podne plohe i lako prilagodljive prostore. Utonuli lounge prostori počeli su se doživljavati kao statični, skupi za izvedbu i teško uklopivi u brzi način života.
Povratak intimnosti u otvorene prostore savremenog doma
Današnji povratak utonulih lounge prostora ne dolazi iz nostalgije, već iz potrebe. Savremeni domovi traže zone koje nude osjećaj sigurnosti i odmaka unutar otvorenog prostora.
Dizajneri ih danas reinterpretiraju kroz mekše linije, tapacirane rubove, neutralne palete i manje visinske razlike, čineći ih sigurnijim i prilagodljivijim. U svijetu u kojem se sve odvija brzo, ovakvi prostori postaju arhitektonski poziv na zadržavanje.
Conversation Pits danas nisu statement luksuza, već promišljen odgovor na savremeni način života. Oni nude rijetku arhitektonsku kvalitetu: prostor koji prirodno okuplja ljude bez potrebe za dodatnim pravilima ili strukturama.
Možda su nekada bili ispred svog vremena, ali čini se da ih tek sada u potpunosti razumijemo.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
