JYSK je primio odobrenje za svoje ciljeve smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte od međunarodne inicijative “Science Based Targets (SBTi)”, koja okuplja više od četiri hiljade kompanija koje su se obavezale da će smanjiti emisije plinova sa efektom staklene bašte u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma i najnovijim naučnim saznanjima o klimi.

S odobrenim SBTi ciljevima usmjerenim na smanjenje emisija u proizvodnji proizvoda, JYSK ima jasan plan za smanjenje svog utjecaja na klimu.

„Ponosni smo što smo dobili pečat na odobrenje inicijative Science Based Targets za naše klimatske ciljeve. Održivost je temeljni dio naše posvećenosti kupcima, zaposlenicima i planeti – to je velik zadatak, ali neophodan. Fokusirani smo na smanjenje našeg utjecaja na klimu i želimo pomoći našim dobavljačima da učine isto. Pri tome održivost treba biti pristupačna i povoljna opcija za naše kupce”, kaže predsjednik i izvršni direktor JYSK-a, Rami Jensen.

 

93% JYSK- ovih ukupnih emisija gasova sa efektom staklene bašte dolazi od proizvoda, robe i usluga kupljenih od dobavljača. Kao dio odobrenih ciljeva SBTi-ja, JYSK će zahtijevati od dobavljača da sami izračunaju svoje emisije i da njihove ciljeve odobri SBTi prije kraja 2028. finansijske godine. Kako bi postigao ovaj ambiciozni cilj, JYSK će dodatno uložiti napor u uspostavljanje još bliže saradnje sa svojim dobavljačima u vezi s temama kao što su prava radnika u lancu opskrbe, kroz međunarodnu organizaciju Amfori.

 

„Budući da gotovo sve naše emisije sa efektima staklene bašte dolaze iz proizvodnje proizvoda koji se nalaze na policama naših prodavnica, nužno je utjecati na dobavljače kako bismo ostvarili cilj. Stoga činimo sve kako bismo ih podržali u izradi njihovih planova smanjenja emisija i kako bi u konačnici zajedno ispunili obavezu smanjenja klimatskog otiska”, ističe Rami Jensen.

 

Smanjenje emisija unutar vlastitih operacija JYSK - a

Iako JYSK - ove emisije sa efektom staklene bašte unutar vlastitih operacija pokrivaju manje od 2% ukupnih emisija kompanije, JYSK će također raditi na smanjenju i tog dijela svog utjecaja. S finansijskom godinom 2022. kao početnom godinom, JYSK ima za cilj ostvariti apsolutno smanjenje CO2e od 50,4% do kraja 2032. finansijske godine.

 

“U nadolazećim godinama tražit ćemo rješenja za smanjenje emisija koje uključuju napajanje, grijanje i hlađenje naših prodavnica, distributivnih centara i kancelarija te smanjenje emisija iz vozila u vlasništvu kompanije. Znamo da je to mali postotak našeg ukupnog otiska, ali još uvijek je važan posao koji svakako treba obaviti”, zaključuje Rami Jensen.

 

Na lokalnom nivou JYSK je aktivan učesnik po pitanju ekologije s naglaskom na aktivnosti koje su imale pozitivan utjecaj na okoliš i društvo te nastavlja provoditi inicijative kao što su donacije raznim obrazovnim i sportskim institucijama i udruženjima.
 

Naslovna fotografija: @by.reetta

Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.

Nakon brojnih tekstova o modi uz serijal Bonjour Picks, koje ste, sudeći po čitanosti voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, The Bonjour List se ovoga puta okreće arhitekturi.

Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.

Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.



Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada  

Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.

Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.

Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja

Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.

Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.





Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce

Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.

Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.




Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.

Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.

Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo

Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.

Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.




Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea

Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.

Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.






Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu

Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.

Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.



Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol

Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.

Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.



Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.

Narodno pozorište teatar monumentalnosti

Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.

To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.




Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir

Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.

Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.




Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice

Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.

Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.





Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.

Zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba