JYSK je primio odobrenje za svoje ciljeve smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte od međunarodne inicijative “Science Based Targets (SBTi)”, koja okuplja više od četiri hiljade kompanija koje su se obavezale da će smanjiti emisije plinova sa efektom staklene bašte u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma i najnovijim naučnim saznanjima o klimi.

S odobrenim SBTi ciljevima usmjerenim na smanjenje emisija u proizvodnji proizvoda, JYSK ima jasan plan za smanjenje svog utjecaja na klimu.

„Ponosni smo što smo dobili pečat na odobrenje inicijative Science Based Targets za naše klimatske ciljeve. Održivost je temeljni dio naše posvećenosti kupcima, zaposlenicima i planeti – to je velik zadatak, ali neophodan. Fokusirani smo na smanjenje našeg utjecaja na klimu i želimo pomoći našim dobavljačima da učine isto. Pri tome održivost treba biti pristupačna i povoljna opcija za naše kupce”, kaže predsjednik i izvršni direktor JYSK-a, Rami Jensen.

 

93% JYSK- ovih ukupnih emisija gasova sa efektom staklene bašte dolazi od proizvoda, robe i usluga kupljenih od dobavljača. Kao dio odobrenih ciljeva SBTi-ja, JYSK će zahtijevati od dobavljača da sami izračunaju svoje emisije i da njihove ciljeve odobri SBTi prije kraja 2028. finansijske godine. Kako bi postigao ovaj ambiciozni cilj, JYSK će dodatno uložiti napor u uspostavljanje još bliže saradnje sa svojim dobavljačima u vezi s temama kao što su prava radnika u lancu opskrbe, kroz međunarodnu organizaciju Amfori.

 

„Budući da gotovo sve naše emisije sa efektima staklene bašte dolaze iz proizvodnje proizvoda koji se nalaze na policama naših prodavnica, nužno je utjecati na dobavljače kako bismo ostvarili cilj. Stoga činimo sve kako bismo ih podržali u izradi njihovih planova smanjenja emisija i kako bi u konačnici zajedno ispunili obavezu smanjenja klimatskog otiska”, ističe Rami Jensen.

 

Smanjenje emisija unutar vlastitih operacija JYSK - a

Iako JYSK - ove emisije sa efektom staklene bašte unutar vlastitih operacija pokrivaju manje od 2% ukupnih emisija kompanije, JYSK će također raditi na smanjenju i tog dijela svog utjecaja. S finansijskom godinom 2022. kao početnom godinom, JYSK ima za cilj ostvariti apsolutno smanjenje CO2e od 50,4% do kraja 2032. finansijske godine.

 

“U nadolazećim godinama tražit ćemo rješenja za smanjenje emisija koje uključuju napajanje, grijanje i hlađenje naših prodavnica, distributivnih centara i kancelarija te smanjenje emisija iz vozila u vlasništvu kompanije. Znamo da je to mali postotak našeg ukupnog otiska, ali još uvijek je važan posao koji svakako treba obaviti”, zaključuje Rami Jensen.

 

Na lokalnom nivou JYSK je aktivan učesnik po pitanju ekologije s naglaskom na aktivnosti koje su imale pozitivan utjecaj na okoliš i društvo te nastavlja provoditi inicijative kao što su donacije raznim obrazovnim i sportskim institucijama i udruženjima.
 

Naslovna fotografija: @by.reetta

Holandski MVRDV gradi “The Grand Ballroom”, ogromnu sferu koja spaja arenu, stanove, hotel i park i već sada najavljuje novu eru urbanog dizajna u regionu.

U posljednjih nekoliko godina Tirana je postala poligon za velike međunarodne arhitektonske kuće: od ikoničnih stambenih zgrada do javnih prostora koji mijenjaju ritam grada. 

Sada stiže i možda najglasniji projekt do sada: ogromna sfera koja će zamijeniti postojeću dvoranu Asllan Rusi i ponuditi mješavinu arene, hotela, stanova i prizemnih sadržaja otvorenih prema gradu. 

Za regionalni kontekst ovo je važna vijest jer rijetko viđamo ovako snažno oblikovane urbane objekte koji su zaista multifunkcionalni.



The Grand Ballroom: Nova ikona bez uglova  

Zamišljena kao ogromna kugla, visoka više od 100 metara, nova zgrada djeluje kao arhitektonska metafora igre referenca na loptu, ali i na arhitektonske utopije prosvjetiteljstva. No, njena forma nije samo vizuelni potpis. Kružni oblik omogućava da zgrada nema “stražnju fasadu” nema iza, nema periferiju. Svaka strana komunicira s gradom podjednako, otvara se prema ulicama i stvarnim životima ljudi oko nje.



Upravo u toj ideji jednakosti, MVRDV pronalazi balans između urbanog spektakla i svakodnevne funkcionalnosti. Na relativno maloj parceli uspjeli su složiti čitav mali svijet: arena u središtu, hotel iznad nje, stambeni prostori u višim zonama, a prizemlje otvoreno svima. 

Kako se sfera sužava pri dnu, oslobađa prostor za trgove, male parkove i vanjske sportske terene koji će, barem prema vizijama arhitekata,ostati dostupni i djeci iz komšiluka. 

Donji dio sfere kao da se utisnuo u teren, stvarajući amfiteatarske stepenice i kafiće koji će funkcionisati i kada nema utakmica.

Sve to zajedno čini da The Grand Ballroom ne djeluje kao izolovana arena, već kao živa zgrada koja diše s gradom, koja ima ritam svakodnevice, a ne samo ritam sportskih događaja.



Interijer sfere: Vrt, arena i hotel u jednom  

Kada se uđe u unutrašnjost sfere, prvo što dočekuje pogled je ogromni oculus, stakleni otvor koji na vrhu propušta svjetlost i povezuje različite slojeve zgrade. 

U središtu je arena s 6.000 sjedišta, okružena tribinama i prostorima koji se mogu koristiti i za druge događaje. Iznad nje, u neobičnom arhitektonskom obratu, smješten je hotel čije sobe gledaju direktno na teren. Neki gosti će, doslovno, moći gledati utakmicu iz kreveta.



Još više fascinira ono što se krije iznad hotela: stambeni prstenovi koji formiraju dvostruku ljusku sfere. U toj debljini zida razvija se unutrašnji vrt, gotovo kao obrnut odraz arene ispod, mjesto s drvećem, klupama i tišinom. Taj prostor, iako unutar sfere, djeluje kao park pod nebom.

Kako se zgrada sužava prema vrhu, rastu i terase. Vanjski zidovi stanova blago su uvučeni unutar konstrukcije, pa svaka etaža iznad stvara prirodan hlad. Na samom vrhu nalaze se dupleksi s privatnim krovnim terasama i sky-bar koji obećava panoramski pogled na Tiranu, novu tačku s koje će se posmatrati grad koji ne prestaje da raste.



Život oko sfere  

Jedna od najvećih prednosti projekta leži u prizemlju prostoru koji je MVRDV pretvorio u park i javni trg. Kako se sfera sužava, otvara se prostor za sedenje, kafu, igru i druženje. Na betonskim platoima i zelenim “džepovima” očekuje se svakodnevni život: studenti s laptopima, djeca s lopticama, i svi oni koji žele biti dio grada čak i kada se ništa spektakularno ne dešava.

Sve je osmišljeno da se kreće pješke, polako. Kružne staze oko prizemlja vode posjetioce prema ulazu u arenu, ali i omogućavaju laganu šetnju za one koji samo prolaze. Zgrada ‘’diše'' sa velikim otvorima između slojeva sfere koji stvaraju prirodnu ventilaciju, dok debeli betonski prstenovi prave hlad i štite od ljetnog sunca.



Tirana je u posljednjih nekoliko godina otvoreno pozvala međunarodne arhitekte da eksperimentišu. The Grand Ballroom se savršeno uklapa u taj niz kao svojevrsna kulminacija ideje da arhitektura može biti i skulptura i infrastruktura istovremeno.



Za region koji često zazire od velikih arhitektonskih gesti, ovo je ohrabrujući primjer. Pokazuje da monumentalnost ne mora biti hladna, da arena može postati kvart, da sfera može postati komšinica. Sve zavisi od toga hoće li Tirana uspjeti održati duh javnosti oko nje ako to pođe za rukom, The Grand Ballroom bi zaista mogao postati ono što mu i ime sugeriše: velika, zajednička dvorana grada.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Renderi: MVDRV