TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 22.3.2023.
Prosječan BiH građanin budi se s bolovima u leđima, poslijepodne voli da odrijema, a evo u čemu najčešće ide u krevet.
Gotovo polovina građana budi se s bolovima u leđima, a petina ih teško ustaje, pokazalo je najnovije istraživanje koje je u BiH za kompaniju JYSK provela istraživačka agencija Hendal. Možda 54% građana ocjenjuje kvalitetu svog sna osrednjom ili lošom, ali zato ih trećina njih ima naviku odspavati poslijepodne 30 minuta do sat vremena.
U usporedbi s ostalim zemljama u regiji, građani BiH značajno rjeđe koriste anatomske jastuke i spavaju uz otvoren prozor, a najvažniji preduslov za dobar san smatraju da je oprana posteljina, prozračena prostorija i kvalitetan madrac.
Kao stručnjak za kulturu spavanja i lider u kategoriji proizvoda za spavanje, kompanija JYSK provela je jedinstveno istraživanje o navikama spavanja za tržište BiH pod nazivom Znamo li kako spavamo?, kako bi otkrila najčešće uzroke lošeg sna, ali i podigla svijest o važnosti higijene i kvalitete spavanja.
Zvjezdana Novak, Communications managerica u JYSKu za tržišta BiH, Hrvatske, Srbije i Slovenije, ističe da je cilj kompanije da kulturu spavanja u BiH podigne na viši nivo.
„Kao stručnjak za kulturu spavanja i življenja, JYSK ima dugogodišnju tradiciju da svojim kupcima nudi proizvode koji u značajnoj mjeri mogu unaprijediti kvalitetu života. Svima nam je poznata činjenica da je dobar san podjednako važan kako za fizičko, tako i za mentalno zdravlje. Zato smo kao kompanija proveli istraživanje o navikama spavanja u regiji, koje će nam pomoći da saznamo koji su to najčešći problemi s kojima se građani susreću kada je riječ o spavanju, ali i da još spremnije odgovorimo na potrebe naših vjernih kupaca.
Pored asortimana proizvoda za kvalitetan san, našim kupcima nudimo i kompletno savjetovanje i pomoć pri odabiru adekvatnih proizvoda za spavanje, a upravo to je fokus JYSK škole spavanja koju smo pokrenuli tokom prošle godine. Naš cilj nije samo prodati jastuk, madrac ili jorgan, već se pobrinuti za individualne potrebe svakog kupca i da se on u konačnici kvalitetno naspava“, objasnila je Zvjezdana Novak.
Zanimljiva je činjenica da gotovo polovica građana priznaje da hrče, a trećina ih odlazi u krevet u isto vrijeme, dok žene u BiH imaju naviku spavati u čarapama.
Madrac s memorijskom pjenom najpopularnija je podloga za spavanje, a najzastupljenija vrsta jastuka je onaj punjen umjetnim vlaknima. No san nije uvijek neometan obzirom da su potresi za građane BiH imali znatno više utjecaja na njihov san nego na ostatak stanovništva u regiji, a prate ih ekonomska kriza i dolazak prinove u porodicu.
Kako je san izrazito važan za zdravlje, ponekad je potrebna i stručna pomoć kako bi on bio miran i kako bi osigurao zdravo dnevno fukcionisanje. Postoje koraci koje sami možemo poduzeti, ali ponekad je neophodan i razgovor sa stručnjakom.
Upravo iz tog razloga, predstavljanju se pridružila i Vildana Efendić, psihologinja i europska licencirana geštalt psihoterapeutica koja je na temelju prakse mogla primijetiti promjene koje su se dogodile posljednjih godina, koji su to načini na koje možemo sebi pomoći, ali i u kojem trenutku se moramo obratiti stručnjaku.
„San je jedna od najosnovnijih potreba svih bića. Dokazano je da bez sna doživljavamo razne hronične zdravstvene probleme. Nedavni COVID-19, rat u Ukrajini, potresi u Turskoj i Siriji, te ogromna inflacija dovode do osjećaja nestabilnosti i nesigurnosti što posljedično dovodi do poremećaja u spavanju. Na naše spavanje utječu bilo kakve nestabilnosti unutar našeg tijela ili psihe.
Kako potresi djeluju na zgrade, tako sve ono što nas potrese, djeluje na našu psihičku stabilnost. Kao što je kvalitetan madrac bitna fizička podrška za tijelo koje nam pomaže da se brže relaksiramo i ljepše zaspimo, tako je jako bitno da kreiramo tu podršku u sebi, a to ne možemo s tabletama. Mnogi bh. građani posežu za raznim sedativima, ali to je krajnji korak - prije toga sebi mogu pomoći raznim relaksacionim tehnikama i ponašajnim navikama koje se stiču i koje kasnije postaju dio naše rutine za jačanje vlastite stabilnosti.
Povremena nesanica je sasvim uredu, ali ako vi u 7 dana uspijete prirodno zaspati samo jednu ili dvije noći ili se budite stalno zbog nekih uznemirujućih misli koje vam ne daju da ponovo zaspite, onda je to već znak da vam se tlo pod vašim nogama urušilo i da zatražite pomoć“, izjavila je Vildana Efendić.
Kvaliteta sna utječe na našu koncentraciju i obavljanje svakodnevnih obaveza, a nekvalitetan san povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara, te utječe i na naš imunološki sistem.
Držanje rasporeda, izbjegavanje izvora plave svjetlosti poput mobitela i tableta, redovna tjelovježba, ali i kvalitetan madrac i jastuk put su prema uravnoteženom i mirnom snu.
Za više savjeta i rješenja za bolji i kvalitetniji san te ideje za bolju higijenu spavanja posjetite JYSK školu spavanja.
* * *
Fotografije: JYSK Pr
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
SPF koji se vratio s odmora možda još nije završio svoju sezonu. Prije nego što ga spremite ili bacite, vrijedi provjeriti nekoliko detalja koji mijenjaju odgovor.
Sada kada smo se skoro svi već vratili s odmora, a oni koji nisu imaju još nekoliko dana prije ove beauty inventure. Losioni poslije sunčanja polako odlaze u drugi plan, bronzeri se sele nekoliko mjesta unazad, ali s jednom bočicom stvar nije baš tako jednostavna.
Kupaći kostim je opran posljednji put, peškir se vratio u ormar, a na dnu torbe za plažu ostala je ona jedna bočica SPF-a koju smo cijelo ljeto nosili između mora, automobila i apartmana. Rok joj možda još nije ni blizu, a otvorena je tek prije dva mjeseca. Znači li to da je spremna za iduće ljeto? Ne baš.
I prije nego što krenemo čistiti police, vrijedi reći nešto očito što nakon augusta često zaboravimo: SPF nije sezonski proizvod. Ako je formula i dalje dobra, nema razloga spremati je do juna 2027. Zaštita od UV zračenja ima mjesto u svakodnevnoj rutini i tokom jeseni, posebno na licu, vratu i rukama.
Pitanje je samo je li ona bočica koja se vratila s nama s mora još uvijek formula kojoj možemo vjerovati.
Ako na pakovanju nema klasičnog datuma, potražite simbol otvorene teglice uz oznaku poput 6M, 12M ili 18M. To je PAO, odnosno period nakon otvaranja tokom kojeg je proizvod predviđen za korištenje.
Ako vidite 12M, računica je jednostavna: proizvod je predviđen za korištenje 12 mjeseci nakon otvaranja. Ono što se lakše previdi jeste da taj period podrazumijeva i odgovarajuće uvjete čuvanja.
Dakle, SPF otvoren početkom ljeta nije automatski za baciti čim dođe septembar. Ali 12M na pakovanju ne poništava tri mjeseca provedena između visokih temperatura, plaže i automobila.
Proizvode za zaštitu od sunca preporučuje se štititi od pretjerane topline i direktnog sunčevog zračenja. Ako smo duže na plaži, bolje ih je držati u hladu ili barem sklonjene ispod peškira nego ostaviti da cijelo poslijepodne stoje na suncu.
I tu je važna razlika.
SPF koji je bio u torbi pod suncobranom, korišten tokom dana i zatim vraćen u kupaonicu nije ista priča kao bočica koja je redovno ostajala na direktnom suncu ili satima u zatvorenom, zagrijanom automobilu.
Visoke temperature i dugotrajno izlaganje svjetlosti mogu utjecati na stabilnost kozmetičke formule. Zato, ako znate da je vaš SPF sedmicama prolazio kroz takve uvjete, mi ga ne bismo spremali za sljedeće ljeto.
Ne zato što pogledom možemo utvrditi koliko se njegova zaštitna vrijednost promijenila. Upravo suprotno: zato što to ne možemo.
Istisnite malo proizvoda i usporedite ga s onim čega se sjećate iz juna.
Je li tekstura ista? Je li postala izrazito vodenasta, suha ili zrnasta? Jesu li se slojevi odvojili? Miriše li drugačije? Je li promijenila boju?
Promjene u mirisu, boji i teksturi, kao i vidljivo razdvajanje formule, znakovi su zbog kojih proizvod više ne bismo nastavili koristiti. Tu nema potrebe spašavati posljednjih nekoliko nanošenja.
Kod hidratantne kreme možda bismo oko sumnjive teksture pregovarali još minut. Kod proizvoda čiji je posao zaštititi kožu od UV zračenja, taj kompromis nema naročito dobar argument.
Normalan izgled, miris i tekstura znače da nema očiglednih znakova propadanja. Ne znače da kod kuće možemo potvrditi njegovu stvarnu zaštitnu vrijednost.
SPF broj na pakovanju nije procjena napravljena prema tome kako formula izgleda ili se razmazuje. Dobiva se standardiziranim testiranjem. Nakon ljeta ne postoji kućni trik kojim možemo provjeriti pruža li bočica koja izgleda sasvim uredno i dalje tačno onu razinu zaštite napisanu na njenoj prednjoj strani.
Zato je presuda prilično jednostavna:
1. Provjerite rok ili PAO.
2. Prisjetite se kada ste ga otvorili.
3. Razmislite gdje je bio pohranjen.
4. Provjerite teksturu.
5. Provjerite boju i miris.
To je pet informacija koje zajedno vrijede mnogo više od samog datuma na poleđini pakovanja.
A ako je SPF sve provjere prošao, nema mnogo smisla spremiti ga duboko u ladicu do sljedećeg juna. Zaštita od UV zračenja ne završava povratkom s mora, pa urednu bočicu jednostavno nastavite koristiti kroz naredne mjesece.
Tako možda dobivamo i najjednostavniji odgovor na cijelu dilemu: dobar SPF koji je pravilno čuvan i još je unutar svog perioda korištenja ne treba čuvati za sljedeće ljeto.
Treba ga koristiti sada.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @fashionfresh
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
