TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 22.3.2023.
Prosječan BiH građanin budi se s bolovima u leđima, poslijepodne voli da odrijema, a evo u čemu najčešće ide u krevet.
Gotovo polovina građana budi se s bolovima u leđima, a petina ih teško ustaje, pokazalo je najnovije istraživanje koje je u BiH za kompaniju JYSK provela istraživačka agencija Hendal. Možda 54% građana ocjenjuje kvalitetu svog sna osrednjom ili lošom, ali zato ih trećina njih ima naviku odspavati poslijepodne 30 minuta do sat vremena.
U usporedbi s ostalim zemljama u regiji, građani BiH značajno rjeđe koriste anatomske jastuke i spavaju uz otvoren prozor, a najvažniji preduslov za dobar san smatraju da je oprana posteljina, prozračena prostorija i kvalitetan madrac.
Kao stručnjak za kulturu spavanja i lider u kategoriji proizvoda za spavanje, kompanija JYSK provela je jedinstveno istraživanje o navikama spavanja za tržište BiH pod nazivom Znamo li kako spavamo?, kako bi otkrila najčešće uzroke lošeg sna, ali i podigla svijest o važnosti higijene i kvalitete spavanja.
Zvjezdana Novak, Communications managerica u JYSKu za tržišta BiH, Hrvatske, Srbije i Slovenije, ističe da je cilj kompanije da kulturu spavanja u BiH podigne na viši nivo.
„Kao stručnjak za kulturu spavanja i življenja, JYSK ima dugogodišnju tradiciju da svojim kupcima nudi proizvode koji u značajnoj mjeri mogu unaprijediti kvalitetu života. Svima nam je poznata činjenica da je dobar san podjednako važan kako za fizičko, tako i za mentalno zdravlje. Zato smo kao kompanija proveli istraživanje o navikama spavanja u regiji, koje će nam pomoći da saznamo koji su to najčešći problemi s kojima se građani susreću kada je riječ o spavanju, ali i da još spremnije odgovorimo na potrebe naših vjernih kupaca.
Pored asortimana proizvoda za kvalitetan san, našim kupcima nudimo i kompletno savjetovanje i pomoć pri odabiru adekvatnih proizvoda za spavanje, a upravo to je fokus JYSK škole spavanja koju smo pokrenuli tokom prošle godine. Naš cilj nije samo prodati jastuk, madrac ili jorgan, već se pobrinuti za individualne potrebe svakog kupca i da se on u konačnici kvalitetno naspava“, objasnila je Zvjezdana Novak.
Zanimljiva je činjenica da gotovo polovica građana priznaje da hrče, a trećina ih odlazi u krevet u isto vrijeme, dok žene u BiH imaju naviku spavati u čarapama.
Madrac s memorijskom pjenom najpopularnija je podloga za spavanje, a najzastupljenija vrsta jastuka je onaj punjen umjetnim vlaknima. No san nije uvijek neometan obzirom da su potresi za građane BiH imali znatno više utjecaja na njihov san nego na ostatak stanovništva u regiji, a prate ih ekonomska kriza i dolazak prinove u porodicu.
Kako je san izrazito važan za zdravlje, ponekad je potrebna i stručna pomoć kako bi on bio miran i kako bi osigurao zdravo dnevno fukcionisanje. Postoje koraci koje sami možemo poduzeti, ali ponekad je neophodan i razgovor sa stručnjakom.
Upravo iz tog razloga, predstavljanju se pridružila i Vildana Efendić, psihologinja i europska licencirana geštalt psihoterapeutica koja je na temelju prakse mogla primijetiti promjene koje su se dogodile posljednjih godina, koji su to načini na koje možemo sebi pomoći, ali i u kojem trenutku se moramo obratiti stručnjaku.
„San je jedna od najosnovnijih potreba svih bića. Dokazano je da bez sna doživljavamo razne hronične zdravstvene probleme. Nedavni COVID-19, rat u Ukrajini, potresi u Turskoj i Siriji, te ogromna inflacija dovode do osjećaja nestabilnosti i nesigurnosti što posljedično dovodi do poremećaja u spavanju. Na naše spavanje utječu bilo kakve nestabilnosti unutar našeg tijela ili psihe.
Kako potresi djeluju na zgrade, tako sve ono što nas potrese, djeluje na našu psihičku stabilnost. Kao što je kvalitetan madrac bitna fizička podrška za tijelo koje nam pomaže da se brže relaksiramo i ljepše zaspimo, tako je jako bitno da kreiramo tu podršku u sebi, a to ne možemo s tabletama. Mnogi bh. građani posežu za raznim sedativima, ali to je krajnji korak - prije toga sebi mogu pomoći raznim relaksacionim tehnikama i ponašajnim navikama koje se stiču i koje kasnije postaju dio naše rutine za jačanje vlastite stabilnosti.
Povremena nesanica je sasvim uredu, ali ako vi u 7 dana uspijete prirodno zaspati samo jednu ili dvije noći ili se budite stalno zbog nekih uznemirujućih misli koje vam ne daju da ponovo zaspite, onda je to već znak da vam se tlo pod vašim nogama urušilo i da zatražite pomoć“, izjavila je Vildana Efendić.
Kvaliteta sna utječe na našu koncentraciju i obavljanje svakodnevnih obaveza, a nekvalitetan san povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara, te utječe i na naš imunološki sistem.
Držanje rasporeda, izbjegavanje izvora plave svjetlosti poput mobitela i tableta, redovna tjelovježba, ali i kvalitetan madrac i jastuk put su prema uravnoteženom i mirnom snu.
Za više savjeta i rješenja za bolji i kvalitetniji san te ideje za bolju higijenu spavanja posjetite JYSK školu spavanja.
* * *
Fotografije: JYSK Pr
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
Crvenilo, zatezanje i osjećaj da koža odjednom reaguje na sve često pripisujemo narušenoj barijeri. Problem je što internet taj izraz koristi za gotovo svaku iritaciju.
U beauty svijetu trenutno postoji nekoliko izraza koje viđamo doslovno svuda, a skin barrier je vjerovatno na vrhu liste.
Od TikTok rutina do dermatoloških savjeta, svi pričaju o njemu. I to s razlogom.
Od TikTok rutina do dermatoloških savjeta, svi pričaju o njemu. I to s razlogom.
Ali znamo li zapravo šta znači?
Riječ je o zaštitnoj barijeri kože čiji je glavni zadatak zadržati vodu u koži i ograničiti prodor potencijalnih iritansa iz okoline. Kada dobro funkcioniše, o njoj uglavnom ni ne razmišljamo.
Problem počinje kada koža više ne podnosi tempo koji smo joj zadale.
Najjednostavnije ga je zamisliti kao zid od cigli i maltera.
Ćelije vanjskog sloja kože, korneociti, ponašaju se poput cigli, dok prostor između njih ispunjava organizirana lipidna matrica, “malter” sastavljen prvenstveno od ceramida, holesterola i slobodnih masnih kiselina. Zajedno čine strukturu koja ograničava gubitak vode i otežava prodor potencijalnim iritansima iz okoline.
Kada se sastav ili organizacija te lipidne matrice poremete, barijerna funkcija može oslabiti, koža lakše gubi vodu i postaje propusnija za vanjske supstance.
Beauty internet posljednjih godina prilično uspješno prodaje ideju da bolja koža uvijek dolazi uz još jedan serum, još jednu kiselinu i još nekoliko koraka u rutini.
Koža obično prva pokaže kada pređemo granicu.
Crvenilo, zatezanje, peckanje, pojačana suhoća i osjećaj da lice odjednom reaguje na proizvode koje je ranije sasvim dobro podnosilo mogu pratiti oslabljenu kožnu barijeru .
Važna riječ ovdje je mogu.
Svako peckanje ili crvenilo nije automatski dokaz da smo “uništile skin barrier”. Dehidrirana koža, reakcija na određeni sastojak, kontaktni dermatitis, rozacea i druga stanja mogu izgledati vrlo slično.
Ako se problem ponavlja, pogoršava ili ne smiruje nakon pojednostavljivanja rutine, odgovor vjerovatno nije još jedan serum s riječima barrier repair na pakiranju.
Najkorisniji potez često je i najmanje uzbudljiv: privremeno pojednostaviti rutinu.
Bez novih proizvoda, bez dodatnog eksperimentisanja i bez pokušaja da se problem riješi preko noći.
U praksi to često znači povratak na nekoliko osnovnih koraka koje koža dobro podnosi: blagi cleanser, hidratantna krema i SPF.
Istovremeno ima smisla napraviti pauzu od svega što trenutno dodatno iritira kožu, uključujući jače kiseline, pilinge i retinoide , dok se ne vrati normalna tolerancija.
U ovoj fazi dobra rutina često izgleda gotovo banalno.
To joj ne oduzima efikasnost.
U formulama namijenjenim podršci barijeri zato često susrećemo ceramide i druge lipide, pantenol te humektanse poput glicerina i hijaluronske kiseline, koji pomažu koži zadržati vodu.
Sve korisno.
Ali natpis barrier repair na prednjoj strani pakiranja sam po sebi još nije dokaz da je formula sofisticiranija ili bolja od dobre hidratantne kreme bez tog izraza.
Još jedna stvar koju algoritam ne voli posebno naglašavati jeste vrijeme.
Oporavak kožne barijere nije instant proces.
Koliko će trajati zavisi od toga šta je problem izazvalo, koliko je koža iritirana i nastavljamo li je u međuvremenu izlagati istim okidačima. Konstantno mijenjanje proizvoda u toj fazi može samo otežati procjenu onoga što koži zapravo odgovara.
Nekoliko proizvoda koje koža dobro podnosi, dovoljno hidratacije i malo strpljenja nisu naročito uzbudljiv sadržaj za TikTok.
Za kožu mogu biti sasvim druga priča.
Skin barrier je postao marketinški izraz gotovo jednako brzo koliko je postao edukativan.
Ipak, iza cijelog trenda ostala je jedna korisna ideja: više skincare proizvoda ne znači automatski bolju kožu.
Dobra rutina ponekad se ne gradi dodavanjem.
Gradi se vrlo promišljenim oduzimanjem.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @alisontoby
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
