TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 22.3.2023.
Prosječan BiH građanin budi se s bolovima u leđima, poslijepodne voli da odrijema, a evo u čemu najčešće ide u krevet.
Gotovo polovina građana budi se s bolovima u leđima, a petina ih teško ustaje, pokazalo je najnovije istraživanje koje je u BiH za kompaniju JYSK provela istraživačka agencija Hendal. Možda 54% građana ocjenjuje kvalitetu svog sna osrednjom ili lošom, ali zato ih trećina njih ima naviku odspavati poslijepodne 30 minuta do sat vremena.
U usporedbi s ostalim zemljama u regiji, građani BiH značajno rjeđe koriste anatomske jastuke i spavaju uz otvoren prozor, a najvažniji preduslov za dobar san smatraju da je oprana posteljina, prozračena prostorija i kvalitetan madrac.
Kao stručnjak za kulturu spavanja i lider u kategoriji proizvoda za spavanje, kompanija JYSK provela je jedinstveno istraživanje o navikama spavanja za tržište BiH pod nazivom Znamo li kako spavamo?, kako bi otkrila najčešće uzroke lošeg sna, ali i podigla svijest o važnosti higijene i kvalitete spavanja.
Zvjezdana Novak, Communications managerica u JYSKu za tržišta BiH, Hrvatske, Srbije i Slovenije, ističe da je cilj kompanije da kulturu spavanja u BiH podigne na viši nivo.
„Kao stručnjak za kulturu spavanja i življenja, JYSK ima dugogodišnju tradiciju da svojim kupcima nudi proizvode koji u značajnoj mjeri mogu unaprijediti kvalitetu života. Svima nam je poznata činjenica da je dobar san podjednako važan kako za fizičko, tako i za mentalno zdravlje. Zato smo kao kompanija proveli istraživanje o navikama spavanja u regiji, koje će nam pomoći da saznamo koji su to najčešći problemi s kojima se građani susreću kada je riječ o spavanju, ali i da još spremnije odgovorimo na potrebe naših vjernih kupaca.
Pored asortimana proizvoda za kvalitetan san, našim kupcima nudimo i kompletno savjetovanje i pomoć pri odabiru adekvatnih proizvoda za spavanje, a upravo to je fokus JYSK škole spavanja koju smo pokrenuli tokom prošle godine. Naš cilj nije samo prodati jastuk, madrac ili jorgan, već se pobrinuti za individualne potrebe svakog kupca i da se on u konačnici kvalitetno naspava“, objasnila je Zvjezdana Novak.
Zanimljiva je činjenica da gotovo polovica građana priznaje da hrče, a trećina ih odlazi u krevet u isto vrijeme, dok žene u BiH imaju naviku spavati u čarapama.
Madrac s memorijskom pjenom najpopularnija je podloga za spavanje, a najzastupljenija vrsta jastuka je onaj punjen umjetnim vlaknima. No san nije uvijek neometan obzirom da su potresi za građane BiH imali znatno više utjecaja na njihov san nego na ostatak stanovništva u regiji, a prate ih ekonomska kriza i dolazak prinove u porodicu.
Kako je san izrazito važan za zdravlje, ponekad je potrebna i stručna pomoć kako bi on bio miran i kako bi osigurao zdravo dnevno fukcionisanje. Postoje koraci koje sami možemo poduzeti, ali ponekad je neophodan i razgovor sa stručnjakom.
Upravo iz tog razloga, predstavljanju se pridružila i Vildana Efendić, psihologinja i europska licencirana geštalt psihoterapeutica koja je na temelju prakse mogla primijetiti promjene koje su se dogodile posljednjih godina, koji su to načini na koje možemo sebi pomoći, ali i u kojem trenutku se moramo obratiti stručnjaku.
„San je jedna od najosnovnijih potreba svih bića. Dokazano je da bez sna doživljavamo razne hronične zdravstvene probleme. Nedavni COVID-19, rat u Ukrajini, potresi u Turskoj i Siriji, te ogromna inflacija dovode do osjećaja nestabilnosti i nesigurnosti što posljedično dovodi do poremećaja u spavanju. Na naše spavanje utječu bilo kakve nestabilnosti unutar našeg tijela ili psihe.
Kako potresi djeluju na zgrade, tako sve ono što nas potrese, djeluje na našu psihičku stabilnost. Kao što je kvalitetan madrac bitna fizička podrška za tijelo koje nam pomaže da se brže relaksiramo i ljepše zaspimo, tako je jako bitno da kreiramo tu podršku u sebi, a to ne možemo s tabletama. Mnogi bh. građani posežu za raznim sedativima, ali to je krajnji korak - prije toga sebi mogu pomoći raznim relaksacionim tehnikama i ponašajnim navikama koje se stiču i koje kasnije postaju dio naše rutine za jačanje vlastite stabilnosti.
Povremena nesanica je sasvim uredu, ali ako vi u 7 dana uspijete prirodno zaspati samo jednu ili dvije noći ili se budite stalno zbog nekih uznemirujućih misli koje vam ne daju da ponovo zaspite, onda je to već znak da vam se tlo pod vašim nogama urušilo i da zatražite pomoć“, izjavila je Vildana Efendić.
Kvaliteta sna utječe na našu koncentraciju i obavljanje svakodnevnih obaveza, a nekvalitetan san povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara, te utječe i na naš imunološki sistem.
Držanje rasporeda, izbjegavanje izvora plave svjetlosti poput mobitela i tableta, redovna tjelovježba, ali i kvalitetan madrac i jastuk put su prema uravnoteženom i mirnom snu.
Za više savjeta i rješenja za bolji i kvalitetniji san te ideje za bolju higijenu spavanja posjetite JYSK školu spavanja.
* * *
Fotografije: JYSK Pr
TEKST: Lamija Muratagić
SPF je vjerovatno jedan od neizostavnih koraka tvoje rutine (ili bi trebao postati). Ali pitanje je: koristiš li ga kako treba?
Znamo da SPF ne mijenja kožu preko noći, ali utiče na to kako će izgledati za nekoliko mjeseci ili godina.
Svakodnevno izlaganje UV zrakama, čak i kada ih ne primjećuješ, postepeno narušava stabilnost, ujednačenost i otpornost kože.
Kada taj korak postane površan ili nedosljedan, razlika se ne vidi odmah, nego se akumulira kroz sitne promjene koje s vremenom postaju očigledne.
Za razliku od većine proizvoda u rutini, SPF nije statičan sloj koji ostaje isti tokom dana. Njegova efikasnost se mijenja kako sati prolaze, pod uticajem svjetlosti, dodira i svega što se dešava na koži.
SPF koji naneseš ujutro nije isti nekoliko sati kasnije, zbog čega vrijednost nije u jednom nanošenju, nego u kontinuitetu koji često podcjenjujemo.
Evo na šta vrijedi obratiti pažnju kako bi SPF zaista radio svoj posao:
SPF se i dalje nesvjesno veže za jake sunčane dane, more ili direktno izlaganje. Međutim, svakodnevna izloženost svjetlosti postoji i kada je oblačno ili kada većinu dana provodiš unutra.
Preskakanje SPF-a u takvim situacijama ne djeluje kao greška u trenutku, ali stvara obrazac koji se ponavlja.
SPF često ostane samo jutarnji korak koji se više ne ponavlja. Tokom dana, kroz šminku, dodire i svakodnevne navike, njegova prisutnost na koži postaje minimalna, iako to ne primijetiš odmah.
Zato ga ima smisla nanijeti ponovo barem jednom tokom dana, čak i preko šminke, uz lagane formule poput mista ili sticka, ili nježnim tapkanjem umjesto razmazivanja.
SPF se najčešće nanosi po osjećaju, što je gotovo uvijek premalo. Dermatološke preporuke su jasne: za lice i vrat potrebna je količina u dužini dva prsta.
Sve manje od toga znači da zaštita ne odgovara SPF-u koji piše na pakovanju.
To je razlika između stvarne zaštite i one koju samo pretpostavljaš da imaš.
Kombinovanje SPF-a s kremom, serumom ili puderom može djelovati praktično, ali time razrjeđuješ formulu i smanjuješ njegovu efikasnost.
SPF je najbolje nanijeti kao poseban sloj i dati mu minut-dva da se upije prije narednih koraka, kako bi zaštita ostala ujednačena.
Šminka sa SPF-om djeluje kao brzo rješenje, ali količina koju naneseš rijetko je dovoljna za stvarnu zaštitu. Takav SPF može dopuniti rutinu, ali ne može zamijeniti zaseban proizvod za zaštitu od sunca.
Kod SPF-a razliku najčešće ne pravi jedan veliki propust, nego male navike koje se ponavljaju svaki dan.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @haileybieber
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
