TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 22.3.2023.
Prosječan BiH građanin budi se s bolovima u leđima, poslijepodne voli da odrijema, a evo u čemu najčešće ide u krevet.
Gotovo polovina građana budi se s bolovima u leđima, a petina ih teško ustaje, pokazalo je najnovije istraživanje koje je u BiH za kompaniju JYSK provela istraživačka agencija Hendal. Možda 54% građana ocjenjuje kvalitetu svog sna osrednjom ili lošom, ali zato ih trećina njih ima naviku odspavati poslijepodne 30 minuta do sat vremena.
U usporedbi s ostalim zemljama u regiji, građani BiH značajno rjeđe koriste anatomske jastuke i spavaju uz otvoren prozor, a najvažniji preduslov za dobar san smatraju da je oprana posteljina, prozračena prostorija i kvalitetan madrac.
Kao stručnjak za kulturu spavanja i lider u kategoriji proizvoda za spavanje, kompanija JYSK provela je jedinstveno istraživanje o navikama spavanja za tržište BiH pod nazivom Znamo li kako spavamo?, kako bi otkrila najčešće uzroke lošeg sna, ali i podigla svijest o važnosti higijene i kvalitete spavanja.
Zvjezdana Novak, Communications managerica u JYSKu za tržišta BiH, Hrvatske, Srbije i Slovenije, ističe da je cilj kompanije da kulturu spavanja u BiH podigne na viši nivo.
„Kao stručnjak za kulturu spavanja i življenja, JYSK ima dugogodišnju tradiciju da svojim kupcima nudi proizvode koji u značajnoj mjeri mogu unaprijediti kvalitetu života. Svima nam je poznata činjenica da je dobar san podjednako važan kako za fizičko, tako i za mentalno zdravlje. Zato smo kao kompanija proveli istraživanje o navikama spavanja u regiji, koje će nam pomoći da saznamo koji su to najčešći problemi s kojima se građani susreću kada je riječ o spavanju, ali i da još spremnije odgovorimo na potrebe naših vjernih kupaca.
Pored asortimana proizvoda za kvalitetan san, našim kupcima nudimo i kompletno savjetovanje i pomoć pri odabiru adekvatnih proizvoda za spavanje, a upravo to je fokus JYSK škole spavanja koju smo pokrenuli tokom prošle godine. Naš cilj nije samo prodati jastuk, madrac ili jorgan, već se pobrinuti za individualne potrebe svakog kupca i da se on u konačnici kvalitetno naspava“, objasnila je Zvjezdana Novak.
Zanimljiva je činjenica da gotovo polovica građana priznaje da hrče, a trećina ih odlazi u krevet u isto vrijeme, dok žene u BiH imaju naviku spavati u čarapama.
Madrac s memorijskom pjenom najpopularnija je podloga za spavanje, a najzastupljenija vrsta jastuka je onaj punjen umjetnim vlaknima. No san nije uvijek neometan obzirom da su potresi za građane BiH imali znatno više utjecaja na njihov san nego na ostatak stanovništva u regiji, a prate ih ekonomska kriza i dolazak prinove u porodicu.
Kako je san izrazito važan za zdravlje, ponekad je potrebna i stručna pomoć kako bi on bio miran i kako bi osigurao zdravo dnevno fukcionisanje. Postoje koraci koje sami možemo poduzeti, ali ponekad je neophodan i razgovor sa stručnjakom.
Upravo iz tog razloga, predstavljanju se pridružila i Vildana Efendić, psihologinja i europska licencirana geštalt psihoterapeutica koja je na temelju prakse mogla primijetiti promjene koje su se dogodile posljednjih godina, koji su to načini na koje možemo sebi pomoći, ali i u kojem trenutku se moramo obratiti stručnjaku.
„San je jedna od najosnovnijih potreba svih bića. Dokazano je da bez sna doživljavamo razne hronične zdravstvene probleme. Nedavni COVID-19, rat u Ukrajini, potresi u Turskoj i Siriji, te ogromna inflacija dovode do osjećaja nestabilnosti i nesigurnosti što posljedično dovodi do poremećaja u spavanju. Na naše spavanje utječu bilo kakve nestabilnosti unutar našeg tijela ili psihe.
Kako potresi djeluju na zgrade, tako sve ono što nas potrese, djeluje na našu psihičku stabilnost. Kao što je kvalitetan madrac bitna fizička podrška za tijelo koje nam pomaže da se brže relaksiramo i ljepše zaspimo, tako je jako bitno da kreiramo tu podršku u sebi, a to ne možemo s tabletama. Mnogi bh. građani posežu za raznim sedativima, ali to je krajnji korak - prije toga sebi mogu pomoći raznim relaksacionim tehnikama i ponašajnim navikama koje se stiču i koje kasnije postaju dio naše rutine za jačanje vlastite stabilnosti.
Povremena nesanica je sasvim uredu, ali ako vi u 7 dana uspijete prirodno zaspati samo jednu ili dvije noći ili se budite stalno zbog nekih uznemirujućih misli koje vam ne daju da ponovo zaspite, onda je to već znak da vam se tlo pod vašim nogama urušilo i da zatražite pomoć“, izjavila je Vildana Efendić.
Kvaliteta sna utječe na našu koncentraciju i obavljanje svakodnevnih obaveza, a nekvalitetan san povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara, te utječe i na naš imunološki sistem.
Držanje rasporeda, izbjegavanje izvora plave svjetlosti poput mobitela i tableta, redovna tjelovježba, ali i kvalitetan madrac i jastuk put su prema uravnoteženom i mirnom snu.
Za više savjeta i rješenja za bolji i kvalitetniji san te ideje za bolju higijenu spavanja posjetite JYSK školu spavanja.
* * *
Fotografije: JYSK Pr
TEKST: Lamija Muratagić
Telefon danas rijetko otvaramo zato što nam stvarno treba. Češće ga uzmemo dok čekamo kafu, dok se stranica učitava, dok lift nikako da dođe ili dok nam je neugodno ostati dvije minute bez ičega.
Deset minuta kasnije još smo tu. Nismo se odmorili, nismo saznali ništa posebno važno, a iskreno nismo ni uživali koliko smo mislili da hoćemo. Samo smo preselili pažnju negdje drugo i sada nam je malo teže vratiti se sebi, poslu, razgovoru ili toj jednoj obavezi zbog koje smo telefon vjerovatno i uzeli kao izgovor.
Dopamin se u ovoj temi često pojednostavi do neprepoznatljivosti. Nije samo hormon sreće, niti je problem u tome što ga imamo previše.
Njegova uloga je snažno vezana za motivaciju, iščekivanje i potragu za nagradom, zbog čega nas digitalni sadržaj tako lako zadrži. Nije svaki video zanimljiv, ali zato sljedeći možda hoće biti.
Zato su savjeti o dopamine detoxu često pogrešno postavljeni. Ne možete se detoksikovati od dopamina, niti bi to bilo pametno. Mozak uvijek traži nagradu, a mi smo ga naučili da je najbrža na dohvat ruke.
Dopaminska rutina ne počinje brisanjem aplikacija, nego prepoznavanjem trenutaka u kojima telefon uzimate automatski. Prvi korak nije zabrana, nego zamjena.
Odaberite tri trenutka u danu u kojima najčešće posežete za telefonom i unaprijed odlučite šta ćete uraditi umjesto toga.
Ujutro to može biti kafa prije poruka. Tokom rada pauza koja ne uključuje još jedan ekran. Navečer telefon koji ostaje van kreveta barem pola sata prije spavanja.
Najlakši način je da rutinu vežete za ono što već radite.
Poslije pranja zuba ne otvarate Instagram, nego prozor. Nakon završenog maila ne uzimate telefon, nego ustanete po vodu. Prije spavanja ne provjeravate još jednom sve aplikacije, nego ostavite telefon u drugoj sobi. Što je zamjena jednostavnija, veća je šansa da ćete je stvarno ponoviti.
Dopaminski meni je kratka lista stvari koje vam daju mali osjećaj promjene, ali vas ne uvuku u još pola sata skrolanja. Najbolje je da bude podijeljen po tome koliko vremena imate.
Za dvije minute: popijte čašu vode, otvorite prozor, pustite jednu pjesmu, operite šolju, pospremite sto ili izađite na balkon.
Za deset minuta: prošetajte oko zgrade, istegnite se, pripremite kafu bez telefona, nazovite nekoga, pročitajte nekoliko stranica ili sredite jednu ladicu.
Za pola sata: trening, duža šetnja, kuhanje, tuš bez žurbe, njega kože, epizoda serije koju ste stvarno odlučili gledati ili razgovor bez paralelnog provjeravanja ekrana.
Sljedeći put kada automatski krenete po telefon, zastanite dvije minute. Ne, ne morate meditirati, brojati udisaje i slično.
Pitajte se: šta sada zapravo tražim?
Ako nakon te dvije minute i dalje želite uzeti telefon, uzmite ga. Poenta nije u zabrani, nego u tome da odluka makar na trenutak bude vaša.
Da budemo jasni, telefon neće nestati iz naših dana, niti treba. Međutim, ne mora biti domaćin svake pauze, svake nelagode i svake dosade. Vratite ga na njegovo mjesto i pustite da dvije minute ostanu prazne.
Za početak, sasvim dovoljno.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @reve.skin.beauty
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
