U dvadesetima naša jutarnja rutina često počinje dosta kasno, doručci nisu pretjerano zdravi, a broj obveza je znatno manji nego u tridesetima. Kad na torti puhnemo trideset svijećica, više nije nimalo zabavno kasniti više od 20 minuta ili ujutro se buditi mrzovoljan i ne brinuti se o našem zdravlju.

 Kako biste znali na što je uistinu važno potrošiti vrijeme ujutro, napravili značajne izmjene koje će rezultirati pozitivnim benefitima i saznali kako možete postati sretniji, zdraviji i produktivniji kroz dan, ovo su navike koje biste trebali usvojiti.

#1 Prestanite pomjerati vašu budilicu naprijed
Pomjeranje vaše budilice za 5,10 ili 30 minuta kasnije remetite vaš ciklus sna i zapravo čini da se budite još umorniji.

#2 Svako jutro posložite svoj krevet
Ovaj akt vas dodatno motivira da obavite sve današnje obveze.

#3 Počnite vježbati
Posvetite 45 minuta ujutro tjelovježbi koja će vas uvjeriti da, ukoliko možete ovo napraviti, možete završiti bilo što na vašoj današnjoj to do listi.

#4 Prioritizirajte svoje obveze
Pazite da ujutro uvijek rješavate prvo teže zadatke. Na taj način ćete motiviranosti, fokusiranost i produktivnost iskoristiti do maksimuma. Ujutro smo puni energije, zbog toga je bolje da istu iskoristite za rješavanje tih zadataka.

#5 Jutro započnite uz glazbu
Jer je ona uvijek odličan širitelj pozitivne energije. Buđenje, spremanje, dolazak na posao – sve začinite omiljenom playlistom.

#6 Organizirajte se
Jutro započnite pregledavanjem vašeg planera i pazite da je svaki sat pametno iskorišten.

#7 Jutro započnite pozitivnim mislima
Motivacijska izjava, članak...na vama je da odaberete način kako da sami sebi date dozu samopouzdanja potrebnog za sve današnje avanture.

#8 Brinite se o vašem tijelu
Voda s limunom, čaj, zdrav doručak, pravilna hidratizacija – pazite da svom tijelu date potrebnu energiju.

Vijesti o tuđem gubitku bude u nama duboku empatiju i osjećamo bol onih koji su pogođeni, kao da je dio nas. Ta povezanost često izaziva i naše unutrašnje talase: anksioznost raste, strah od sličnog gubitka steže grudi, misli se vrte oko "šta ako".

Šta ako taj strah, rođen iz empatije, nije lanac, već prilika da ojačamo sebe? Ovaj članak nije o ignorisanju tih emocija, već o jednostavnim koracima koji ih smiruju. Hajde da razmislimo zajedno: šta ako danas odabereš jedan mali korak i vidiš kako težina postaje podnošljivija?

Šta kažu oni koji razumiju s naučne strane te emocije?  
 

Gabor Maté, doktor i pisac, objašnjava da anksioznost i strah često dolaze iz rana koje nismo izliječili, a iscjeljuju se saosjećanjem prema sebi. Empatija prema vijestima, iako budi stare strahove, zapravo uči kako da budemo otporniji.

Foto: @jameslknightcenter

Brené Brown, istraživačica ranjivosti, piše da ranjivost zvuči kao istina i osjeća se kao hrabrost. Možda nije uvijek ugodna, ali nikad nije slabost. Kada nas empatija podsjeti na strah od gubitka, važno je da mu dozvolimo da postoji, bez sramote. To je prvi korak ka unutrašnjem miru.

Neuroznanstvenik Andrew Huberman sa Stanforda, objašnjava da negativne vijesti aktiviraju centar za strah u mozgu, ali da jednostavna tehnika poput uzdaha može smiriti tijelo za manje od minute.

Slično, Tara Brach u knjizi Radical Acceptance savjetuje da osjećaje prihvatimo i da pišemo o njima, jer tako gube snagu nad nama.

Ovi stručnjaci pokazuju put od empatije koja boli do emocija koje možemo nositi.

Pet jednostavnih koraka za smirenje

Konkretni savjeti su ključ tj. oni koji se mogu primijeniti odmah, da ublaže anksioznost i strah. Evo ih, inspirisanih stručnjacima:

Povežite se sa sobom i drugima. Maté i Brown podsjećaju da izolacija pojačava strah i prvo budite ljubazni prema sebi pa zovite nekoga i recite: "Ova vijest me baš pogodila. Kako si ti?" Dijeljenje olakšava teret.

Zabilježite i prihvatite. Kao što Brach predlaže, uzmite papir: napišite tri misli koje vas plaše u vijestima (izazvane empatijom), zatim tri male stvari za koje ste zahvalni danas. Ovo pretvara anksioznost u nešto što možete držati.

Dišite kroz emocije. Isprobajte Hubermanovu tehniku fiziološkog uzdaha: duboko udahnite kroz nos do punih pluća, dodajte mali dodatni udah pa polako izdahnite kroz usta. Ponovite 3-5 puta. Ovo smanjuje kortizol, hormon stresa.

Ograničite izloženost vijestima. Američki psihološki savez (APA) u smjernicama iz 2023. preporučuje samo 15-20 minuta dnevno za vijesti ili socijalne mreže, da ne ometaju san ili svakodnevni život. Postavite tajmer.  

Krećite se naprijed. Šetnja od 10 minuta na svježem zraku, kako Huberman ističe, snižava stres i čisti um. Fokusirajte se na sadašnji trenutak.

Ovi koraci nisu čarolija, već navike koje grade otpornost. Počni sa jednim i primijeti kako strah slabi.

Negativne vijesti će buditi empatiju, a sa njom i naše strahove, ali način na koji ih nosimo određuje našu snagu. Šta ako taj proces postane učitelj: empatija nas povezuje, a smirene emocije nas jačaju? 

Ako danas osjetite da možete, isprobajte samo jedan korak i to onaj koji vam se čini najlakšim. Budite strpljivi prema sebi ako treba vremena… promjena dolazi polako, ali dolazi.
 

Foto: unsplash.com