TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 29.10.2019.
Prije nešto više od mjesec dana, Sarajevo je postalo bogatije za još jedno urbano mjesto u kojem se spajaju odlična ulična hrana i craft pive (te kokteli). BISTro je novi pub otvoren u ulici Maršala Tita koji je ujedno nastavak priče o Brew Imperial Society koja svakodnevno raste.
Naime, nakon pokretanja prve mikro pivovare, entuzijastični tim koji se krije iza brenda The Brew Co. napravio je korak dalje. Sve o ovom zanimljivom konceptu saznali smo u razgovoru sa Orhanom Galičićem, direktorom The Brew Co., koji je i započeo cijeli projekt.
Kako je započela ideja o BISTrou? Tko čini vaš tim?
Ideja o BISTrou je nastala sa željom da na jedan neobičniji način predstavimo Sarajevu način na koji mi vidimo mogućnosti kada je u pitanju uparivanje klope i ukusnog craft piva. Vođeni idejom, odgovornošću, strašću i ambicijom koju imamo od prvog dana prema cjelokupnoj priči revitalizacije prostora bivšeg kina Imperijal, projekat BISTro predstavlja bitno „poglavlje“ iz razloga što je to simbol daljeg razvoja priče od momenta kad smo otvorili vrata Sarajevu.
BISTro u jednu ruku treba da predstavlja „intro“ varijantu prostora Brew Imperial Society iz razloga što posjetiteljke i posjetitelji kroz samo uređenje prostora iz prve ruke mogu da se upoznaju s prostorom, njegovom historijom i pokretačkom idejom na čijim temeljima smo osmislili sve. Tim, na čelu s Orhanom koji je pokretač ove cjelokupne priče o craft pivu #zaraju, čini grupa od 8 pojedinaca koji na svojevrstan način kroz svoje znanje, vještine i sposobnosti doprinose da cijela ova priča održi svoju zamišljenu formu, oblik i kvalitetu.
Vedad Omerović, Orhan Galičić i Harun Omić (mali dio BISTro tima)
Nadalje na temu samog BISTroa, uzevši u obzir veličinu prostora bivšeg Kina i naše želje da kreiramo jednu interaktivnu platformu na kojoj će moći da se predstavi unikatna ponuda, program, sadržaj i priča i naše inicijalne odluke da prvo pokrenemo „veliki“ dio, ideja o nastavku ove priče je počela na način da smo htjeli da se „malo približimo“ ulici (uzevši u obzir dubinu prostora od momenta ulaska u isti s ulice Maršala Tita).
S tim na umu je i nastala ideja za ime ovog „novog“ dijela. Potrudili smo se da održimo izvorni naziv priče kroz „BIS“, dok smo dodali momenat „Tro“ što predstavlja skraćenicu riječi trotoar (naša želja da se približimo ulici, trotoaru), s tim da kada gledate riječ kao jednu cjelinu dobijate riječ BISTro, što je ustvari vrsta ugostiteljskog objekta u kojem se u jednoj toploj porodičnoj atmosferi može uživati u ukusnim zalogajima i kvalitetnom piću.
Dakle, pored toga što ime rezonuje s namjenom prostora, uspjeli smo da mu dodamo dašak našeg putovanja koje treba da predstavlja odskočnu dasku za ostale elemente priče koji su ili u fazi implementacije ili osmišljanja.
Koliko vam je iskustvo stečeno kroz The Brew craf pivaru/pub pomoglo s organizacijom i samom realizacijom cijelog projekta?
Od momenta otkad smo pokrenuli našu priču o neobičnom craft pivu za raju, uvijek nam je bila bitna paralela da kroz sve što planiramo imamo prožetu tu pokretačku notu neobičnosti koja nas je ohrabrila da se upustimo u sve ovo. Upravo iz ovog pristupa se izrodila ideja o upuštanju u projekat revitalizacije prostora bivšeg kina Imperijal i tako - 8 mjeseci nakon otvaranja i nedavnog pokretanja dijela BISTroa, slobodno možemo da kažemo da je sve što smo do sada iskusili, realizovali, te svi usponi i padovi u sklopu poslovanja The Brew Puba nas doveli do dosadašnjeg uspjeha.
Uzevši u obzir da je proces revitalizacije prostora bivšeg kina Imperijal trajao otprilike 8 mjeseci, možemo da kažemo da je najveći izazov bio kako na adekvatan način osposobiti prostor da bude spreman za rad, dok istovremeno one koji prate našu priču vodimo kroz cijeli proces revitalizacije.
Iako vođeni iskustvom The Brew Puba, u pitanju je puno manji projekat (prostor), koji je za razliku od prostora BISa imao manje zahtjeva – kako od uređenja prostora, postavljanja osnovnih postulata, pa sve do kreiranja tima, priče i sadržaja.
Ali, ono što je bitno istaći je da nam je iskustvo stečeno upravo kroz The Brew Pub poslužilo kao jedan od najbitnijih „sastojaka“ za sve dosad urađeno – pogotovo s dijelom BISTroa koji svojom veličinom i uređenjem podsjeća upravo na The Brew Pub odakle je sve i počelo – u kontekstu tehničkog znanja upravljanja operativnim poslovima, komunikacije s posjetiteljima, kreativnim sadržajem i uređenjem. Znali smo da trebamo da kreiramo interaktivno uređenje u kojem će naša raja htjeti provoditi vrijeme.
Nadalje, za razliku od The Brew Puba, kada imate odgovornost da preuzmete operativu jednog od najstarijih kino prostora u državi, te istovremeno ga predstaviti gradu na jedan drugačiji način, a opet da zadrži svo bogatstvo svoje historije, znamo da je zadatak pred nama izazovan i da će zahtijevati od nas drugačiji način razmišljanja.
U tom svijetlu, nastavkom priče o BISu i pokretanju dijela BISTroa želimo Sarajevu da, u odnosu na „veliki“ dio prostora, ponudimo drugačiji sadržaj iako se radi o manjem prostoru. Bogatstvo i veličina prostora samog kina nam daje priliku da unutar jedne cjeline kreiramo manje momente koji mogu biti predstavljeni na drugačiji način, s tim da kroz sve i jedan treba da se prožima ta nota koja komunicira da volimo craft pivo, volimo raju, volimo biti drugačiji i najbitnije – volimo ovaj grad i da je ovo naša priča koja treba biti podsjetnik zašto je Sarajevo za nas najposebniji grad na svijetu.
Kako biste opisali BISTro u tri riječi?
Tri – možda četiri riječi – kojima možemo da opišemo BISTro su: craft pivo. Klopa. Raja.
U ove tri fraze je sažet cjelokupan pristup onome što radimo i što želimo da postignemo kroz BISTro, a to je da predstavlja mjesto gdje naše posjetiteljke i posjetitelji mogu da se opuste uz ukusnu klopu i ponudu pića, dok mogu da imaju priliku da sjede u prostoru koji je ostao u svom izvornom izgledu (s našim „malim potpisom“ uređenja prostora) otkad su zadnji put imali priliku da ga posjete.
Što je bila inspiracija za uređenje vašeg BISTroa?
Od prvog dana otvaranja BISa, znali smo da je prostor u kojem se danas nalazi BISTro ustvari „prolaz“ do velikog dijela. Nakon mjeseci posmatranja dinamike korištenja prostora od strane gostiju, uvidjeli smo da ovaj dio prostora predstavlja veoma bitan dio i da kao takav zaslužuje poseban pristup i pažnju, unatoč izazovima prilikom realizacije istog.
Upravo smo inspiraciju pronašli u dinamici korištenja ovog dijela prostora. Kako mislimo? U kontektu ovog dijela prostora bivšeg kina, uvidjeli smo da ovaj dio predstavlja „raskrsnicu“, jer s tog mjesta možete da dođete u svaku drugu prostoriju i kao takav treba da bude estetski funkcionalan prostor, tj. da bude mjesto koje će „prolaznicima“ prema drugim prostorijama, a i onima koji su odlučili u BISTrou provesti vrijeme, biti vizualno privlačno, a opet prostrano.
Vođeni ovim saznanjima smo odlučili da kreiramo prostor koji će da ukomponuje sve što smo znali da želimo s ovom pričom. Ono što je interesantno istaći je da smo prilikom brainstorming sesija na temu uređenja prostora najviše vremena posvetili tome kako ustvari u sve to integrisati našu strast prema pivu i pokretačku energiju te ulogu raje koja je najbitnija u svemu što radimo.
Vođeni time i svim aktivnostima i inicijativama koje su dovele do otvaranja BISa, htjeli smo da BISTro bude podsjetnik kroz sve što smo dosada prošli; u tom svijetlu, posjetiteljke i posjetitelja BISTroa mogu da kroz uređenje saznaju više o historiji prostora i stanja u kojem je isti zatečen, o našoj priči, te o inicijativama i nesebičnoj podršci raje prilikom cijelog tog procesa. Pa tako je u BISTrou postavljen famozni „Zid raje“ koji ističe imena pojedinaca koji su svojim doprinosom omogućili da realizujemo jednu od najvećih crowdfunding kampanja u Bosni i Hercegovini.
Naravno, tu je još elemenata uređenja koji nam dolaze – jer kako mi volimo da istaknemo: iskreno vjerujemo da je naša priča „živi organizam“ koji iz dana u dan sve više poprima obrise svog finalnog izgleda, te svakim novim danom dobijamo nove ideje kako možemo da na što kvalitetniji način integrišemo sve vrijednosti koje želimo da se prožimaju kroz prostor – od ponude klope i pića, enterijera, pa sve do sadržaja koji svakim danom postaje sve bogatiji.
A što moramo isprobati s vašeg menija? Tko osmišljava i priprema jela?
Pored klope koju smo „prenijeli“ iz The Brew Puba koji realizuje naš dugogodišnji kolega, tj. glavni kuhar Adi, kao što su naš domaći tortilla chips, pileća krilca i kobasice, ono na što smo najponosniji u ovom momentu kad je klopa u pitanju je naš Brew Beef Sandwich te iskreno vjerujemo da smo osmislili najukusniji sendvič u gradu.
Zašto najukusniji? Zato što kad probate sendvič napravljen od nakvalitetnije trgane junetine, 12 sati kuhane na 75 stepeni sous vide tehnikom s preukusnim začinima, koju nakon toga kratko propržimo na tavi zajedno sa sosom i vodom od tog istog skuhanog mesa, pa to meso pažljivo složimo u sendvič i služimo au jus, u prijevodu preliveno tim istim sosom vode od skuhanog mesa, a ne namazima i tome sličnim da ne bismo uništili punoću okusa i za kraj obogatimo čitavu tu paletu mesnog okusa prženim paprikama i Jalapeñom kako bismo postigli blagu kiselost i ljutinu, onda postanete svjesni da jedete najukusniji sendvič. Ikad. Barem po nama. I gostima koji su dosada na sav glas pohvalili isti.
Također, pored iznad pomenutog u našoj ponudi su također neki novi momenti kao što su naša varijanta pizze, tj. BREW beef pizza, vegetarijanski flamm, juneći i pileći tacosi te veggie burger; jela za koja vjerujemo da se idealno mogu kombinovati s našom ponudom craft piva i crafterskih koktela.
A kada su u pitanju pića?
Pored naših već prepoznatljivih stilova craft piva (Sefte, Maher, Furka, Tura i Strava) možemo da se pohvalimo da smo također i sa pićem uspjeli da osmislimo nešto što Sarajevo nikada nije imalo – a to su crafterski kokteli.
Zajedno u saradnji s vrhunskim sarajevskim barmenima smo uspjeli da osmislimo 5 alkoholnih koktela koji su osmišljeni na bazi svake od naših craft piva, pa tako u BISTrou u ponudi imamo: Sefte on the Beach, Majerito, Turquilu, Turoružicu i Straviotu.
Iskreno vjerujemo da nisu "obični". Svjesni smo da kada svom poslu pridajemo posebnu pažnju svemu što radimo, onda i ova priča s koktelima nije smijela biti "obična". Tako da su rezultati tog pristupa osvježajući i poznati okusi koktela obogaćeni unikatnim aromama i punoćom okusa naših craft stilova.
Nebitno odlučite li se za osvježavajuću varijantu s Majeritom ili Sefte on the Beach ili ste možda za malo robusniji okus Straviote, svaki koktel je drugačije iskustvo ispijanja kvalitetnog pića.
Što je po vama ključno za opuštenu atmosferu u pubu?
Najiskreniji odgovor koji možemo dati je energija koju uspijete kultivisati unutar prostora. Svi napori vezani za uređenje prostora, ponude klope i pića i svi detalji koji prostor trebaju da čine unikatnim su barem nama u podređenom položaju u odnosu na energiju i pristupačnost naših kolega (poznatijih u raji kao TheBrewCrew) i dubinu priče oko koje je sve nastalo.
Šta želimo reći ovim? Ljudi rade s ljudima. Kad su naši gosti i raja u pitanju, uvijek se trudimo da imamo dvosmjernu komunikaciju s ciljem da svakodnevno možemo da rastemo, produbljujemo odnose, razgovaramo sa svima, te da svakim danom budu svjesni da su integralni dio uspjeha svega ovoga što se trudimo da izgradimo. Naravno, kada na sve to postavite kvalitetne elemente kao što su ponuda hrane i pića i enterijer, možemo da kažemo da je opuštena atmosfera „samo“ byproduct koji dolazi kao rezultat napora da se kreira nešto drugačije.
Pub, kao koncept, je mjesto druženja, razgovora, novih poznanstava i jačanje starih. Sve to sa sobom nosi odgovornost da trebamo biti indirektno aktivna platforma da to našim gostima pružimo kroz sve što radimo.
Trudimo se da vodimo računa o gostima, a oni će nama pomoći da kreiramo atmosferu koja će postati pozitivno zarazna. Bez njih, to je samo prazan prostor.
TEKST: Lamija Muratagić
De Niro, Morgan Freeman, Mads Mikkelsen i Willem Dafoe imaju nešto zajedničko osim filma. Kada bi se ugasila festivalska svjetla, završavali su na nekim od najpoznatijih sarajevskih adresa, a mi znamo kojim.
Sarajevo Film Festival ima i svoju gastronomsku mapu koja se kroz godine ispisivala paralelno s festivalskim programom. Između projekcija, razgovora i festivalskih obaveza, neka od najvećih filmskih imena pronalazila su predah za sarajevskim stolovima. Nekad je to bio ručak između dva termina, nekad večera koja bi se produžila, a nekad samo nekoliko mirnijih sati daleko od protokola i festivalske gužve.
Robert De Niro, Morgan Freeman, Mads Mikkelsen, Benicio del Toro i Willem Dafoe samo su dio impresivnog niza. Kada se velika filmska imena kroz godine počnu vezivati za iste sarajevske adrese, restorani prestaju biti tek mjesta susreta i postaju svojevrsni repozitorij festivalskih boravaka, anegdota i memorije grada.
Ako jedan sarajevski restoran ima filmski guestbook vrijedan posebnog poglavlja, onda je to Kibe Mahala. Za njihovim su stolovima kroz godine sjedili Stellan Skarsgård, Armand Assante, Benicio Del Toro, Tim Roth, Danny Glover, Jeremy Irons, Nick Nolte, Ralph Fiennes i John Cleese, ali neke od najboljih priča ostale su izvan fotografija.
Pred dolazak Morgana Freemana domaćini restorana dobili su informaciju o tačno određenom ginu i tonicu koje glumac pije. Uslijedila je potraga od Zagreba, Beograda i Ljubljane do drugih regionalnih adresa, bez uspjeha. Na kraju su preko Londona uspjeli nabaviti dvije boce gina i veću količinu tonica, spremne za njegov dolazak.
Freeman se prezentacijom oduševio. A onda je probao viljamovku.
Večer je nastavio s njom, dok je teško nabavljeni gin ostao gotovo netaknut. Malo je boljih anegdota o tome kako se pažljivo pripremljen plan u Sarajevu može promijeniti nakon jednog pića.
Robert De Niro također je bio gost Kibe Mahale, a njegovo ime već zauzima posebno mjesto u impresivnoj filmskoj arhivi restorana.
Robert De Niro je među imenima koja su kroz Sarajevo Film Festival svratila u 4 sobe gospođe Safije, a nekoliko godina kasnije na istoj adresi večerali su i Alejandro González Iñárritu i Paweł Pawlikowski.
Foto: @4sgs / @leila_leamm
S vremenom su 4 sobe gospođe Safije postale više od provjerene sarajevske adrese za ručak ili večeru. Lista njihovih gostiju danas čita se gotovo kao presjek savremene kinematografije, s Festivalom kao zajedničkom tačkom.
Mads Mikkelsen je tokom Sarajevo Film Festivala 2022. predstavio The Hunt, film koji mu je donio nagradu za najboljeg glumca u Cannesu.
Nakon festivalskog dijela večeri završio je u Konobi Luka, gdje se u jednom trenutku pridružio sviračima i zaplesao. Večera je tako dobila epilog koji je vrlo brzo postao dio festivalskih anegdota grada.
Jesse Eisenberg je tokom boravka u Sarajevu bio gost Baolija. U restoran je svratio nakon što je primio Počasno Srce Sarajeva i predstavio svoj rediteljski prvijenac Nakon što spasiš svijet.
Baoli je tako u svoju relativno mladu historiju vrlo brzo upisao i jedno ozbiljno filmsko ime.
Tavola je tokom boravka Willema Dafoea u Sarajevu ugostila slavnog glumca, dodajući još jedno veliko ime svojoj listi gostiju. Šta je bilo na stolu ostaje nepoznato, ali važniji je trag koji takve posjete ostavljaju, polako upisujući poznate sarajevske adrese u festivalsku historiju grada.
Festivalska historija, srećom, ne ostaje uredno posložena u programskim knjižicama. Dio nje ostane za stolom, u ručkovima između obaveza, večerama koje se produže i adresama na koje se gosti vraćaju.
Sarajevo tih dana film ionako ne zadržava samo u kinima.
Zato nije loše znati da stol za kojim večeras sjedite možda već ima sasvim pristojnu filmsku biografiju.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Foto i Grafičko oblikovanje: Bonjour.ba
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
