Prije nešto više od mjesec dana, Sarajevo je postalo bogatije za još jedno urbano mjesto u kojem se spajaju odlična ulična hrana i craft pive (te kokteli). BISTro je novi pub otvoren u ulici Maršala Tita koji je ujedno nastavak priče o Brew Imperial Society koja svakodnevno raste.

Naime, nakon pokretanja prve mikro pivovare, entuzijastični tim koji se krije iza brenda The Brew Co. napravio je korak dalje. Sve o ovom zanimljivom konceptu saznali smo u razgovoru sa Orhanom Galičićem, direktorom The Brew Co., koji je i započeo cijeli projekt.

Kako je započela ideja o BISTrou? Tko čini vaš tim?

Ideja o BISTrou je nastala sa željom da na jedan neobičniji način predstavimo Sarajevu način na koji mi vidimo mogućnosti kada je u pitanju uparivanje klope i ukusnog craft piva. Vođeni idejom, odgovornošću, strašću i ambicijom koju imamo od prvog dana prema cjelokupnoj priči revitalizacije prostora bivšeg kina Imperijal, projekat BISTro predstavlja bitno „poglavlje“ iz razloga što je to simbol daljeg razvoja priče od momenta kad smo otvorili vrata Sarajevu. 

BISTro u jednu ruku treba da predstavlja „intro“ varijantu prostora Brew Imperial Society iz razloga što posjetiteljke i posjetitelji kroz samo uređenje prostora iz prve ruke mogu da se upoznaju s prostorom, njegovom historijom i pokretačkom idejom na čijim temeljima smo osmislili sve. Tim, na čelu s Orhanom koji je pokretač ove cjelokupne priče o craft pivu #zaraju, čini grupa od 8 pojedinaca koji na svojevrstan način kroz svoje znanje, vještine i sposobnosti doprinose da cijela ova priča održi svoju zamišljenu formu, oblik i kvalitetu.

Vedad Omerović, Orhan Galičić i Harun Omić (mali dio BISTro tima)

Nadalje na temu samog BISTroa, uzevši u obzir veličinu prostora bivšeg Kina i naše želje da kreiramo jednu interaktivnu platformu na kojoj će moći da se predstavi unikatna ponuda, program, sadržaj i priča i naše inicijalne odluke da prvo pokrenemo „veliki“ dio, ideja o nastavku ove priče je počela na način da smo htjeli da se „malo približimo“ ulici (uzevši u obzir dubinu prostora od momenta ulaska u isti s ulice Maršala Tita).
S tim na umu je i nastala ideja za ime ovog „novog“ dijela. Potrudili smo se da održimo izvorni naziv priče kroz „BIS“, dok smo dodali momenat „Tro“ što predstavlja skraćenicu riječi trotoar (naša želja da se približimo ulici, trotoaru), s tim da kada gledate riječ kao jednu cjelinu dobijate riječ BISTro, što je ustvari vrsta ugostiteljskog objekta u kojem se u jednoj toploj porodičnoj atmosferi može uživati u ukusnim zalogajima i kvalitetnom piću.

Dakle, pored toga što ime rezonuje s namjenom prostora, uspjeli smo da mu dodamo dašak našeg putovanja koje treba da predstavlja odskočnu dasku za ostale elemente priče koji su ili u fazi implementacije ili osmišljanja.

Koliko vam je iskustvo stečeno kroz The Brew craf pivaru/pub pomoglo s organizacijom i samom realizacijom cijelog projekta?

Od momenta otkad smo pokrenuli našu priču o neobičnom craft pivu za raju, uvijek nam je bila bitna paralela da kroz sve što planiramo imamo prožetu tu pokretačku notu neobičnosti koja nas je ohrabrila da se upustimo u sve ovo. Upravo iz ovog pristupa se izrodila ideja o upuštanju u projekat revitalizacije prostora bivšeg kina Imperijal i tako - 8 mjeseci nakon otvaranja i nedavnog pokretanja dijela BISTroa, slobodno možemo da kažemo da je sve što smo do sada iskusili, realizovali, te svi usponi i padovi u sklopu poslovanja The Brew Puba nas doveli do dosadašnjeg uspjeha.
Uzevši u obzir da je proces revitalizacije prostora bivšeg kina Imperijal trajao otprilike 8 mjeseci, možemo da kažemo da je najveći izazov bio kako na adekvatan način osposobiti prostor da bude spreman za rad, dok istovremeno one koji prate našu priču vodimo kroz cijeli proces revitalizacije.

Iako vođeni iskustvom The Brew Puba, u pitanju je puno manji projekat (prostor), koji je za razliku od prostora BISa imao manje zahtjeva – kako od uređenja prostora, postavljanja osnovnih postulata, pa sve do kreiranja tima, priče i sadržaja. 

Ali, ono što je bitno istaći je da nam je iskustvo stečeno upravo kroz The Brew Pub poslužilo kao jedan od najbitnijih „sastojaka“ za sve dosad urađeno – pogotovo s dijelom BISTroa koji svojom veličinom i uređenjem podsjeća upravo na The Brew Pub odakle je sve i počelo – u kontekstu tehničkog znanja upravljanja operativnim poslovima, komunikacije s posjetiteljima, kreativnim sadržajem i uređenjem. Znali smo da trebamo da kreiramo interaktivno uređenje u kojem će naša raja htjeti provoditi vrijeme.

Nadalje, za razliku od The Brew Puba, kada imate odgovornost da preuzmete operativu jednog od najstarijih kino prostora u državi, te istovremeno ga predstaviti gradu na jedan drugačiji način, a opet da zadrži svo bogatstvo svoje historije, znamo da je zadatak pred nama izazovan i da će zahtijevati od nas drugačiji način razmišljanja.

U tom svijetlu, nastavkom priče o BISu i pokretanju dijela BISTroa želimo Sarajevu da, u odnosu na „veliki“ dio prostora, ponudimo drugačiji sadržaj iako se radi o manjem prostoru. Bogatstvo i veličina  prostora samog kina nam daje priliku da unutar jedne cjeline kreiramo manje momente koji mogu biti predstavljeni na drugačiji način, s tim da kroz sve i jedan treba da se prožima ta nota koja komunicira da volimo craft pivo, volimo raju, volimo biti drugačiji i najbitnije – volimo ovaj grad i da je ovo naša priča koja treba biti podsjetnik zašto je Sarajevo za nas najposebniji grad na svijetu. 

Kako biste opisali BISTro u tri riječi?

Tri – možda četiri riječi – kojima možemo da opišemo BISTro su: craft pivo. Klopa. Raja.
U ove tri fraze je sažet cjelokupan pristup onome što radimo i što želimo da postignemo kroz BISTro, a to je da predstavlja mjesto gdje naše posjetiteljke i posjetitelji mogu da se opuste uz ukusnu klopu i ponudu pića, dok mogu da imaju priliku da sjede u prostoru koji je ostao u svom izvornom izgledu (s našim „malim potpisom“ uređenja prostora) otkad su zadnji put imali priliku da ga posjete.

Što je bila inspiracija za uređenje vašeg  BISTroa?

Od prvog dana otvaranja BISa, znali smo da je prostor u kojem se danas nalazi BISTro ustvari „prolaz“ do velikog dijela. Nakon mjeseci posmatranja dinamike korištenja prostora od strane gostiju, uvidjeli smo da ovaj dio prostora predstavlja veoma bitan dio i da kao takav zaslužuje poseban pristup i pažnju, unatoč izazovima prilikom realizacije istog.
Upravo smo inspiraciju pronašli u dinamici korištenja ovog dijela prostora. Kako mislimo? U kontektu ovog dijela prostora bivšeg kina, uvidjeli smo da ovaj dio predstavlja „raskrsnicu“, jer s tog mjesta možete da dođete u svaku drugu prostoriju i kao takav treba da bude estetski funkcionalan prostor, tj. da bude mjesto koje će „prolaznicima“ prema drugim prostorijama, a i onima koji su odlučili u BISTrou provesti vrijeme, biti vizualno privlačno, a opet prostrano.

Vođeni ovim saznanjima smo odlučili da kreiramo prostor koji će da ukomponuje sve što smo znali da želimo s ovom pričom. Ono što je interesantno istaći je da smo prilikom brainstorming sesija na temu uređenja prostora najviše vremena posvetili tome kako ustvari u sve to integrisati našu strast prema pivu i pokretačku energiju te ulogu raje koja je najbitnija u svemu što radimo. 

Vođeni time i svim aktivnostima i inicijativama koje su dovele do otvaranja BISa, htjeli smo da BISTro bude podsjetnik kroz sve što smo dosada prošli; u tom svijetlu, posjetiteljke i posjetitelja BISTroa mogu da kroz uređenje saznaju više o historiji prostora i stanja u kojem je isti zatečen, o našoj priči, te o inicijativama i nesebičnoj podršci raje prilikom cijelog tog procesa. Pa tako je u BISTrou postavljen famozni „Zid raje“ koji ističe imena pojedinaca koji su svojim doprinosom omogućili da realizujemo jednu od najvećih crowdfunding kampanja u Bosni i Hercegovini.

Naravno, tu je još elemenata uređenja koji nam dolaze – jer kako mi volimo da istaknemo: iskreno vjerujemo da je naša priča „živi organizam“ koji iz dana u dan sve više poprima obrise svog finalnog izgleda, te svakim novim danom dobijamo nove ideje kako možemo da na što kvalitetniji način integrišemo sve vrijednosti koje želimo da se prožimaju kroz prostor – od ponude klope i pića, enterijera, pa sve do sadržaja koji svakim danom postaje sve bogatiji.

A što moramo isprobati s vašeg menija? Tko osmišljava i priprema jela?

Pored klope koju smo „prenijeli“ iz The Brew Puba koji realizuje naš dugogodišnji kolega, tj. glavni kuhar Adi, kao što su naš domaći tortilla chips, pileća krilca i kobasice, ono na što smo najponosniji u ovom momentu kad je klopa u pitanju je naš Brew Beef Sandwich te iskreno vjerujemo da smo osmislili najukusniji sendvič u gradu.

 
Zašto najukusniji? Zato što kad probate sendvič napravljen od nakvalitetnije trgane junetine, 12 sati kuhane na 75 stepeni sous vide tehnikom s preukusnim začinima, koju nakon toga kratko propržimo na tavi zajedno sa sosom i vodom od tog istog skuhanog mesa, pa to meso pažljivo složimo u sendvič i služimo au jus, u prijevodu preliveno tim istim sosom vode od skuhanog mesa, a ne namazima i tome sličnim da ne bismo uništili punoću okusa i za kraj obogatimo čitavu tu paletu mesnog okusa prženim paprikama i Jalapeñom kako bismo postigli blagu kiselost i ljutinu, onda postanete svjesni da jedete najukusniji sendvič. Ikad. Barem po nama. I gostima koji su dosada na sav glas pohvalili isti.

Također, pored iznad pomenutog u našoj ponudi su također neki novi momenti kao što su naša varijanta pizze, tj. BREW beef pizza, vegetarijanski flamm, juneći i pileći tacosi te veggie burger; jela za koja vjerujemo da se idealno mogu kombinovati s našom ponudom craft piva i crafterskih koktela.

A kada su u pitanju pića?

Pored naših već prepoznatljivih stilova craft piva (Sefte, Maher, Furka, Tura i Strava) možemo da se pohvalimo da smo također i sa pićem uspjeli da osmislimo nešto što Sarajevo nikada nije imalo – a to su crafterski kokteli.

Zajedno u saradnji s vrhunskim sarajevskim barmenima smo uspjeli da osmislimo 5 alkoholnih koktela koji su osmišljeni na bazi svake od naših craft piva, pa tako u BISTrou u ponudi imamo: Sefte on the Beach, Majerito, Turquilu, Turoružicu i Straviotu.

Iskreno vjerujemo da nisu "obični". Svjesni smo da kada svom poslu pridajemo posebnu pažnju svemu što radimo, onda i ova priča s koktelima nije smijela biti "obična". Tako da su rezultati tog pristupa osvježajući i poznati okusi koktela obogaćeni unikatnim aromama i punoćom okusa naših craft stilova.
Nebitno odlučite li se za osvježavajuću varijantu s Majeritom ili Sefte on the Beach ili ste možda za malo robusniji okus Straviote, svaki koktel je drugačije iskustvo ispijanja kvalitetnog pića.

Što je po vama ključno za opuštenu atmosferu u pubu?

Najiskreniji odgovor koji možemo dati je energija koju uspijete kultivisati unutar prostora. Svi napori vezani za uređenje prostora, ponude klope i pića i svi detalji koji prostor trebaju da čine unikatnim su barem nama u podređenom položaju u odnosu na energiju i pristupačnost naših kolega (poznatijih u raji kao TheBrewCrew) i dubinu priče oko koje je sve nastalo.
Šta želimo reći ovim? Ljudi rade s ljudima. Kad su naši gosti i raja u pitanju, uvijek se trudimo da imamo dvosmjernu komunikaciju s ciljem da svakodnevno možemo da rastemo, produbljujemo odnose, razgovaramo sa svima, te da svakim danom budu svjesni da su integralni dio uspjeha svega ovoga što se trudimo da izgradimo. Naravno, kada na sve to postavite kvalitetne elemente kao što su ponuda hrane i pića i enterijer, možemo da kažemo da je opuštena atmosfera „samo“ byproduct koji dolazi kao rezultat napora da se kreira nešto drugačije.
Pub, kao koncept, je mjesto druženja, razgovora, novih poznanstava i jačanje starih. Sve to sa sobom nosi odgovornost da trebamo biti indirektno aktivna platforma da to našim gostima pružimo kroz sve što radimo.
Trudimo se da vodimo računa o gostima, a oni će nama pomoći da kreiramo atmosferu koja će postati pozitivno zarazna. Bez njih, to je samo prazan prostor.

Većina nas kafu procijeni vrlo brzo, ili nam prija ili ne. Rijetko se zapitamo zašto. Šta se zapravo dešava u šoljici prije nego što mi damo svoju presudu?

Na Bonjour ba x Grand kafa Coffee Experience eventu imali smo priliku vidjeti drugu stranu tog procesa: onu u kojoj se kafa ne pije iz navike, nego analizira, mjeri i ocjenjuje prema preciznim kriterijima. Upravo tu počinje posao Ilije Đurića, profesionalnog degustatora i cup testera Grand kafe.

Ilija Đurić, profesionalni degustator kafe

Dok mi govorimo o jačini i aromi, Ilija govori o balansu, tijelu, kiselosti i mirisu i zna tačno objasniti zašto nam neka kafa odgovara, a neka nikada neće, bez obzira na to koliko je pijemo godinama.

Zato smo s njim razgovarali o onome što se rijetko čuje izvan stručnih krugova: kako se kafa profesionalno provjerava, šta čini dobar blend, gdje najčešće griješimo u pripremi i koliko zaista poznajemo napitak koji pijemo svaki dan.

Kako izgleda kafa prije nego što mi kažemo “dobra je”?

Prije nego što kafa završi u našoj šoljici, ona prolazi kroz niz provjera koje nemaju veze s navikom, nego s preciznošću. Tu nema mjesta subjektivnom, nego se traži balans, čistoća ukusa i dosljednost.

Upravo taj prvi korak često ostaje nevidljiv krajnjem konzumentu, ali je ključan za sve što kasnije prepoznajemo kao kvalitet.






Ilija objašnjava da se kvalitet kafe ne procjenjuje nasumično, nego po jasno definisanom redoslijedu: prvo se provjerava botanička vrsta zrna, zatim klasa, a tek onda dolaze ono što mi najčešće primijetimo, a to su ukus, miris i aroma. Taj stručni proces osigurava da kafa ima stabilan, prepoznatljiv karakter i prije nego što uopće dođe do šoljice.

Zašto jačina nije isto što i dobra kafa?

Kada kažemo domaća kafa, većina nas prvo pomisli na jačinu. (Da i Grand kafu!) Ali u stvarnosti, jačina je samo jedan mali dio mnogo složenije slike.

Od izbora zrna, preko prženja, do načina pripreme, svaki korak utiče na to kakva će kafa na kraju biti. A džezva, iako duboko ukorijenjena u našim navikama, u tom procesu nije samo simbol tradicije, nego aktivni dio ukusa i teksture kafe.




Upravo tu se lome razlike između kafe koja je samo jaka i one koja je zaista dobra.

„Za dobru pripremu kafe važna je džezva, jer nam ona služi da voda provri što prije. Ja kažem da se voda ne smije ‘patiti’. Ako treba dugo da provri, tvrda voda, koja je pogodna za kafu, pretvara se u meku i tada dobijamo bljutav ukus.“, pojasnio je Ilija Đurić.

Pronašli ste svoju idealnu kafu. A sada… jedan mali korak dalje

Recimo da ste već pronašli svoju Grand kafu. Znate koja vam jačina odgovara, koja aroma vam „legne“ i u kojem dijelu dana je pijete s najvećim uživanjem. Razlika između dobre i zaista dobre šoljice često se krije u jednom, naizgled nevažnom detalju. Ne u novoj opremi, ne u komplikovanim pravilima i ne u dodatnom vremenu, nego u malim promjenama koje lako zanemarimo.






To su sitni trikovi koji ne traže poseban trud, ali mogu potpuno promijeniti doživljaj prve šoljice. Evo šta Ilija savjetuje:

„Nije dobro kafu zakuhati u kuhinji pa šoljicu nositi do mjesta gdje ćemo je piti. Prva ekstrakcija se dešava tokom zakuhavanja, ali ona fina, kada se talog odvaja i arome se razlivaju, dešava se u šoljici. Zato je važno da se kafa sipa tamo gdje se pije i da šoljica nekoliko trenutaka miruje prije prvog gutljaja.“

Zašto se kafa u BiH ne pije kao nigdje drugo?

Kafa u BiH nije pauza između obaveza. Ona je često sama obaveza. Razgovor, dogovor, predah, znak pažnje.

U toj šoljici je i ono što zovemo ćejf, osjećaj da se Grand kafa pije polako, s razlogom i u tačno određenom trenutku. Taj odnos prema kafi čini ritual ispijanja u BiH drugačijim od mnogih drugih kultura, čak i kada se koristi isto zrno. Evo šta o tome kaže Ilija:

„Kod nas se koriste male džezve, što je ispravno: jedna džezva, jedna šolja. Piju se iz fildžana i uz kafu se služi nešto slatko, bilo šećer, rahat-lokum ili kockica čokolade. Upravo ti detalji nas izdvajaju.“

Kakvu kafu bira profesionalac?

Zato smo Iliju pitali ono što zanima svakog ljubitelja kafe: kada vam je posao provjeravati, mirisati i ocjenjivati kafu, kakvu kafu bira za sebe. U tom pitanju se često najbolje vidi da i iza stručnosti stoji lična navika, dio dana koji vam je najdraži i mali ritual koji nema veze s pravilima ili teorijom, nego isključivo s užitkom.






Ilija kaže da ujutru najčešće pije kafu iz kategorije koja je u svijetu poznata kao turska kafa. Lično bira Grand kafu Gold, u većoj šolji, jer mu pruža pun i uravnotežen ukus. Onima koji vole mekši i zaokruženiji profil preporučuje Gold, dok će ljubitelji izraženije jačine posegnuti za Grand Strong.

Mekša ili jača: kako znati koja je vaša Grand kafa?

Nakon što nam je otkrio kakvu kafu on bira za sebe, logičan nastavak razgovora bio je upravo ovaj: kako da svako od nas lakše prepozna svoj Grand ukus. Nisu svi dani isti, nisu ni navike, pa samim tim ni kafa ne mora biti ista za sve.

Postoje jasni signali koje nam nepce već daje u smislu da li više uživamo u aromi, pitkosti i zaokruženom ukusu, ili tražimo izraženiju jačinu koja ostaje duže i ostavlja trag. Upravo na tim razlikama, objašnjava Ilija, treba graditi izbor kafe, a ne na pukoj navici ili onome što smo godinama pili bez razmišljanja.







Možda je baš zato kafa u BiH toliko lična stvar. Ne pijemo je samo zbog jačine ili navike, nego zbog trenutka, razloga i osjećaja koji ide uz šoljicu. I često je pijemo isto godinama, bez pitanja da li nam zaista najviše prija.

Razgovor s Ilijom nas je podsjetio da ne treba mijenjati kafu, nego način na koji je pijemo. Mali detalji prave veliku razliku, a kad znaš šta tražiš, lakše pronađeš i onu Grand kafu koja ti stvarno prija.

Ako ste se već uhvatili kako razmišljate o sljedećoj šoljici Grand kafe… znamo da smo uspjeli.
 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Grand kafom

Autorica članka: Ilda Lihić-Isović    
Fotografija: Enida Kajević i Sanela Zukić