Ako ste u potrazi za receptima koje podjednako vole djeca i odrasli, na pravom ste mjestu. Sa #DoYouBONJOUR hashtag ste nam preporučili tri super brza i ukusna kolača koje možete napraviti odmah jer vjerovatno sve sastojke već imate pri ruci.

U obilju ideja, kako sve iskoristiti jagode za pripremu ukusnih delicija, otkrili smo jedan od vrlo ukusnih i iznimno jednostavnih recepata za jagoda cheesecake, a čokoljupcima će ukrasti simpatije slasni kuglof koji će biti odličan pratilac vaših vikend druženja uz kavu.

Prelistajte dalje za recepte.

ČOKOLADNI KUGLOF by @zemirin_dnevnik

SASTOJCI:

• 6 jaja
• 200 g istopljenog maslaca
• 250 ml jogurta
• 200 g šećera u prahu
• 250 g brašna
• Pola praška za pecivo
• 50 g kakao praha

Glazura:

• 300 g čokolade za kuhanje
• 120 g maslaca
• 50 ml vrhnja za kuhanje

PRIPREMA:

Za početak odvojite žumanjke od bjelanjaka u zasebne zdjele. Žumanjke izmiksajte s 200 g maslaca, a zatim dodajte 250 ml jogurta te mutite dok ne dobijete ujednačenu smjesu.
Bjelanjke izmiksajte u čvrsti snijeg i polako dodajte šećer u prahu. U posebnoj posudi izmiješajte 250 g brašna, pola paketića praška za pecivo i 50 g kakao praha. Smjesu sa bjelancima i šećerom polako dodajte smjesi sa žumancima te lagano miješate. Zatim nastavite dodavati smjesu sa brašnom. Kada dobijete finu i ujednačenu masu, pećnicu zagrijte na 170 – 180 °C. Kalup za kuglof nauljite, pobrašnite i izlijte cijelu smjesu u kalup te stavite u pećnicu. Kuglof pecite trideset minuta.

Glazura:

Otopite na pari ili u mikrovalnoj 300 g čokolade za kuhanje i 120 g maslaca, a zatim u smjesu dodajte 50 ml vrhnja za kuhanje. Prelijte ohlađen kuglof čokoladom da dobijete finu glazuru. Spremni ste za uživanje uz šalicu kave.

JAGODA CHEESECAKE by @mery.s.kitchenstories

SASTOJCI:

• 250 g mljevenog keksa
• 125 g rastopljenog putera
• 500 g jagoda
• 200 ml slatkog vrhnja
• 500 g krem sira
• 100 g šećera u praha
• Sok od jednog limuna

PRIPREMA:

Od mljevenog keksa i rastopljenog putera napravite smjesu koja će biti baza za kolač. Staviti ju u frižider na hlađenje, a u zasebnoj posudi pomiješajte krem sir sa šećerom u prahu. Uzmite i treću posudu u koju ćete umutiti slatko vrhnje, a zatim dodati umućeno vrhnje u krem sir, zatim sok od limuna i pomiješajte. Jagode oprerite i odvojiti 1/3 koju ćete sitno nasjeckati i ubaciti kašikom u smjesu od vrhnja, krem sira i šećera u prahu. Izvaditi bazu kolača od keksa i maslaca iz frižidera te nanesite smjesu ravnomjerno. Dekorišite s ostatkom jagoda i ostavite preko noći na hlađenje.

ČOKOLADNI KOLAČ by @mamineslatkebrige

View this post on Instagram

A post shared by Anita Bubalo Jambrović (@mamineslatkebrige) on Mar 29, 2020 at 11:10am PDT

Sastojci:

• 2 žlice kakaa
• 2 čaše tekućeg jogurta (čaša je ona od jogurta od 180 g)
• 2 žličice sode
• 2 čaše šećera
• 2 čaše oštrog brašna (koristila sam i glatko brašno isto ispadne dobar biskvit)
• Pola čaše ulja

Po želji dodatno za biskvit nakon pečenja:

• sok 1 naranče

Čokoladni preljev:

• 500 ml slatkog vrhnja za šlag
• 250 g čokolade za kuhanje
• korica 1 naranče 

Priprema:

Pećnicu zagrijte na 200°C.
Sve sastojke za biskvit izmiksajte ili izmiješajte pjenjačom u jednoj posudi.
Smjesu izlijte u kalup za torte promjera 24 cm te stavite peći oko 20-25 minuta, zavisno od pećnice. Najbolje da provjerite čačkalicom ili nožićem, ako izlaze suhi, gotovo je.
Pečenu toplu tortu ukoliko želite možete preliti sokom jedne naranče za dodatni okus.
Preljev pripremite tako da slatko vrhnje za šlag zagrijete do vrenja, maknete ga s vatre pa u njega umiješate čokoladu i ukoliko želite koricu naranče, miješajte dok ne dobijete glatku kremu pa prelijte preko još tople torte koju ste ostavili u kalupu jer će biti tekuće.
Tortu prvo ohladite na sobnoj temperaturi pa ju kasnije premjestite u frižider za brže hlađenje. Tek kasnije kada se je krema stegnula maknite stranice kalupa. 

Bon appetit!

Većina nas kafu procijeni vrlo brzo, ili nam prija ili ne. Rijetko se zapitamo zašto. Šta se zapravo dešava u šoljici prije nego što mi damo svoju presudu?

Na Bonjour ba x Grand kafa Coffee Experience eventu imali smo priliku vidjeti drugu stranu tog procesa: onu u kojoj se kafa ne pije iz navike, nego analizira, mjeri i ocjenjuje prema preciznim kriterijima. Upravo tu počinje posao Ilije Đurića, profesionalnog degustatora i cup testera Grand kafe.

Ilija Đurić, profesionalni degustator kafe

Dok mi govorimo o jačini i aromi, Ilija govori o balansu, tijelu, kiselosti i mirisu i zna tačno objasniti zašto nam neka kafa odgovara, a neka nikada neće, bez obzira na to koliko je pijemo godinama.

Zato smo s njim razgovarali o onome što se rijetko čuje izvan stručnih krugova: kako se kafa profesionalno provjerava, šta čini dobar blend, gdje najčešće griješimo u pripremi i koliko zaista poznajemo napitak koji pijemo svaki dan.

Kako izgleda kafa prije nego što mi kažemo “dobra je”?

Prije nego što kafa završi u našoj šoljici, ona prolazi kroz niz provjera koje nemaju veze s navikom, nego s preciznošću. Tu nema mjesta subjektivnom, nego se traži balans, čistoća ukusa i dosljednost.

Upravo taj prvi korak često ostaje nevidljiv krajnjem konzumentu, ali je ključan za sve što kasnije prepoznajemo kao kvalitet.






Ilija objašnjava da se kvalitet kafe ne procjenjuje nasumično, nego po jasno definisanom redoslijedu: prvo se provjerava botanička vrsta zrna, zatim klasa, a tek onda dolaze ono što mi najčešće primijetimo, a to su ukus, miris i aroma. Taj stručni proces osigurava da kafa ima stabilan, prepoznatljiv karakter i prije nego što uopće dođe do šoljice.

Zašto jačina nije isto što i dobra kafa?

Kada kažemo domaća kafa, većina nas prvo pomisli na jačinu. (Da i Grand kafu!) Ali u stvarnosti, jačina je samo jedan mali dio mnogo složenije slike.

Od izbora zrna, preko prženja, do načina pripreme, svaki korak utiče na to kakva će kafa na kraju biti. A džezva, iako duboko ukorijenjena u našim navikama, u tom procesu nije samo simbol tradicije, nego aktivni dio ukusa i teksture kafe.




Upravo tu se lome razlike između kafe koja je samo jaka i one koja je zaista dobra.

„Za dobru pripremu kafe važna je džezva, jer nam ona služi da voda provri što prije. Ja kažem da se voda ne smije ‘patiti’. Ako treba dugo da provri, tvrda voda, koja je pogodna za kafu, pretvara se u meku i tada dobijamo bljutav ukus.“, pojasnio je Ilija Đurić.

Pronašli ste svoju idealnu kafu. A sada… jedan mali korak dalje

Recimo da ste već pronašli svoju Grand kafu. Znate koja vam jačina odgovara, koja aroma vam „legne“ i u kojem dijelu dana je pijete s najvećim uživanjem. Razlika između dobre i zaista dobre šoljice često se krije u jednom, naizgled nevažnom detalju. Ne u novoj opremi, ne u komplikovanim pravilima i ne u dodatnom vremenu, nego u malim promjenama koje lako zanemarimo.






To su sitni trikovi koji ne traže poseban trud, ali mogu potpuno promijeniti doživljaj prve šoljice. Evo šta Ilija savjetuje:

„Nije dobro kafu zakuhati u kuhinji pa šoljicu nositi do mjesta gdje ćemo je piti. Prva ekstrakcija se dešava tokom zakuhavanja, ali ona fina, kada se talog odvaja i arome se razlivaju, dešava se u šoljici. Zato je važno da se kafa sipa tamo gdje se pije i da šoljica nekoliko trenutaka miruje prije prvog gutljaja.“

Zašto se kafa u BiH ne pije kao nigdje drugo?

Kafa u BiH nije pauza između obaveza. Ona je često sama obaveza. Razgovor, dogovor, predah, znak pažnje.

U toj šoljici je i ono što zovemo ćejf, osjećaj da se Grand kafa pije polako, s razlogom i u tačno određenom trenutku. Taj odnos prema kafi čini ritual ispijanja u BiH drugačijim od mnogih drugih kultura, čak i kada se koristi isto zrno. Evo šta o tome kaže Ilija:

„Kod nas se koriste male džezve, što je ispravno: jedna džezva, jedna šolja. Piju se iz fildžana i uz kafu se služi nešto slatko, bilo šećer, rahat-lokum ili kockica čokolade. Upravo ti detalji nas izdvajaju.“

Kakvu kafu bira profesionalac?

Zato smo Iliju pitali ono što zanima svakog ljubitelja kafe: kada vam je posao provjeravati, mirisati i ocjenjivati kafu, kakvu kafu bira za sebe. U tom pitanju se često najbolje vidi da i iza stručnosti stoji lična navika, dio dana koji vam je najdraži i mali ritual koji nema veze s pravilima ili teorijom, nego isključivo s užitkom.






Ilija kaže da ujutru najčešće pije kafu iz kategorije koja je u svijetu poznata kao turska kafa. Lično bira Grand kafu Gold, u većoj šolji, jer mu pruža pun i uravnotežen ukus. Onima koji vole mekši i zaokruženiji profil preporučuje Gold, dok će ljubitelji izraženije jačine posegnuti za Grand Strong.

Mekša ili jača: kako znati koja je vaša Grand kafa?

Nakon što nam je otkrio kakvu kafu on bira za sebe, logičan nastavak razgovora bio je upravo ovaj: kako da svako od nas lakše prepozna svoj Grand ukus. Nisu svi dani isti, nisu ni navike, pa samim tim ni kafa ne mora biti ista za sve.

Postoje jasni signali koje nam nepce već daje u smislu da li više uživamo u aromi, pitkosti i zaokruženom ukusu, ili tražimo izraženiju jačinu koja ostaje duže i ostavlja trag. Upravo na tim razlikama, objašnjava Ilija, treba graditi izbor kafe, a ne na pukoj navici ili onome što smo godinama pili bez razmišljanja.







Možda je baš zato kafa u BiH toliko lična stvar. Ne pijemo je samo zbog jačine ili navike, nego zbog trenutka, razloga i osjećaja koji ide uz šoljicu. I često je pijemo isto godinama, bez pitanja da li nam zaista najviše prija.

Razgovor s Ilijom nas je podsjetio da ne treba mijenjati kafu, nego način na koji je pijemo. Mali detalji prave veliku razliku, a kad znaš šta tražiš, lakše pronađeš i onu Grand kafu koja ti stvarno prija.

Ako ste se već uhvatili kako razmišljate o sljedećoj šoljici Grand kafe… znamo da smo uspjeli.
 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Grand kafom

Autorica članka: Ilda Lihić-Isović    
Fotografija: Enida Kajević i Sanela Zukić