TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 1.7.2022.
Janja Stijepić je kostimografkinja i dizajnerica koja je nedavno u Sarajevu otvorila i svoj showroom, za nju dugoočekivani projekt.
Showroom se nalazi u ulici Čekaluša na broju 10, a već pri prvom pogledu na showroom će vas privući kreativan interijer i sanjivi custom made komadi na vješalicama. U interijeru prevladavaju žuta, plava i zlatna boja, kako kaže inspiraciju je crpila u orijentalnom stilu, dok bijeli prozori daju prostoru prozračnost i pariški ugođaj. U petak, 24.06. u Sarajevu su se okupili zaljubljenici u Janarta dizajn i proslavili otvaranje showrooma i Janjinog uspjeha. U razgovoru s njom vam otkrivamo više o showroomu, ali i Janjinoj karijeri.
Kako biste opisali svoj brend?
Brend Janarta opisala bih kao jedinstven, avangardan, pomalo apstraktan, brand koji slijedi jednostavne ali i složene konstrukcijske forme, brend koji se veže za profinjenost i eleganciju.
I na kraju brend u čijem opisu definitivno stoji originalnost.
Moje kreacije su moja umjetnost. Svaka moja kreacija je moj rukopis, poseban pristup imam svemu što dizajniram, tome budem posve posvećena i želim da sve kreacije budu jedinstvene i originalne i da imaju ono nešto po čemu će ih ljudi pamtiti.
Omiljeni projekat do sada?
Ima ih stvarno dosta, skoro da ću se teško moći odlučiti koji je omiljeni. Svaki projekat na kojem sam radila bilo da je riječ o scenografiji ili kostimima je poseban na svoj način. Jako puno uspješno završenih projekata imam u svojoj karijeri a projekti koje sam radila su uglavnom bili vezani za reklamne i muzičke spotove na kojima sam radila kao kostimograf i scenograf.
Par projekata koje bih možda izdvojila kao meni vrlo posebne i drage bi bili: dizajn kostima za spot i pjesmu Dine Merlina „Rane“, dizajn kostima za spot i pjesmu „Studen vodo“ Armina Muzaferije, diplomska predstava Džejne Avdić „Mama 22“, dizajn kostima i scenografija za pjesmu „Sail On“ Asher Monroe, jednu vrlo emotivnu i lijepu pjesmu, koja je bila posvećena bratu Sanele Jenkins.
Kreacija na koju ste najponosniji?
Definitivno bi to bila plava haljina koju sam dizajnirala za spot i pjesmu „Rane“ Dine Merlina. Inspiracija za haljinu mi je bila pjesma, željela sam da sve u spotu izgleda neobično i pomalo apstraktno. Haljina je bila duga preko 30 metara, najviše sam uživala u dizajniranju te haljine i što sam imala apsolutnu slobodu i povjerenje ekipe da će to biti vrhunski urađeno.
Imala sam slobodu da izaberem boju, kroj, apsolutno sve.
Posebna sjećanja i emocije me vežu za tu kreaciju pošto je upravo ta haljina bila prekretnica i momenat kada su ljudi ustvari počeli da primjećuju moj dotadašanji rad i da budno prate sve što sam radila poslije spota. Tako da je za mene stvarno posebna kreacija. Pored toga izdvojila bih još nekoliko svečanih haljina i vjenčanica koje sam radila za vrlo drage prijateljice.
Koji artikli su dostupni u vašem showroomu?
Kreacije koje su dostupne u JANARTA showroomu trenutno su svečani kaftani, jakne, svečane haljine uskoro u postavci Janarta Showrooma će se naći i muška odijela. U pripremi je i nova kolekcija koja će također biti izložena u showroomu. Sva odjeća je costume made i radi se po narudžbi.
Šta je bila inspiracija za uređenje showrooma?
Inspiraciju za uređenje showrooma sam pronašla u orijentalnim enterijerima.
Ideja koju sam pratila od početka je bila da sve bude dosta svijetlo i u zlatnim tonovima, s reljefnim zidom, da prostorija bude retro, a u isto vrijeme da izgleda moderno. Svi orijentalni enterijeri izgledaju pomalo bajkovito, tajnovito, lijepo i to mi je bila zvijezda vodilja u kreaciji prostora. Showroom sam zamislila kao mjesto u kojem će se svi osjećati lijepo i prijatno prije svega i da doživljavaju prostor kao jedan poseban modni kutak i kada dođu da imaju osjećaj kao da su na nekom malom putovanju. Po rekcijama ljudi koji su već posjetili showroom mislim da sam i uspjela u tome što mi je izuzetno drago.
* * *
Fotografije: Janarta
TEKST: Ada Ćeremida
Nekada simbol prevelikog hypea, Dior tote se vraća kao tiha kulturna referenca koju Gen Z zapravo želi nositi.
Svi se sjećamo tog trenutka kada je jedna torba prešla granicu između poželjne i prezasićene. Diorove tote torbe bile su svuda na ulicama, Instagramu, aerodromima i vrlo brzo prestale su govoriti išta novo.
No moda ima kratko pamćenje i još kraći ciklus oprosta. U novoj interpretaciji Dior, pod vodstvom J.W. Andersona vraća ovaj format, koji smo vidjeli na njegovoj debitantskoj Dior Mens reviji prošle godine.
S potpuno drugačijim razlogom postojanja, ovaj put, torba ne pokušava da bude statusni simbol, već nosilac kulture, reference i ličnog identiteta.
Kada je Dior Book Tote postao “previše”?
Originalni Dior Book Tote lansiran je 2018. godine pod kreativnim vodstvom Maria Grazia Chiuri za Dior . Inspirisan praktičnošću i idejom svakodnevne luksuzne torbe, brzo je postao jedan od najprepoznatljivijih komada modne kuće.
No već do 2019. i 2020. torba je doživjela ekstremnu saturaciju od street style scene do masovnih kopija. Logo i monogram preuzeli su glavnu riječ, dok je sama torba izgubila emocionalni i estetski kontekst. Nije bila ružna, ali je postala prazna i upravo zato je mnogima dosadila.
Taj umor bio je vidljiv i kasnije, čak i kada se torba pojavila u muškom kontekstu na Paris Fashion Week Menswear FW 2025/2026 , u okviru revije Dior Men Winter 2025/2026 pod kreativnim vodstvom Kim Jones tada ukrašena sa Labubu privjescima, više kao styling trik nego kao stvarna reinterpretacija.
Tek dolaskom J.W. Andersona dolazi do suštinskog zaokreta: torba se ne stilizira, već se ponovo osmišljava, oslobođena ironije i vraćena značenju.
Dior Book Cover Tote kao kulturni objekt
Nova Dior Book Cover Tote ide u potpuno suprotnom smjeru. Umjesto logotipa, u prvi plan dolazi književnost. Umjesto savršeno stiliziranih kampanja, Dior bira bouquiniste uz obale Seine stvarne ljude, stvarne reference, stvarni Pariz.
Kampanja fotografa Angèle Châtenet djeluje gotovo dokumentarno, bez viška scenografije. Torbe nose naslove knjiga, porodična imena i kulturno naslijeđe, a ne samo brend. Luksuz ovdje nije performans, već navika.
Zašto ovo rezonira s Gen Z publikom?
Gen Z ne kupuje simbole moći, već skuplja reference. Knjiga na torbi nije dekor, već kod znak pripadnosti, interesa i vrijednosti.
Upravo zato je casting ključan: od 070 Shake do book influencera Travawyn Taylor , identitet kampanje gradi se kroz kulturu, ne status. Najemotivniji trenutak dolazi s Denis Westhoff , gdje roman Bonjour Tristesse postaje naslijeđe koje se nosi, a ne arhivira.
Ovo su torbe koje su nosive, funkcionalne i tiho luksuzne dizajnirane za stvarni život, ne za feed.
Dior nije samo “popravio” staru torbu promijenio je razlog zašto ona postoji. Book Cover Tote nije pokušaj povratka hypea, već odgovor na sadašnji trenutak u kojem moda mora slušati, a ne diktirati.
Upravo zato ova verzija djeluje uvjerljivo: jer ne traži da je volimo dovoljno je da je razumijemo.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
