Izložba Dobre vijesti: Žene mijenjanju arhitekturu je nastala u produkciji MAXXI (Nacionalni muzej umjetnosti XXI stoljeća) iz Rima, u saradnji s Ministarstvom vanjskih poslova i međunarodne saradnje (MAECI) Republike Italije.

Izložba ima za cilj da široj internacionalnoj publici prikaže nove i inkluzivnije perspektive o arhitekturi, te da potcrta značaj i doprinos koji su napravile žene, ženski timovi i kolektivi u polju savremene arhitekture, urbanizma i dizajna u Italiji.

Izložba prikazuje dijelove matične izložbe Dobre vijesti: Žene u arhitekturi, predstavljene u Rimu; izložba, putujućeg formata, već predstavljena u Štokholmu i Dohi, u septembru stiže u Sarajevo gdje će biti inaugurirana u osvit festivala Dani arhitekture Sarajevo 2023 pod pokroviteljstvom Ambasade Italije u Sarajevu i u prisustvu ambasadora Marca Di Ruzze. Dani arhitekture dali su svoj doprinos izložbi proširujući ju s četiri biografska profila bosanskohercegovačkih arhitektica: Greta Ferušić, Ognjenka Finci, Vedina Babahmetović i Sanja Galić Grozdanić. Dodatni, peti profil uvršten u izložbu, koji će simbolično mapirati imena i prezimena arhitektica iz Bosne i Hercegovine i posvećen je svim ženama koje su se bavile arhitekturom i urbanizmom. Inicijativa je koncipirana u saradnji s Udruženjem za kulturu i umjetnost CRVENA.

Izložbu Dobre vijesti: Žene mijenjaju arhitekturu uredili su kustosi: Pippo Ciorra, Elena Motisi i Elena Tinacci; dizajn i grafički dizajn potpisuju Matilde Cassani i Cinizia D’Emido. Izložba je koncipirana na osnovu četiri narativna poglavlja: Priče italijanskih arhitektica, Prakse u Italiji, Narativi i Vizije.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by zaha hadid (@zaha.hadid)

Prvo poglavlje, posvećno je pričama i projektima dvadeset najzanimljivijih predstavnica italijanske arhitekture koje su živjele u periodu od kraja Drugog svjetskog rata do danas, od Line Bo Bardi, Goe Aulenti, preko Cinije Boeri sve do najrelevantnijih ličnosti aktualne scene poput Marije Giuseppine Grasso Cannizzio. Poglavlje Priče italijanskih arhitektica, ispričano je putem četiri  velika izložbena stola na kojima su postavljene skice, crteži, video-radovi i drugi dokumenti, u hronologiji koja kazuje priču o doprinosu žena u italijanskoj arhitekturi: Pionirke, Zlatno doba, Projektovanje u kontekstu i Nove generacije.

Drugo poglavlje, Prakse u Italiji, uglavnom je fokusirano na dostignuća italijanskih arhitektica u protekla dva desetljeća, ilustrirana na pratećim vertikalnim panelima. Narativ započinje sa Zahom Hadid, arhitekticom koja je projektirala MAXXI, te nastavlja do Grafton Architects, SANAA, Benedette Tagliabue, Elizabeth Diller i Petre Blaisse.

Posljednja dva poglavlja – Narativi i Vizije  – sadrže intervjue na temu rodne ravnopravnosti u arhitektonskim profesijama, kao i niz video-radova posvećenih odnosu između spola i prostora. Podrobnije, u Narativima, pažnja je koncentrirana na pionirke kao Phyllis Lambert, Mary McLead, Beatriz Colomina, Giovanna Borassi, Liz Ogbu i Manon Mollard, dok se u Vizijama – možda najvažnijem poglavlju izložbe – pokazuje da su rodni odnosi nerazdvojivi dio prostora.

Žene je veoma često teško naći u analima historije arhitekture iako su arhitektonska postignuća žena uveliko oblikovala naše zajednice, društvo i svijet u kojem živimo danas. Otvarajući temu raznolikosti i reprezentacije u arhitekturi, dolazimo do novih perspektiva i spoznaja koje često previđamo. Od 14.09.2023. pa sljedećih 14 dana, „Dani arhitekture Sarajevo“ zajedno sa MAXXI-jem i Ambasadom Italije u Bosni i Hercegovini, te Udruženjem za kulturu i umjetnost „Crvena“, stavljamo žene u sami centar arhitektonskih diskusija te ćemo da istražujemo moguće nove narative u bosanskohercegovačko-italijanskim arhitektonskim identitetima.

Također, izuzetno nam je bitno da razgovaramo o ovoj temi i iz perspektive žena, posebno imajući na umu nedavna dešavanja u našoj zemlji - sad više nego ikad je od najbitnijeg značaja da bosanskohercegovačko društvo krene koračati paralelno sa savremenim shvatanjima rodne ravnopravnosti i prava žena - rečeno je iz Dana arhitekture Sarajevo.

Kao Ambasada Italije u Bosni i Hercegovini, prihvatili smo s velikim oduševljenjem priliku koju nam je ponudio Muzej MAXXI, u dogovoru s Ministarstvom vanjskih poslova i međunarodne saradnje Italije, da u Sarajevu, zajedno s LIFT Prostorne Inicijative i u sklopu Dana arhitekture Sarajevo 2023, organiziramo postavku izložbe “Dobre vijesti”. Kao što je poznato, arhitektura i dizajn su nosivi stubovi ugleda Italije u Bosni i Hercegovini i općenito na Balkanu,  budući da imaju istaknutu ulogu naše kulturne diplomacije u zemlji, koja ima za cilj ne samo dodatno učvrstiti bilateralne odnose, nego i promovirati, u ovoj zemlji, vrijednosti poput pomirenja i prevazilaženja diskriminacije  – rodne, također  – upravo zahvaljujući ujedinjujućoj snazi kulture. Osim podsjećanja na „Dan italijanskog dizajna“, događaj koji Ambasada organizira svake godine, dajući prostor specifičnim sredinama italijanske arhitekture i dizajna, razvijajući plodonosne prilike za saradnju s dinamičnim svijetom bosanskohercegovačke arhitekture također, ne mogu ne pomenuti naše opredjeljenje da nastavimo dalje s grandioznim projektom Muzeja savremene umjetnosti ARS AEVI, koji je svojevremeno projektovao Renzo Piano. Učinit ćemo sve, zajedno s Gradom Sarajevom, Kantonom Sarajevo i međunarodnom zajednicom, da Sarajevu doniramo jedan višenamjenski muzejski prostor, moderan, inkluzivan, visoke umjetničke vrijednosti, koji će moći simbolizirati preporod zemlje i njenu evropsku budućnost. Za kraj, stalo mi je da apostrofiram  značaj izložbe posvećene krucijalnoj ulozi žena  – italijanskih, ali i bosanskohercegovačkih – u razvoju moderne arhitekture, u trenutku u kojem, teme o rodnoj ravnopravnosti, zahtijevaju od svih nas, maksimalnu pažnju i osjetljivost - izjavio je ambasador Italije u Bosni i Hercegovini Marco Di Ruzza.

Inauguracija izložba zakazana je za nastupajući 14. septembar u 19:30h u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine, gdje će ostati otvorena dvije sedmice (do 29. septembra 2023).

* * *
Foto: PR

Tri dana programa, više od 1500 učesnika i više od 100 govornika – četvrto izdanje Women’s Weekenda i ove je godine okupilo brojne sudionike u Rijeci.
 

Program je donio širok raspon tema – od financijske neovisnosti, liderstva i tehnologije do pop-kulturnih fenomena poput digitalnog „brainrota“, ali i ozbiljnih društvenih pitanja poput femicida i nasilja nad ženama. 

Veliko zanimanje izazvala je i nova programska cjelina – interaktivne radionice.
 

Bez filtera i bez šutnje: sram, tijelo i odgovornost društva  
 

Jedna od najvažnijih rasprava festivala otvorila je pitanje femicida i odgovornosti društva. 

Na panelu „Zakazali smo! – Femicid: gdje smo zakazali i što društvo mora učiniti“ govorile su odvjetnica Una Zečević, pozorišna redateljica i profesorica na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku Anica Tomić te Ana Pecotić, terapeutkinja, aktivistica, autorica i vlasnica agencije House of Branding. 
 

U razgovoru s novinarom Hrvojem Krešićem upozorile kako su narativi koji romantiziraju nasilje duboko ukorijenjeni u kulturi i društvu, ali i da sustav često ne reagira dovoljno odlučno.

 „Kultura i književnost stoljećima romantiziraju ljubomoru i opsesiju, prikazujući nasilje kao ‘zločin iz strasti’, čime se takvi obrasci normaliziraju u društvu“, istaknula je Anica Tomić. 

Na zabrinjavajuće društvene stavove upozorila je Ana Pecotić, navodeći podatke prema kojima 31 posto muškaraca iz generacije Z smatra da žena mora slušati muškarca, dok čak 43 posto djevojaka iste generacije misli da je normalno da ih muškarac jednom ošamari. 

Zaključno je poručeno kako promjena počinje od osobne i društvene odgovornosti – od načina na koji odgajamo nove generacije.

Riječi koje mediji biraju kada kada izvještavaju o nasilju nad ženama, može izravno oblikovati način na koji društvo razumije femicid – bila je ključna poruka panela „Susjed je rekao da je bio fin i pristojan“. 
 

O toj su temi govorile Ema Branica (Nova TV), Karla Pudar (Zaklada SOLIDARNA), Tamara Stojanović (N1 Srbija) i Jelena Veljača (Elle Hrvatska), uz moderiranje Ilije Jandrića. „Uredništvo uvijek može odlučiti kojim putem će ići – nije nužno posezati za senzacionalizmom, moguće je o ovim temama izvještavati dostojanstveno i odgovorno“, istaknula je Ema Branica, dok je Karla Pudar podsjetila kako „femicid nije samo broj u statistici jer iza svake žrtve stoje obitelj i zajednica“.

Na panelu „Glitter, Gambling and Grace“ terapeutkinja za traumu, napredna učiteljica joge i trenerica Carolyn Cowan otvoreno je govorila o osobnim iskustvima koja su oblikovala njezin život i profesionalni rad. 
 

Dotaknula se ovisnosti, identiteta i srama – emocije koja često ostaje skrivena, ali snažno utječe na način na koji doživljavamo sebe i svijet oko sebe. „Sram nikada nije samo jedan događaj – on se širi poput valova u vodi i počinje oblikovati način na koji živimo i doživljavamo sebe“, istaknula je Cowan, upozorivši kako se takvi obrasci često prenose kroz obitelj i društvo.
 

„Ponekad nesvjesno počnemo gledati sebe onako kako su to činili naši roditelji – i tako sram prenosimo dalje.“

Koliko društvene mreže oblikuju način na koji danas doživljavamo vlastito tijelo bila je tema panela „Trendovi prolaze, a korekcije ostaju: ljepota, filteri i stvarne odluke“ powered by EDC MOTIVA. 
 

O odnosu između digitalnih trendova, percepcije ljepote i medicinske odgovornosti govorili su Filip Bosna, general manager za EMEA distributerska tržišta, dr. med. Rebeka Held, plastična i estetska kirurginja i osnivačica Poliklinike dr. Rebeka Held, te Lena Mrđen, Business Unit Manager u tvrtki Orbico Croatia i voditeljica podcasta GEN B. 

U razgovoru s Antonijom Blaće, upozorili su kako društvene mreže stvaraju nerealna očekivanja o izgledu i potiču stalnu potragu za novim estetskim idealima. 
 

„Na društvenim mrežama svaki tjedan pojavi se novi estetski trend – stvara se prava kakofonija očekivanja“, istaknula je Lena Mrđen, a dr. Rebeka Held dodala je kako taj pritisak posebno pogađa mlađe generacije: „Velik je raskorak između slike koju vidimo na ekranu i onoga što vidimo u ogledalu – i upravo tu nastaje frustracija.“

Završni panel ovogodišnjeg Women’s Weekenda, „Pustite me na miru!“, okupio je influencericu Meri Goldašić i televizijske voditeljice Antoniju Blaće i Miju Kovačić u otvorenom razgovoru o pritisku savršenstva, kulturi komentiranja žena i potrebi za postavljanjem jasnih osobnih granica.

 Na pozornici festivala, uz moderatoricu Nevenu Rendeli Vejzović, sudionice su otvoreno progovorile o očekivanjima koja se ženama nameću iz društva, medija i svakodnevice te o važnosti autentičnosti i vlastitog izbora.
 

„Društveni pritisak dolazi sa svih strana – od obitelji i prijatelja do medija i društvenih mreža“, istaknula je Mia Kovačić, prisjećajući se situacije u kojoj se njezino ime iznenada pojavilo u naslovima medija povezanima s međunarodnom aferom „Epstein Files“, bez da ju je itko prethodno kontaktirao ili provjerio informacije.

Učesnice su se složile kako mnoge žene godinama pokušavaju ispuniti tuđa očekivanja – partnera, obitelji ili društva – često nauštrb vlastite autentičnosti. „Kad sam prestala pokušavati biti ono što drugi očekuju od mene, tek tada sam postala stvarno sretna“, zaključila je Meri Goldašić.
 

Tri dana razgovora, ideja i inspirativnih trenutaka  
 

Festival je tijekom tri dana donio niz snažnih razgovora, inspirativnih priča i trenutaka.

Posebnu pažnju privukla je Emmyjem nagrađena chefica Lidia Bastianich, koja je u razgovoru s Antonijom Blaće govorila o svom životnom putu od Istre do Sjedinjenih Američkih Država, ali i o snazi hrane kao univerzalnog jezika povezivanja. „Moje djetinjstvo bilo je ispunjeno mirisima i okusima života na selu, a upravo su me ta sjećanja kasnije odvela prema kuhanju“, poručila je Bastianich, dodajući kako nas hrana uvijek vraća onome najvažnijem – zajedništvu.
 

Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke dr. sc. Sandra Švaljek gostovala je na panelu „Što (ne) znamo o ulaganjima? – Kako žene oblikuju dugoročnu financijsku sigurnost“, gdje je zajedno s dr. sc. Evom Horvat, članicom Uprave Raiffeisen mirovinskog društva, govorila o štednji, mirovinama i ulaganjima u vremenu inflacije i tržišnih neizvjesnosti.
 

„Financijska sigurnost ne dolazi slučajno – ona je rezultat informiranih odluka, dugoročnog planiranja i razumijevanja rizika“, istaknula je Švaljek.

Jedan od najupečatljivijih razgovora festivala bio je panel „Six–Seven“, posvećen generaciji Z i digitalnoj prezasićenosti. 

O utjecaju algoritama, beskonačnog skrolanja i digitalnih trendova razgovarali su Jakov Jozinović, predstavnik generacije Z, Iva Ančić iz A1 Hrvatska, dr. med. Hrvoje Handl, specijalist psihijatar i subspecijalist psihoterapije, te Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu. 
 

„Internet sve češće postaje svojevrsni treći roditelj jer algoritmi snažno utječu na emocije i ponašanje mladih“, upozorio je dr. Handl. 

Uz snažne panele i otvorene rasprave, Women’s Weekend i ove je godine u riječki Art kvart donio energiju koja se nije zaustavljala završetkom dnevnog programa. Razgovori su se nastavljali u hodnicima, na druženjima i večernjim događanjima, potvrđujući da je festival postao mjesto susreta, razmjene ideja i stvaranja novih suradnji. 

Večernji program zaključen je Women’s Weekend Partyjem u riječkom Pogonu kulture, gdje su nastupili ToMa i njegova posebna gošća Ružica Maurus.
 

Četvrto izdanje Women’s Weekenda još je jednom pokazalo važnost ovog događaja kao regionalne platforme koja u fokus stavlja žene, ali i otvara prostor za širi društveni dijalog o ravnopravnosti, poslovanju i budućnosti.

Još nekoliko fotografija atmosfere donosimo u nastavku.

Foto: PR