TEKST: Bonjour.ba/PR

DATUM OBJAVE: 12.9.2023.

Izložba Dobre vijesti: Žene mijenjanju arhitekturu je nastala u produkciji MAXXI (Nacionalni muzej umjetnosti XXI stoljeća) iz Rima, u saradnji s Ministarstvom vanjskih poslova i međunarodne saradnje (MAECI) Republike Italije.


Izložba ima za cilj da široj internacionalnoj publici prikaže nove i inkluzivnije perspektive o arhitekturi, te da potcrta značaj i doprinos koji su napravile žene, ženski timovi i kolektivi u polju savremene arhitekture, urbanizma i dizajna u Italiji.

Izložba prikazuje dijelove matične izložbe Dobre vijesti: Žene u arhitekturi, predstavljene u Rimu; izložba, putujućeg formata, već predstavljena u Štokholmu i Dohi, u septembru stiže u Sarajevo gdje će biti inaugurirana u osvit festivala Dani arhitekture Sarajevo 2023 pod pokroviteljstvom Ambasade Italije u Sarajevu i u prisustvu ambasadora Marca Di Ruzze. Dani arhitekture dali su svoj doprinos izložbi proširujući ju s četiri biografska profila bosanskohercegovačkih arhitektica: Greta Ferušić, Ognjenka Finci, Vedina Babahmetović i Sanja Galić Grozdanić. Dodatni, peti profil uvršten u izložbu, koji će simbolično mapirati imena i prezimena arhitektica iz Bosne i Hercegovine i posvećen je svim ženama koje su se bavile arhitekturom i urbanizmom. Inicijativa je koncipirana u saradnji s Udruženjem za kulturu i umjetnost CRVENA.

Izložbu Dobre vijesti: Žene mijenjaju arhitekturu uredili su kustosi: Pippo Ciorra, Elena Motisi i Elena Tinacci; dizajn i grafički dizajn potpisuju Matilde Cassani i Cinizia D’Emido. Izložba je koncipirana na osnovu četiri narativna poglavlja: Priče italijanskih arhitektica, Prakse u Italiji, Narativi i Vizije.

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by zaha hadid (@zaha.hadid)



Prvo poglavlje, posvećno je pričama i projektima dvadeset najzanimljivijih predstavnica italijanske arhitekture koje su živjele u periodu od kraja Drugog svjetskog rata do danas, od Line Bo Bardi, Goe Aulenti, preko Cinije Boeri sve do najrelevantnijih ličnosti aktualne scene poput Marije Giuseppine Grasso Cannizzio. Poglavlje Priče italijanskih arhitektica, ispričano je putem četiri  velika izložbena stola na kojima su postavljene skice, crteži, video-radovi i drugi dokumenti, u hronologiji koja kazuje priču o doprinosu žena u italijanskoj arhitekturi: Pionirke, Zlatno doba, Projektovanje u kontekstu i Nove generacije.

Drugo poglavlje, Prakse u Italiji, uglavnom je fokusirano na dostignuća italijanskih arhitektica u protekla dva desetljeća, ilustrirana na pratećim vertikalnim panelima. Narativ započinje sa Zahom Hadid, arhitekticom koja je projektirala MAXXI, te nastavlja do Grafton Architects, SANAA, Benedette Tagliabue, Elizabeth Diller i Petre Blaisse.

Posljednja dva poglavlja – Narativi i Vizije  – sadrže intervjue na temu rodne ravnopravnosti u arhitektonskim profesijama, kao i niz video-radova posvećenih odnosu između spola i prostora. Podrobnije, u Narativima, pažnja je koncentrirana na pionirke kao Phyllis Lambert, Mary McLead, Beatriz Colomina, Giovanna Borassi, Liz Ogbu i Manon Mollard, dok se u Vizijama – možda najvažnijem poglavlju izložbe – pokazuje da su rodni odnosi nerazdvojivi dio prostora.

Žene je veoma često teško naći u analima historije arhitekture iako su arhitektonska postignuća žena uveliko oblikovala naše zajednice, društvo i svijet u kojem živimo danas. Otvarajući temu raznolikosti i reprezentacije u arhitekturi, dolazimo do novih perspektiva i spoznaja koje često previđamo. Od 14.09.2023. pa sljedećih 14 dana, „Dani arhitekture Sarajevo“ zajedno sa MAXXI-jem i Ambasadom Italije u Bosni i Hercegovini, te Udruženjem za kulturu i umjetnost „Crvena“, stavljamo žene u sami centar arhitektonskih diskusija te ćemo da istražujemo moguće nove narative u bosanskohercegovačko-italijanskim arhitektonskim identitetima.

Također, izuzetno nam je bitno da razgovaramo o ovoj temi i iz perspektive žena, posebno imajući na umu nedavna dešavanja u našoj zemlji - sad više nego ikad je od najbitnijeg značaja da bosanskohercegovačko društvo krene koračati paralelno sa savremenim shvatanjima rodne ravnopravnosti i prava žena - rečeno je iz Dana arhitekture Sarajevo.

Kao Ambasada Italije u Bosni i Hercegovini, prihvatili smo s velikim oduševljenjem priliku koju nam je ponudio Muzej MAXXI, u dogovoru s Ministarstvom vanjskih poslova i međunarodne saradnje Italije, da u Sarajevu, zajedno s LIFT Prostorne Inicijative i u sklopu Dana arhitekture Sarajevo 2023, organiziramo postavku izložbe “Dobre vijesti”. Kao što je poznato, arhitektura i dizajn su nosivi stubovi ugleda Italije u Bosni i Hercegovini i općenito na Balkanu,  budući da imaju istaknutu ulogu naše kulturne diplomacije u zemlji, koja ima za cilj ne samo dodatno učvrstiti bilateralne odnose, nego i promovirati, u ovoj zemlji, vrijednosti poput pomirenja i prevazilaženja diskriminacije  – rodne, također  – upravo zahvaljujući ujedinjujućoj snazi kulture. Osim podsjećanja na „Dan italijanskog dizajna“, događaj koji Ambasada organizira svake godine, dajući prostor specifičnim sredinama italijanske arhitekture i dizajna, razvijajući plodonosne prilike za saradnju s dinamičnim svijetom bosanskohercegovačke arhitekture također, ne mogu ne pomenuti naše opredjeljenje da nastavimo dalje s grandioznim projektom Muzeja savremene umjetnosti ARS AEVI, koji je svojevremeno projektovao Renzo Piano. Učinit ćemo sve, zajedno s Gradom Sarajevom, Kantonom Sarajevo i međunarodnom zajednicom, da Sarajevu doniramo jedan višenamjenski muzejski prostor, moderan, inkluzivan, visoke umjetničke vrijednosti, koji će moći simbolizirati preporod zemlje i njenu evropsku budućnost. Za kraj, stalo mi je da apostrofiram  značaj izložbe posvećene krucijalnoj ulozi žena  – italijanskih, ali i bosanskohercegovačkih – u razvoju moderne arhitekture, u trenutku u kojem, teme o rodnoj ravnopravnosti, zahtijevaju od svih nas, maksimalnu pažnju i osjetljivost - izjavio je ambasador Italije u Bosni i Hercegovini Marco Di Ruzza.

Inauguracija izložba zakazana je za nastupajući 14. septembar u 19:30h u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine, gdje će ostati otvorena dvije sedmice (do 29. septembra 2023).

* * *
Foto: PR


Bonjour

Sarajevo pod reflektorima: 10 događaja za vikend ispunjen teatrom, plesom i umjetnosti

TEKST: Ada Ćeremida

Sarajevo pod reflektorima: 10 događaja za vikend ispunjen teatrom, plesom i umjetnosti Sarajevo pod reflektorima: 10 događaja za vikend ispunjen teatrom, plesom i umjetnosti

Dok se dani skraćuju i sve više vremena provodimo u zatvorenom, Sarajevo se pretvara u grad koji svjetli iznutra.

Teatar, ples i savremena umjetnost preuzimaju gradske prostore, podsjećajući nas da jesen ne znači kraj, već početak sezone introspekcije, pokreta i kreativne energije. 

Ovaj vikend donosi više od običnog bijega od hladnoće, to je prilika da osjetimo puls grada kroz predstave koje diraju, debate koje propituju i performanse koji brišu granice između umjetnika i publike. Ako ste tražili trenutak da se ponovo povežete sa scenom, emocijom i sobom ovaj vikend je onaj pravi.

 

 


Sarajevo u ritmu MESS-a: gdje teatar susreće grad


Još samo dva dana Festivala MESS, ali dovoljno da se podsjetimo zašto teatar u Sarajevu ostaje njegovo najvažnije kulturno uporište.
Dok se jesen lagano spušta nad grad, reflektori i dalje sijaju punim sjajem, a scene Narodnog pozorišta, SARTR-a i Pozorišta mladih pretvaraju se u mjesta introspekcije, emocije i katarze. 

Ovaj vikend donosi retrospektivu stvaralaca koji su obilježili pozorišnu historiju, ali i predstave koje hrabro propituju savremeni svijet. Sarajevo je, makar na još nekoliko dana, pozornica bez kraja, a MESS njen najsnažniji glas.

 

 


Zijah Sokolović: Život kao scena


U petak, Akademija scenskih umjetnosti postaje mjesto susreta umjetnosti i sjećanja. Zijah A. Sokolović, dobitnik Zlatnog lovorovog vijenca za doprinos umjetnosti teatra, obilježit će svoj višedecenijski put promocijom trećeg izdanja knjige „Glumac... je glumac... je glumac“. 

Više od pet decenija rada, stotinu nagrada i hiljade izvedbi pretočeni su u priču o istrajnosti, integritetu i vjeri u pozorište kao prostor nade i otpora. Sokolovićev trenutak priznanja je povratak korijenima teatra, tamo gdje sve počinje: između glumca i publike.

 


 

Knjiga mojih života: Hemonova priča na sceni


Kasnije te večeri, u 21:30, SARTR će ugostiti predstavu „Knjiga mojih života“ u produkciji Anton Podbevšek Teatra i Plesnog teatra Ljubljana. Inspirisana autobiografskim esejima Aleksandra Hemona, režija Ivane Đilas spaja piščeve i vlastite priče o emigraciji, gubitku i ponovnom pronalasku identiteta. 

U prostoru SARTR-a, poznatom po emotivnoj blizini s publikom, predstava postaje ispovijest o pripadanju, jeziku i tišini koja ponekad govori više od riječi.
 

Ogledalo: Između sjećanja i stvarnosti


U 19:30 u Narodnom pozorištu Sarajevo, predstava „Ogledalo“ rumunskog reditelja Bülenta Özdila otvara vrata Tarkovskovog svijeta kroz teatar, performans i vizuelnu umjetnost. 

Priča o Alekseju, čovjeku koji se u ogledalu svojih uspomena suočava s djetinjstvom, ljubavima i prošlošću, pretvara se u poetsku studiju identiteta. Kroz snove, sjećanja i fragmente stvarnosti, publika ulazi u prostor gdje se prošlost i sadašnjost razlijevaju, a granica između života i umjetnosti nestaje u svjetlu reflektora.

 

 

Ožiljci: Glas mladih o nasilju


U subotu u 18:00 u Pozorištu mladih, Omladinsko pozorište Bileća donosi predstavu Ožiljci“ potresan prikaz nasilja među mladima kroz pokret, muziku i metaforu. 

Bez oslanjanja na tekst, predstava stvara atmosferu u kojoj tijelo, ritam i tišina postaju glavni jezici komunikacije. Svaka scena, nastala iz istraživanja i iskustava mladih glumaca, djeluje kao ogledalo društva koje još uvijek uči kako da čuje svoje najtiše glasove.
 

Mladi govore, mi slušamo


Samo sat kasnije, u 19:00, ista pozornica Pozorišta mladih postaje prostor dijaloga. Debatni klub „Follow Me Altera Lingua“ okuplja tinejdžere u raspravi na temu: We don’t care what art does for society because the only thing that matters is that people like it.“

U vremenu kada publika često traži brzu emociju, ova javna debata otvara pitanje da li je svrha umjetnosti u poruci ili u doživljaju? Mladi govore, a mi slušamo i to jedan od važnijih činova teatra danas.
 

Void: Tišina koja ispunjava prostor

U 19:30 Narodno pozorište Sarajevo postaje središte novog svijeta koji gradi belgijski koreograf Wim Vandekeybus sa trupom Ultima Vez. 

Predstava „Void“ istražuje prazninu kao prostor mogućnosti, gdje “nenormalni” likovi postaju centar pozornice. Kroz kombinaciju savremene koreografije, jazza i improvizacije, Void briše granice između buke i tišine, stvarajući osjećaj zajedništva u različitosti.

 



Manifesto: izložba koja propituje čežnju


Galerija Manifesto otvara vrata samostalnoj izložbi do 31. oktobra, Mirze Čizmića i Adnana Šopovića pod intrigantnim nazivom “Bogu čežnju, on je neće”. Dok Šopovićeva reduciranost palete boja priziva melanholiju, Čizmićeve dinamične i oštre kompozicije seciraju svakodnevicu uz notu cinizma.

Dva različita rukopisa u istom prostoru postavljaju pitanje: za čim uopće čeznemo i gdje nas ta čežnja vodi?
 



„PULS“ u SARTR-u  


U subotu, 11. oktobra, na sceni SARTR-a se izvodi dokumentarna predstava „PULS“, nastala kroz projekt „Tijelo zvuka: Inkluzivne izvedbene prakse za gluhe i nagluhe osobe“.

Kroz muziku, ples i lične ispovijesti sedam izvođača i izvođačica, predstava istražuje komunikaciju u svim njenim oblicima – od govora i zvuka do znakovnog jezika i unutrašnjih svjetova. „PULS“ otvara prostor gdje se publika, gluha i čujuća, susreće u zajedničkom ritmu.

 

 

Historijski muzej: između sjećanja i izvedbe


U Staklenoj sali Historijskog muzeja BiH, 10. i 11. oktobra izvodi se predstava „Kad sam bio hodža“ Damira Ovčine, koja prostor muzeja pretvara u scenu introspekcije i ispovijesti.

U istom prostoru, do 23. oktobra možete pogledati i video-instalaciju „Afazija“ vizualne umjetnice Jelene Jureše. Film-esej koji kroz arhive, fotografije i performans istražuje tišinu kolektivnog sjećanja. To je umjetnost koja ne nudi odgovore, već postavlja pitanja: šta ostaje kada riječi više nisu dovoljne?

 

 

Festival Dansar: Grad koji pleše


Ove subote i nedjelje, 11. i 12. oktobra, Skenderija postaje centar pokreta uz međunarodno takmičenje DDC Open 2025, koje okuplja više od 600 plesača iz BiH i regiona. Od hip hopa do savremenog baleta, jazza i latino ritmova, festival spaja energiju mladih i iskustvo profesionalaca.

 



Među članovima žirija bit će i Željko Božič, slovenački koreograf i jedan od najuspješnijih hip hop plesača u regiji, kojeg će sarajevska publika istog vikenda upoznati i u drugom svjetlu, kao izvođača u predstavi „Knjiga mojih života“ u okviru Festivala MESS

Dansar zatvara svoju sezonu u ritmu zajedništva,  između pokreta, muzike i osmijeha, podsjećajući da je ples, baš kao i teatar, univerzalni izraz koji svi razumijemo.

 

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: @jessiedeoliveira


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!