TEKST: Emina Smaka
DATUM OBJAVE: 29.11.2023.
Sinoć su posjetitelji prostora galerije Europe House u Sarajevu prisustvovali svečanom otvorenju izložbe pod nazivom "Između četiri zida", koju su zajednički kreirale fotografkinja Aida Redžepagić i novinarka i aktivistica Kristina Ljevak Bajramović.
'Između četiri zida' je izložba koja hrabro prelazi granice umjetnosti kako bi osvijetlila tamne kutke društva i potaknula na razmišljanje o pitanjima koja često ostaju skrivena od očiju javnosti. Aida i Kristina kroz svoj umjetnički osvrt, postavljaju važan izazov društvu da se suoči s problemima nasilja, kako fizičkog tako i mentalnog, koji često ostaju neprimijećeni u tišini svakodnevnice.
Foto: Privatna arhiva
Foto: Jasmin Agović
Razgovarali smo s fotografkinjom Aidom i novinarkom i aktivisticom Kristinom u želji da saznamo više o samom procesu rada, umjetničkom pečatu, ali i emotivnom aspektu ove priče.
Foto: Jasmin Agović
Fotografkinja Aida Redžepagić, novinarka i aktivistica Kristina Ljevak Bajramović
Naime, Aida Redžepagić je kreirala seriju od 16 fotografija koje prate istinite priče napisane od strane Kristine Ljevak Bajramović. Ovaj spoj vizualne umjetnosti i pisanja stvara duboku emotivnu vezu koja otkriva realnost koja često ostaje skrivena u privatnosti svakodnevnog života.
Foto: Jasmin Agović
Aida Redžepagić i Kristina Ljevak Bajramović o svom kreativnom procesu
,,Raditi na ovako teškoj temi je prije svega za mene zahtijevalo dugoročan proces razmišljanja na koji način želim prikazati nasilje. Ključno mi je bilo da ne želim eksplicitne fotografije, ne želim “odglumljene” fotografije, iscenirano nasilje. Željela sam samo prenijeti emociju. Nije mi bio cilj napraviti lijepu fotografiju, nego onu koja će trigerovati preživljeno, potaknuti na razmišljanje i diskusiju te zacjeljivanje.'' - za početak je rekla Aida.
Foto: Privatna arhiva
,,Svjesna sam dinamike i intenziteta nasilja koje preživljavaju žene, ali sve dobije novu dimenziju kada je potrebno „izabrati“ šesnaest od mnogobrojnih priča koje sam lično čula iz iskustva drugih žena, a što sam uradila povodom izložbe „Između četiri zida“. – dodala je Kristina.
Foto: Jasmin Agović
,,Sama postavka po sebi je specifična jer kad ulazite u galeriju na izložbu fotografija, očekujete i da vidite iste. Međutim, postavkom fotografija (i priča koje su ključni dio ove izložbe) u zatvorene kutije, htjela sam aludirati na to da ovakve priče o nasilju ostaju u četiri zida, ne prepoznajemo ih čak ni onda kada su pred nama, kada se dešavaju nekome oko nas.
Bezbroj puta nakon što nasilje bude obznanjeno suočavamo se sa nevjericom i izjavama poput “ali oni su djelovali kao divan par”. Baš tada, žrtva bude izložena još jednom nasilju od strane ljudi koji joj ne vjeruju jer neke modrice nisu vidljive, a one emotivne pogotovo.'' – Aida.
Foto: Jasmin Agović
,,Odavno veći osjećaj gorčine nije pratio neki moj radni proces. I osjećaj nemoći, ali je jako važno da na kraju imamo ovu postavku, koja nam ne donosi eksplicitne slike nasilja, niti je blizu tome, kako u svom vizuelnom tako i u dijelu teksta. I u tome je njena najveća snaga – s obzirom na to da smo se navikli_e gledati fotografije i izvještaje koji krše etičke standarde i nikada ne misle na dostojanstvo preživjele ili žrtve.'' – nadodala je Kristina o svom pogledu na samu izložbu.
Foto: Jasmin Agović
,,Izložba “Između četiri zida” osvještava da nasilje ne prestaje samo zato što ga mi ne vidimo, samo zato što nije u našim zidovima, a samo glasnim pričanjem o njemu, te skretanjem pažnje pomažemo žrtvama da hrabrije izađu iz tih zidova, potraže pomoć i nastave dalje.'' – podijelila je s nama Aida.
,,Svijest o tome da će možda na otvaranju neki od „junaka“ naših priča biti u prvim redovima dodatno stvara osjećaj gorčine, jer nasilnici nisu nužno oni ljudi kakvim ih zahvaljujući stereotipima zamišljamo.'' – za kraj je rekla Kristina.
Foto: Privatna arhiva
Rekli bismo da je jedan od ključnih razloga zašto je tema ove izložbe izuzetno važna u današnjem društvu leži u činjenici da mnogi oblici nasilja ostaju skriveni, zakopani između četiri zida domova ili društvenih konvencija. Društvena stigma i strah često sprječavaju žrtve da podignu glas i traže pomoć.
Ova izložba stoga igra ključnu ulogu u razbijanju tišine i podizanju svijesti o stvarnosti nasilja koje se odvija u privatnosti, ali i djeluje kao katalizator za pokretanje važnih razgovora o pitanjima koja često nisu dovoljno istražena ili su društveno tabuizirana.
Foto: Jasmin Agović
Foto: Jasmin Agović
Izložba će biti otvorena za posjetitelje do 10.12.2023. Ulaz u galeriju Europe House (zgrada Vječne vatre) je slobodan za sve zainteresovane.
Podsjećamo da ćete ukoliko poznajete nekoga, ili se brinete i za vlastitu sigurnost, više informacija o mjerama koje možete poduzeti saznati kroz intervju koji smo radili s menadžericom Sigurne kuće Fondacije lokalne demokratije, Muberom Hodžić – Lemeš.
* * *
Fotografije: Privatna arhiva i Jasmin Agović
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Na 14. Branding konferenciji razgovarali smo o pažnji, povjerenju, algoritmima, vještačkoj inteligenciji i idejama za koje vrijedi rizikovati.
Možete isplanirati kampanju do posljednjeg kadra, ali ne možete isplanirati šta će publika s njom uraditi, kome će je algoritam pokazati ni koliko će joj ljudi vjerovati.
Na toj razlici između namjere i priče koja na kraju zaživi počiva Brand New Control, tema 14. Branding konferencije. 
Ovogodišnje izdanje, održano 18. septembra u Olimpijskoj dvorani Zetra, otvorilo je pitanja o pažnji, povjerenju, originalnosti i kreativnom radu u vremenu algoritama i vještačke inteligencije.
Kratka i direktna pitanja postavili smo ljudima koji te promjene svakodnevno oblikuju kroz vlastiti rad. Zanimalo nas je ko danas kontroliše priču, šta je brendovima izmaklo iz ruku i kako prepoznati ideju za koju vrijedi rizikovati.
Njihovi odgovori otkrivaju gdje danas završava kontrola, a počinju povjerenje, rizik i ideje koje se ne mogu svesti na formulu.
Za Amnu Džambić Branković, suvlasnicu agencije Via Media, ideje za koje vrijedi rizikovati često su upravo one koje ne dobiju jednoglasno „da“.
„Uglavnom su to ideje oko kojih se ne slažemo svi, ideje koje nam ne daju mira, koje nam ne daju spavati i kojima se uvijek vraćamo.“
Ali rizik ne znači i potpuno prepuštanje odluke tehnologiji. Kada smo je pitali koji dio kreativnog rada nikada ne bi prepustila vještačkoj inteligenciji, Amna je povukla vrlo jasnu granicu.
„Uvijek kažem da su ljudi front office, a AI back office. Ono što ne možemo prepustiti AI-ju je konačna odluka, jer ipak ljudi najbolje znaju emociju i način na koji se mogu približiti drugim ljudima.“
Na ideju kao početnu tačku nadovezuje se Sean Poropat, vlasnik i glavni kreativni direktor Studija Sonda. Za njega je danas zapravo lakši dio imati ideju. Teže je učiniti da ona zaista zaživi.
„Ideje danas imamo svi. Mi jesmo ljudi. Lako je imati ideju, međutim, puno ju je teže ostvariti. Veliku ideju ne morate nikome objašnjavati. Ona sama po sebi jeste jasna i postaje dio naše kulture.“
Za Mirana Stambola, Brand Manager za Audi, pitanje šta gradi povjerenje kada kampanja završi zapravo počinje idejom da njen utjecaj ne prestaje završetkom same kampanje.
„Kampanja mislim da nikad ne završi jer iza nje stoje ljudi i proizvodi koji su dio te kampanje i to će ostati sve dok je klijent vezan za taj proizvod.“
Harisa Mujanovića, direktora Bingo Group, pitali smo može li gubitak kontrole ponekad biti dobar za brend i šta se tada može otvoriti kao nova mogućnost.
„Tek kad izgubite kontrolu, vidite koliko vam je brend ustvari jak i definitivno u tom nekom gubitku kontrole nastaju neke nove ideje i izgradnja stvari za koje prije ste možda smatrali u nekom sigurnom okruženju da jednostavno nisu moguće.“
Na samu ideju nove kontrole nadovezuje se Mirela Laković, PR i marketing stručnjakinja.
„Ja mislim da je nova kontrola zapravo usmjerena na nas same. Ako smo pojedinci, ako smo brend, onda na suštinu tog brenda. Mislim da trebamo voditi računa da nas ne ponese ta lakoća i dostupnost koja je danas na svakom koraku. Mislim da je to novi izazov kada je riječ o kontroli.“
A pitanje ko danas zapravo kontroliše priču, brend, publika ili algoritam, postavili smo i Krešimiru Macanu, stručnjaku za strateško i krizno komuniciranje, vlasniku agencije za odnose s javnošću Manjgura.
„Uvijek publika odlučuje na kraju, ali algoritam postaje pametniji od publike. Dakle, algoritam, odnosno sve društvene mreže i svi oni koji, koji konzumiraju dnevno pokušavaju preuzeti kontrolu kako bi onda to prodali brendovima da bi to prodali publici.“
Ovogodišnja 14. Branding konferencija otvorila je pitanja koja kreativna i komunikacijska industrija više ne može odgađati. Na istoj sceni okupila je različita iskustva, stavove i pristupe, ostavljajući publici nove perspektive i ideje za koju vrijedi rizikovati.
Algoritam može prepoznati obrazac.
Za rizik, stav i dobru procjenu i dalje je potreban čovjek. 
Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Branding konferencijom
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
