Jedanaest mladih i kreativnih ljudi, okupljenih u Omladinsku redakciju, već nekoliko tjedana kroz male ekrane vode gledatelje na putovanje kroz grad i državu prikazujući zanimljive osobe i događaje iz regije koji potiču na aktivizam, upornost, hrabrost i kreativnost.

Dio omladinske reakcije su Jasna Heremić, Sara Gluhić, Ilma Šišman, Džejla Korajlić, Adna Smajlović, Deniz Nadžaković, Dino Brljevac, Doris Bilić, Ahmed Babić, Delila Suljić i Naida Varupa.

„Osnovni motiv za pokretanje ovakve TV emisije jeste pokazati i dokazati da mladi mogu, žele i znaju biti društveno aktivni u našem voljenom gradu kroz kreativni rad i promociju drugih mladih koji također pridonose društvu na svoje unikatne načine.“ – otkrila nam je Doris Bilić, jedna od članica redakcije.
„Njihov najvrjedniji resurs je aktivizam i spremnost da se uhvate u koštac sa svim izazovima", ističe koordinatorica projekta Sanja Stević, koja mlade novinare usmjerava kroz svakodnevne aktivnosti i vjeruje da će uskoro sve to moći obavljati sami.
Nova izdanja emisije emitiraju se svake subote od 17 sati na RTV Zenica, a reprize nedjeljom u istom terminu. Sara Gluhić, Delila Suljić i Doris Bilić otkrile su nam više detalja o atmosferi na snimanju, izazovima i anegdotama iz backstagea.

***

Kako biste opisali emisiju u tri riječi?

Sara: VAŠ GLAS MLADIH. Upravo onako kako je i najavljujemo, jer suština emisije upravo i jeste ovo.
Delila: Edukativna, pozitivna.
Doris: Teško bi bilo svesti sve ono što osjećamo i mislimo o ovom projektu u samo tri riječi, ali sigurno prve tri bi bile "drugačija", "šarolika" i "dinamična".

Ilma Šišman, Jasna Heremić i Sara Gluhić

Koje su teme koje obrađujete u emisiji i što nam pripremate kroz ovaj mjesec?

Sara: Spektar tema je zaista širok, uglavnom su to teme koje su interesantne mladima, tako da je apsolutno sve dozvoljeno. Vodimo se samo da budemo apolitični te da tako osvježavamo plasirane sadržaje.
Delila: Sve ono što nas raduje i tišti, što se treba čuti, a mladi ljudi nemaju priliku da ispolje. Naši sagovornici su djeca, učenici, studenti, zaposleni i nezaposleni. Želimo da se čuje za ljude koji inače nemaju priliku da se pokažu u javnosti. Cilj je popularizovati teme kojima se ne pridaje dovoljno pažnje u medijima ili su posebno zanimljive.
Doris: Teme kojima smo se odlučili baviti su najviše vezane uz svakidašnjicu mladih u Bosni i Hercegovini kao što su nezaposlenost, obrazovanje, odlazak iz države, ali uz dašak klasičnog bosanskog humora. Također nećemo bježati i od nekih težih tema i problema koji more mlade, kao što su mentalno zdravlje i društvene mreže tj. opasnosti koje društvene mreže nose, ali naše je nastojanje uvijek pokazati i pozitivniju stranu življenja u Bosni i Hercegovini, jer je to jedan od načina inspiriranja mladih na akciju.

Lekcija o timskom radu koju ste naučili do sada?

Sara: Izuzetno dobro pitanje. Nas je jedanaest u redakciji i svi smo različiti, to nas često dovodi u kreativne konflikte, jer svi imamo potrebu da predstavimo nešto na svoj način. Jedna emisija nije dovoljna da svi izrazimo svoje ideje, pa i dalje uz svoje mentore pokušavamo pronaći balans. Naravno, kreativni konflikti nikako se ne trebaju uzeti kao pravi konflikti, naša redakcija zrači pozitivnom energijom i privatno se svi družimo.

Ilma Šišman

Delila: Bez dogovora nema nikakvog uspjeha i krajnjih ciljeva. Koliko je važna odgovornost, isto tako bitni su momenti kada se opuštamo, smijemo, te tada imamo najbolje ideje i donosimo konstruktivne zaključke.
Doris: Mislim da je najvažnija lekcija koju smo naučili ta da je dobra organizacija pola posla. Tim od 11 osoba nije nimalo lako organizirati, zato uz svakodnevne redakcijske sastanke i temeljitom evidencijom svake ideje, obaveze ili bilo čega sličnog uspijevamo iskristalisati upravo ono što želimo postići ovom emisijom.

Najizazovniji dio realizacije kompletnog projekta?

Sara: Upravo osmišljavanje sadržaja i pravljenje balansa. Dosta je teško napraviti dobar sadržaj, predstaviti teme koje nisu bas uobičajene na način da se svide svakome. Upravo to je najizazovniji dio, ali u tome i jeste čar ovog posla.
Delila: Najizazovniji dio za mene predstavljaju odlasci na terene i razgovori sa sagovornicima. Uvijek se brinem da li ću ispuniti zadatak i prikupiti materijal koji sam već prethodno zamislila u svojoj glavi.

Kako se nosite s tremom i što vam pomaže da ostanete fokusirani?

Sara: Trema nema važan faktor u našoj redakciji. Svi smo poprilično opušteni, eventualne greške se rješavaju na način da sve ponavljamo dok ne dobijemo savršen proizvod. Timski rad i podrška, ali i upotreba novih tehnologija, svakako pomažu da ostanemo fokusirani.
Delila: Trema je uvijek prisutna, ali uz razgovor i savjete naših korodinatora Sanje i Sanela sve je lakše. Također mnogo su mi pomogle edukacije koje smo imali s priznatim medijskim stručnjacima
Borom Kontićem, Amirom Zukićem, Marijom Arnautović, Maidom Muminović i Nikolom Vučićem.

Redakcija Omladinskog programa

Najzanimljivija anegdota iz backstagea snimanja emisije do sada?

Sara: Njih je zaista mnogo, ali mislim da su najzanimljivije situacije ostvarene kada smo svi bili zajedno. To je recimo period kada smo imali profesionalno fotografisanje za vizuelni identitet emisije, urnebes, smijeh, traženje dobrih poza i slično svakako će nam još dugo ostati u sjećanju.

Rad omladinske redakcije možete pratiti i na društvenim mrežama, a ova aktivnost je implementirana zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

***
Tekst: BONJOUR.ba
Foto: Sanela Babić

Otvaraš telefon samo da brzo pročitaš poruku. Sekundu kasnije – već si na TikToku. Još jedan video psa koji svira klavir. Smiješno, slatko… i tako poznato.

Stižu notifikacije. Podsjetnici iskaču. Screenshot koji si poslala sebi – za svaki slučaj. Screenshot koji si htjela poslati najboljoj prijateljici – ali nisi. Novi e-mail s naslovom „Posljednja prilika“, koji nikada nećeš otvoriti. A tu je i ona aplikacija koju nisi koristila od 2022. godine. I dalje tiho troši bateriju, prostor, energiju.

Ne znaš kad je sve to postalo normalno – ali znaš da si umorna. Tvoj um je preopterećen. Tvoj telefon je preopterećen. I – planeta je preopterećena.

Digitalni otpad: Nevidljiv, ali stvaran

Digitalni otpad je stvaran. Tih. Tvrdoglav. I uporan. To su stare poruke, nepročitani mailovi, zaboravljeni dokumenti i fotografije koje si čuvala „za svaki slučaj“.

Ali sve to ne živi samo u tvom telefonu. Živi na serverima širom svijeta koji gutaju energiju, zagrijavaju atmosferu i ostavljaju trag.

Evo nekoliko primjera koje ne možemo samo „izbrisati“:

• Svaki mail s privitkom godišnje proizvede oko 10 grama CO₂.

• 1.000 suvišnih fotografija u cloudu? Kao da mjesec dana gori sijalica 24/7.

• Automatska ažuriranja aplikacija koje ne koristiš? Troše energiju, bateriju, stvaraju emisije.

Zato, ne radi se samo o uređenom telefonu. Radi se o stvarnom utjecaju na svijet oko nas.

Čista umjetnost – ali ne ona iz galerija

Nestlé i ove godine podsjeća da briga o planeti ne mora izgledati spektakularno. Ponekad je dovoljno samo... obrisati.

Znaš ono kad konačno obrišeš stotine nepotrebnih fotki iz galerije, sredite inbox ili izbaciš aplikacije koje ne koristiš? Nema vatrometa. Nema aplauza. Ali osjećaš se lakše. Zrak je čistiji. Glava tiša. Fokus – napokon tvoj.

Kako početi? Evo nekoliko digitalnih rituala koje možeš ubaciti u svoju sedmičnu rutinu:

• Očisti ono što ti više ništa ne znači
  Pet fotki istog outfita. Jelovnik iz dostave. Boarding karta iz 2019. Screenshot tuđeg storyja. Obrisano = oslobođeno.

• Otkaži ono što te više ne zanima
  Newsletter koji nikad ne otvaraš. Aplikacija koju si skinula iz znatiželje. Push notifikacije koje ti prekidaju misli. Više ti ne trebaju.

• Daj smisao svom brisanju
  Ne moraš to raditi svaki dan. Ali jednom sedmično? Obavezno. Kao što mijenjaš posteljinu ili stavljaš masku na kosu. Kratko traje, a daje mnogo.

To postaje tvoj mali otpor digitalnom haosu. I tvoj doprinos planeti.



 

Na jesen, kao simboličnu zahvalu svima koji su odlučili da naprave prostor za sebe i planetu, planirana je nova akcija sadnje drveća. U posljednje četiri godine, kroz inicijativu Čista umjetnost, Nestlé je posadio više od 12.500 sadnica. Divno, zar ne?

Zato samo počni. Jedan dan. Jedna mala promjena.  Čista umjetnost počinje brisanjem . 

I najvažnije – daj sebi 15 minuta bez ekrana.

Samo ti.
Tvoja kava.
Pogled kroz prozor.
Bez skrolanja. Bez zvukova. Bez zahtjeva.

Tih 15 minuta može biti najzdraviji poklon koji si sebi dala ove sedmice.
Bolji nego bilo koja mindfulness aplikacija.

I mnogo, mnogo tiši.

Foto: pexels.com