Jedanaest mladih i kreativnih ljudi, okupljenih u Omladinsku redakciju, već nekoliko tjedana kroz male ekrane vode gledatelje na putovanje kroz grad i državu prikazujući zanimljive osobe i događaje iz regije koji potiču na aktivizam, upornost, hrabrost i kreativnost.

Dio omladinske reakcije su Jasna Heremić, Sara Gluhić, Ilma Šišman, Džejla Korajlić, Adna Smajlović, Deniz Nadžaković, Dino Brljevac, Doris Bilić, Ahmed Babić, Delila Suljić i Naida Varupa.

„Osnovni motiv za pokretanje ovakve TV emisije jeste pokazati i dokazati da mladi mogu, žele i znaju biti društveno aktivni u našem voljenom gradu kroz kreativni rad i promociju drugih mladih koji također pridonose društvu na svoje unikatne načine.“ – otkrila nam je Doris Bilić, jedna od članica redakcije.
„Njihov najvrjedniji resurs je aktivizam i spremnost da se uhvate u koštac sa svim izazovima", ističe koordinatorica projekta Sanja Stević, koja mlade novinare usmjerava kroz svakodnevne aktivnosti i vjeruje da će uskoro sve to moći obavljati sami.
Nova izdanja emisije emitiraju se svake subote od 17 sati na RTV Zenica, a reprize nedjeljom u istom terminu. Sara Gluhić, Delila Suljić i Doris Bilić otkrile su nam više detalja o atmosferi na snimanju, izazovima i anegdotama iz backstagea.

***

Kako biste opisali emisiju u tri riječi?

Sara: VAŠ GLAS MLADIH. Upravo onako kako je i najavljujemo, jer suština emisije upravo i jeste ovo.
Delila: Edukativna, pozitivna.
Doris: Teško bi bilo svesti sve ono što osjećamo i mislimo o ovom projektu u samo tri riječi, ali sigurno prve tri bi bile "drugačija", "šarolika" i "dinamična".

Ilma Šišman, Jasna Heremić i Sara Gluhić

Koje su teme koje obrađujete u emisiji i što nam pripremate kroz ovaj mjesec?

Sara: Spektar tema je zaista širok, uglavnom su to teme koje su interesantne mladima, tako da je apsolutno sve dozvoljeno. Vodimo se samo da budemo apolitični te da tako osvježavamo plasirane sadržaje.
Delila: Sve ono što nas raduje i tišti, što se treba čuti, a mladi ljudi nemaju priliku da ispolje. Naši sagovornici su djeca, učenici, studenti, zaposleni i nezaposleni. Želimo da se čuje za ljude koji inače nemaju priliku da se pokažu u javnosti. Cilj je popularizovati teme kojima se ne pridaje dovoljno pažnje u medijima ili su posebno zanimljive.
Doris: Teme kojima smo se odlučili baviti su najviše vezane uz svakidašnjicu mladih u Bosni i Hercegovini kao što su nezaposlenost, obrazovanje, odlazak iz države, ali uz dašak klasičnog bosanskog humora. Također nećemo bježati i od nekih težih tema i problema koji more mlade, kao što su mentalno zdravlje i društvene mreže tj. opasnosti koje društvene mreže nose, ali naše je nastojanje uvijek pokazati i pozitivniju stranu življenja u Bosni i Hercegovini, jer je to jedan od načina inspiriranja mladih na akciju.

Lekcija o timskom radu koju ste naučili do sada?

Sara: Izuzetno dobro pitanje. Nas je jedanaest u redakciji i svi smo različiti, to nas često dovodi u kreativne konflikte, jer svi imamo potrebu da predstavimo nešto na svoj način. Jedna emisija nije dovoljna da svi izrazimo svoje ideje, pa i dalje uz svoje mentore pokušavamo pronaći balans. Naravno, kreativni konflikti nikako se ne trebaju uzeti kao pravi konflikti, naša redakcija zrači pozitivnom energijom i privatno se svi družimo.

Ilma Šišman

Delila: Bez dogovora nema nikakvog uspjeha i krajnjih ciljeva. Koliko je važna odgovornost, isto tako bitni su momenti kada se opuštamo, smijemo, te tada imamo najbolje ideje i donosimo konstruktivne zaključke.
Doris: Mislim da je najvažnija lekcija koju smo naučili ta da je dobra organizacija pola posla. Tim od 11 osoba nije nimalo lako organizirati, zato uz svakodnevne redakcijske sastanke i temeljitom evidencijom svake ideje, obaveze ili bilo čega sličnog uspijevamo iskristalisati upravo ono što želimo postići ovom emisijom.

Najizazovniji dio realizacije kompletnog projekta?

Sara: Upravo osmišljavanje sadržaja i pravljenje balansa. Dosta je teško napraviti dobar sadržaj, predstaviti teme koje nisu bas uobičajene na način da se svide svakome. Upravo to je najizazovniji dio, ali u tome i jeste čar ovog posla.
Delila: Najizazovniji dio za mene predstavljaju odlasci na terene i razgovori sa sagovornicima. Uvijek se brinem da li ću ispuniti zadatak i prikupiti materijal koji sam već prethodno zamislila u svojoj glavi.

Kako se nosite s tremom i što vam pomaže da ostanete fokusirani?

Sara: Trema nema važan faktor u našoj redakciji. Svi smo poprilično opušteni, eventualne greške se rješavaju na način da sve ponavljamo dok ne dobijemo savršen proizvod. Timski rad i podrška, ali i upotreba novih tehnologija, svakako pomažu da ostanemo fokusirani.
Delila: Trema je uvijek prisutna, ali uz razgovor i savjete naših korodinatora Sanje i Sanela sve je lakše. Također mnogo su mi pomogle edukacije koje smo imali s priznatim medijskim stručnjacima
Borom Kontićem, Amirom Zukićem, Marijom Arnautović, Maidom Muminović i Nikolom Vučićem.

Redakcija Omladinskog programa

Najzanimljivija anegdota iz backstagea snimanja emisije do sada?

Sara: Njih je zaista mnogo, ali mislim da su najzanimljivije situacije ostvarene kada smo svi bili zajedno. To je recimo period kada smo imali profesionalno fotografisanje za vizuelni identitet emisije, urnebes, smijeh, traženje dobrih poza i slično svakako će nam još dugo ostati u sjećanju.

Rad omladinske redakcije možete pratiti i na društvenim mrežama, a ova aktivnost je implementirana zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

***
Tekst: BONJOUR.ba
Foto: Sanela Babić

Prije godinu dana njihov put tek je počinjao. Jedna u Mostaru, druga u Sarajevu, treća u Banjoj Luci. Različite priče, ali ista odluka da se krene. Danas su to žene koje u BiH grade vlastite brendove, korak po korak.

Iako su im putevi različiti, povezuje ih jedna važna tačka: akademija koju su zajednički organizovali dm drogerie markt Bosna i Hercegovina i Bonjour.ba. Upravo tu je nastala razlika između ideje koja ostane na papiru i brenda koji polako, ali sigurno, raste.
 

Jer često ne nedostaje ni znanje ni ideja, nego onaj dodatni poticaj da se prestane odgađati ono što već znamo da treba uraditi. Akademija je bila prostor u kojem žene jačaju žene, gdje podrška dolazi iz zajedništva, a govornice bez uljepšavanja dijele iskustva, greške i vrlo konkretne smjernice za naredne korake.

Ideja je super. Plan je još bolji.

Za Martinu Djordjevski, koja u Mostaru gradi brend tegla, edukacija je bila ključna u fazi kada je imala ideju, ali i mnogo nepoznanica. Učenje o osnovama poslovanja pomoglo joj je da sagleda širu sliku i da svoju ideju pretvori u nešto opipljivo.
 

“Na početku puta značajno mi je bilo to što sam prolazila kroz različite programe i akademije gdje sam učila o pisanju biznis plana i šta, zapravo, znači pokretati biznis. To mi je bilo značajno da razvijem ideju, razvijem biznis plan i da čujem od profesionalaca kako se to radi.”

Plan B je postojao. Ali ga nije izabrala.

Maja Topčagić danas svoj poslovni put razvija u Sarajevu i da, njen put je imao faze u koojima je sve djelovalo preteško. Došao je trenutak kada je odustajanje izgledalo kao najlogičnija opcija. Upravo tada donijela je odluku koja je promijenila smjer.
 

“Mislim da je to bio dan kad sam htjela da odustanem jer je bilo suviše teško, međutim rekla sam: ideš glavom kroz zid bez straha, jer strah je samo dodatni faktor koji te čini jačom. Tako sam prije par godina odlučila da pokrenem svoj studio: nešto drugačije, autentično i jednostavno ja.”

Poduzetničke vrline često se ne vide u uspjehu, nego u trenucima kada je najteže nastaviti.

Zašto “da” često nauči više od “razmislit ću”?

Dragana Rauš svoj profesionalni put započela je u Banjoj Luci s marketinškom agencijom raush.ba. Razvijala se kroz iskustvo i spremnost da isproba, pogriješi i nauči. Umjesto čekanja idealnih uslova, birala je praksu kao najbolju školu.
 

“Moj savjet ženama jeste da na svaku priliku kažu ‘da’. Jer ako ne kažeš da, ne možeš znati da li ti se nešto sviđa ili ne. Dovodite se u razne situacije, eksperimentišite sa svojim sposobnostima i mogućnostima jer ne postoji drugi način da se nauči nego iz prakse.”

U njenom slučaju, rast nije bio linearan, ali je bio stvaran i održiv.

Iako dolaze iz različitih sredina i imaju različite profesionalne puteve, Martinu, Maju i Draganu povezuje jedan važan trenutak. Ne kao početak njihovih ideja, nego kao tačka u kojoj su te ideje dobile potvrdu, strukturu i dodatni zamah.
 

Akademija je bila prostor u kojem su znanje, iskustva i razmjena s drugim ženama prvi put sjeli na svoje mjesto kao jasan signal da ono što rade ima smisla, da su pitanja koja postavljaju legitimna i da put kojim idu nije usamljen.
 

Upravo taj spoj edukacije, razgovora i stvarnih primjera dao je dodatni poticaj da se krene ozbiljnije, odlučnije i s više povjerenja u vlastite odluke. 

Iz „jednog dana ću“ u „krećem sada“!

 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa dm drogerie markt

Bonjour.ba produkcija  
Voditeljica projekta: Dijana Ćavar
Autorica članka: Ilda Lihić-Isović
Fotografija: Enida Kajević i Monika Andrić
Video: Marko Jovančić