TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 29.1.2016.
Zlatarsko-juvelirska radnja Sofić S. već je godinama omiljena sarajevska adresa svih onih koji su u potrazi za precizno i ručno izrađenim modelima nakita, koji osim što izgledaju moderno, pričaju i bogatu povijesnu baštinu naše države.
U svojoj radionici, smještenoj u jednoj od ljepših ulica u Sarajevu, Gazihusrefbegovoj ulici, poznatoj i kao Zlatarska ulica, kreiraju nakit čija je izrada u svakom segmentu, od same skice do konačnog produkta, rezultat dugog istraživanja i predanosti kvalitetnoj izradi.
Jedna od njihovih najpoznatijih kolekcija jeste kolekcija replika nakita kakav su nosile bosanske kraljice i kraljevi te bogate trgovačke obitelji koje su živjele na području Bosne i Hercegovine, kojom su željeli pokazati našu kulturnu autentičnost.
O višegodišnjoj povijesti njihovog rada, inspiraciji za kreiranje i samim procesima izrade nakita, razgovarali smo sa Seadom i Senadom Sofićem.
Iza vas je bogato iskustvo u izradi nakita. Možete li nam pobliže objasniti nastanak jednog komada nakita sa Sofić potpisom – od skice, preko odabira materijala do same izrade?
Naša ideja, koju prenosimo kroz generacije u radioni Sofić, je da kroz izradu nakita i suvenira promoviramo našu bogatu kulturno istorijsku baštinu. Kao inspiraciju pri izradi svakog komada, istražujemo i koristimo razne oblasti koje su uticale i utiču na našu kulturalnu autentičnost.
Numizmatika nam je ukazala na stari bosanski novac, arhitektura na divne ornamente koje koristimo u izradi nakita, arheologija na prastare broševe, otomanski period na pojavu čudesnog filigrana, predivne detalje veza s košulja, čipki sa starih bosanskih ćilima i još mnogo toga. Sve te predivne detalje mi u radionici svakodnevno stavljamo na papir, a potom odabrane detalje ugrađujemo u nakit, tako da svaki komad nosi određenu poruku i postaje prepoznatljiv. Materijali koji se koriste za izradu nakita su srebro, zlato, poludrago i drago kamenje, a za izradu suvenira bakar, bronza, srebro, pozlata.
Ono što vašu priču čini posebnom, jeste i činjenica da je riječ o obiteljskom poslu. Kako je započela ljubav obitelji Sofić prema nakitu?
Novalija Hajrudin, poznati sarajevski zlatar tridesetih godina XX. vijeka, brat moje nane Behije koja je u to vrijeme radila filigran, nesebično su prenosili svoje znanje članovima moje porodice zbog čega smo im neizmjerno zahvalni. Sva ljepota i kreativnost koju ovaj zanat nosi, nas je naprosto očarala i čvrsto, trajno, vezala za bavljenje ovim poslom.
Jedan od vaših važnijih projekata jest onaj pokrenut sa Zemaljskim muzejom. Kreirate replike nakita koji potiču iz raznih sfera bh.povijesti. Kako ste došli na tu ideju i kakvu poruku želite poslati?
Istraživanje nas je odvelo i do Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu koji baštini i brižno čuva najveću zbirku nakita i ukrasnih predmeta s područja bivše države. Tako se, u saradnji sa Amirom Sadiković, koautoricom ovog projekta, rodila ideja o izradi replika koje potiču iz perioda željeznog doba pa do početka XX. vijeka. Sve što radimo uvijek je uz savjet, nadzor i saradnju vrhunskih stručnjaka iz Zemaljskog muzeja, arheologa, etnologa i drugih.
Cilj je bio da kroz svoj posao na najbolji mogući način promoviramo našu kulturno istorijsku baštinu kako u BiH, tako i u svijetu, te da pokušamo vratiti uništeno, odnosno poljuljano samopoštovanje u proteklih dvadeset godina. Bio je to ujedno i profesionalni izazov jer načini izrade traže poznavanje različitih majstorskih vještina od kovanja, garnulacije, lijevanja, filigrana… Iza svakog komada stoji detaljna analiza, istraživanje, priprema, izrada specijalnih alata, dosta mukotrpnog rada…
Isto tako, željeli smo i na ovaj način podsjetiti da BiH ne postoji od Dejtonskog sporazuma, nego da ima bogatu hiljadugodišnju tradiciju.
Orginalni nakit iz Zemaljskog muzeja vs. replike u Sofić potpisu
Surađivali ste i sa brojnim mladim bh.kreativcima, poput suradnje sa Anidom Kapom. Što mislite o trenutnoj bh.modnoj sceni?
Mi smo zemlja kreativnih ljudi, no treba imati na umu da iza svakog realiziranog kreativnog projekta stoji i velika količina rada. Smatram da trenutna bosansko-hercegovačko modna scena ima mnogo mladih i talentovanih dizajnera, koji su postali uspješni, ne samo u okviru BiH, već znatno i šire. Bitno je da se radi na promociji i prezentaciji domaćih modnih brendova, jer svaka etiketa na kojoj piše “Made in BiH” je veliki uspjeh. Rado sarađujemo sa stvaraocima iz drugih područja, dizajnerima, fotografima, arhitektima, režiserima, urednicima magazina… Svaka takva saradnja je prilika da se stvori neka nova vrijednost - vizuelna, estetska, umjetnička.
Fotografije sa izložbe na kojoj je predstavljen nakit od kože i srebra nastao suradnjom bh.dizajnerice Anide Kapo i Zlatarne Sofić
Vaš nakit je bio dio i raznih izložbi. S kojih nosite najljepše uspomene?
Prvu izložbu imali smo u Zemaljskom muzeju - maj 2009. sa samo 15 izrađenih replika, nakon toga, kako se povećavala zbirka, raslo je i interesovanje. Tako su se nizale izložbe od Zagreba, Londona, Vašingtona, Brisela, Strazbura, galerija u Pragu, jednogodišnje postavke u muzeju Mimara u Zagrebu...
Svaka ima poseban značaj. Recimo, 2010. godine je na dan izložbe uporno padala kiša, a igrao se i gradski derbi na Grbavici, što nije spriječilo skoro dvije stotine ljudi da dođu u Zemaljski muzej i vide novu zbirku. Meni je lično najdraža iz ljeta 2014. kada smo zajedno sa promocijom nakita radili i promociju naše arhitekture kroz radove renomiranog arhitekta, gospodina Amira Vuka–Zec, vina iz poznate vinarije Andrija i bosanske kuhinje u autentičnom ambijentu restorana Kibe. Odaziv je premašio naša očekivanja, tako da je petstotinjak prisutnih uživalo u izložbi i druženju, prolazeći kroz različitost i bogatstvo naše kulture.
Angelina Jolie jedna je od svjetskih poznatih dama koja nosi komade iz vaše radionice. Kako biste vi opisali damu koja nosi Sofić nakit?
Najvažnije je da se noseći naš nakit doprinose očuvanju i širenju naše tradicije, a pogotovo što mlađi naraštaji, kupujući, za njih retro stvari, upoznaju našu tradiciju i posjećujući Zemaljski muzej obogaćuju svoje znanje o našoj zemlji i njenoj kulturi. Naše zbirke su većim dijelom namijenjene ženama, jer se radi o ukrasnim predmetima koji su historijski nosile žene.
No, neki komadi su za muškarce - recimo, prsten iz grobnice kralja Tvrtka, pečatnjaci, narukvice i raduje nas što taj nakit nose svi. Brojne su slavne ličnosti vlasnici i vlasnice nakita koji izrađujemo i to nas raduje, a predstavlja i jednu vrstu potvrde kvaliteta našeg rada. S druge strane, posebno sretnima nas čini što će se, isto tako, naš nakit vidjeti i u gradu, na ulici, u kafeu, random mjestu i na moru… I što će oni koje naša tradicija zanima doći kod nas i razgledati nakit, zanimati se za vrijeme nastanka, način izrade…To nakitu daje život.
Trend porasta zlatarskih radnji se nastavlja. Kolike su sad uopće mogućnosti da se izuči zlatarski zanat?
Nije istina da se trend otvaranja zlatarskih radnji povećava, Nažalost, povećavao se broj radnji za otkup zlata uslijed stalnog rasta cijene zlata na burzama. To su mnogi prepoznali kao brz i lagan način zarade na koji država, nažalost, nije imala pravovremen stav. Danas je sve manje radnji koje proizvode ili vrše popravke, a više koje se okreću trgovini ne mareći za porijeklo robe. Mi se time ne bavimo. Sve što se može pronaći u zlatari Sofić S. nastalo je u našoj radionici.
Mnogi cijene vaš rad nazivajući ga umjetnošću. Kako vi vidite posao kojim se bavite?
Prije svega kao veliko zadovoljstvo.Smatram da je mogućnost da se prepustite istraživanju, slobodi izražavanja, neiscrpnim vrelom ideja, kada ovaj posao radite da bi uživali u svakom novom danu, u svakom novom predmetu koji s radošću i ushićenjem pratite od skice do finalnog produkta, velika privilegija, a neiscrpna kreativnost bi se mogla nazvati umjetnošću. Ukoliko trud i rad svih članova naše radionice dodatno doprinosi i promociji naše domovine, to nas čini još ponosnijim. Na drugima je da odrede i okarakterišu naš rad.
Tijekom vaše dugogodišnje karijere, vjerujemo da su postojali komadi nakita koji su od vas zahtijevali dodatan angažman i znanje. Možete li nam izdvojiti jedan komad na koji ste posebice ponosni?
Teško je, a možda i nemoguće odabrati jedan komad, jer svaki komad nakita koji smo replicirali za nas je bio izazov. Trebalo je proniknuti u tajne izrade i skrivene poruke koje nose starinske fibule, naušnice iz doba helenizma, raskošnosti nakita iz doba bosanskih kraljeva, pojave fascinantnog filigrana… Nakit postoji da bi se nosio.
{gallery}2016/2016_01/sofic1{/gallery}
Foto: Zlatarsko-Juvelirska Radnja Sofić S.
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Pokupiti smeće koje nije tvoje.
Nazvati nekoga kome dugo nisi rekao koliko ti znači.
Ili pokrenuti temu o kojoj svi pričaju, ali niko ništa ne radi.
Male stvari? Možda, ali upravo takve odluke često pokreću najveće promjene.
Na toj ideji zasniva se dm kampanja „Žar za budućnost“, koja okuplja ljude i inicijative koje svojim djelima doprinose zajednici.
Kampanja počinje 2. marta, a od tog datuma otvorene su i prijave, kako za projekte koje mogu prijaviti udruženja, organizacije i institucije, tako i za društveni angažman građana, koji kroz svoje primjere žele inspirisati druge na pozitivne promjene.
U dm-u kažu da već više od 20 godina osjećaju taj „žar za budućnost“ kroz kontinuirana ulaganja u zajednicu.
Ovom kampanjom žele ga probuditi i u drugima te pružiti prostor pojedincima, organizacijama i projektima koji svojim angažmanom pokazuju da promjena ne mora početi velikim planovima, nego konkretnim djelima.
Na platformi se već mogu pronaći inspirativne priče ljudi koji volontiraju u udruženjima za zaštitu životinja, daruju trombocite, pošumljavaju planine, rade s djecom, pomažu starijim osobama.
Različite priče, ali ista ideja… da svaki angažman može napraviti razliku.
Drugim riječima, ideja kampanje nije samo govoriti o promjenama, nego dati prostor ljudima koji ih već pokreću.
Zato danas razgovaramo sa Mirzom Mustafagićem koji je kroz različite društvene inicijative više puta pokazao kako jedna ideja može pokrenuti mnogo ljudi.
Umjesto klasičnog intervjua, Mirza je dobio malo drugačiji zadatak.
Kroz šest boja kampanje – od nade do inspiracije – razgovarali smo o trenucima koji su ga pokrenuli, o malim akcijama koje prave razliku i o tome kako pojedinac može utjecati na zajednicu.
Svaka boja nosi jednu vrijednost. A svaka vrijednost dva pitanja.
Jesi li nešto uspio jer nisi bio sam?
Mirza: "Sve sam uspio zato što nisam bio sam, apsolutno sve.
I u tome je i ljepota da pokažemo da Bosanci i Hercegovci zaista jesu tu kada je potrebno i da svi zajedno, koliko god da mi često mislili da ovo društvo nije dobro, ipak imamo sjajnih primjera koji pokazuju da samo zajedno možemo da učinimo da živimo u nekoj boljoj državi, boljoj budućnosti.
Zašto je važno da promjene radimo zajedno?
Mirza: “Promjene je važno da radimo zajedno zato što samo tako možemo da gradimo ovo društvo boljim i da ga ostavljamo svim budućim generacijama.
Samo zajedno možemo i da postignemo sve ono što želimo.”
Kada si prvi put osjetio da promjena može krenuti od tebe?
Mirza: "Prvi put sam osjetio da promjena može krenuti od mene 3. novembra 2023. godine, kada sam svoje kolege influensere zamolio da zajedno sa mnom budu dijelom priče „I ti možeš biti ta osoba“. Kada smo u devet sati ujutro svi objavili video, nastao je, rekao bih, apsolutni kolaps.
Odmah nakon toga dobio sam poziv od premijera Tuzlanskog kantona da imamo sastanak na UKC-u kako bi se pokušala riješiti određena pitanja. To je velika stvar, ne zbog premijera, nego zbog toga što je skupina ljudi učinila nešto zahvaljujući mojoj ideji da se promijeni bitna stvar, a to je zdravstveni sistem."
Da moraš poslati jednu poruku “ima nade”… kome ide?
Mirza: “Ja bih to zauvijek poslao mladim ljudima ove naše države. Ima sjajnih primjera ljudi koji rade sjajne stvari.”
Šta te pokrene da reaguješ, a ne samo da komentarišeš?
Mirza: "Pokrene me da reagujem najčešće nepravda i neki životi koji možda nisu tako sjajni kao moj.
Ja živim zaista jedan lijep život, ali ne žive ga svi. Kako bi nekome uljepšao dan, mjesec ili život… zaista je sasvim dovoljan pokretač da učinimo nešto što je drugačije.
Tvoja energija / žar za 2026.?
Mirza: "Moj žar za 2026. godinu je zaista, koliko god to zvučalo stereotipno, radovati se sitnicama.
U vremenima u kojima živimo, gdje ništa nije ni sigurno, niti sjajno, niti bajno, biti osoba koja se raduje nekim malim stvarima je moj žar za 2026. godinu."
Koliko empatija mijenja način na koji djelujemo?
Mirza: “Empatija izuzetno utječe na to kako djelujemo. Ja neću sada pričati o sebi da sam ja veliki empata, ali jesam… ja sam rak u horoskopu. Ja mogu da zaplačem na onog malog majmunčića koji ima igračku, a kamoli na šta drugo, tako da vrlo utječe.”
Koga danas trebaš nazvati, a odgađaš dugo?
Mirza: “Danas bih nazvao svoju prijateljicu, svoju mentoricu, profesoricu Dženetu…”
Zadnja spremljena motivacijska poruka?
Mirza: “Postoji jedna prekrasna izreka koja kaže: ‘Ono što dajemo ne vraća se uvijek, ali ono što dajemo je uvijek ono što jesmo.’”
Kako tvoj rad može inspirisati nekoga da uradi dobro djelo?
Mirza: “Moja inspiracija je da neki mladi ljudi vide ono što sam ja uradio pa da učine još nešto, jer samo na taj način se mogu širiti krugovi dobrote i dobrih stvari koje se dešavaju u našem društvu.”
Na kraju razgovora, Mirza pokazuje crtež koji je nastao tokom intervjua. Kaže da nije neki slikar, ali ideja je jasna: sunce, livada cvijeća, priroda i ljudi koje volimo.
Na kraju, sve se svodi na to.
Na trenutke koje dijelimo, na prostor u kojem želimo živjeti i na društvo koje pokušavamo učiniti malo boljim nego što smo ga zatekli.
Možda upravo u tome i jeste smisao kampanje „Žar za budućnost“.
Ne u velikim riječima, nego u malim stvarima koje radimo često i bez velike buke.
A takvih priča već ima mnogo: od volontiranja i rada s djecom, do brige o životinjama, darivanja krvi ili jednostavno pomoći nekome kome je potrebna.
Ako već radite nešto slično, platforma „Žar za budućnost“ je mjesto gdje i takve priče mogu dobiti svoj prostor.
Jer ponekad je dovoljna samo jedna priča da nekoga drugog pokrene na isto.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
