Zlatarsko-juvelirska radnja Sofić S. već je godinama omiljena sarajevska adresa svih onih koji su u potrazi za precizno i ručno izrađenim modelima nakita, koji osim što izgledaju moderno, pričaju i bogatu povijesnu baštinu naše države. 

U svojoj radionici, smještenoj u jednoj od ljepših ulica u Sarajevu, Gazihusrefbegovoj ulici, poznatoj i kao Zlatarska ulica, kreiraju nakit čija je izrada u svakom segmentu, od same skice do konačnog produkta, rezultat dugog istraživanja i predanosti kvalitetnoj izradi.
Jedna od njihovih najpoznatijih kolekcija jeste kolekcija replika nakita kakav su nosile bosanske kraljice i kraljevi te bogate trgovačke obitelji koje su živjele na području Bosne i Hercegovine, kojom su željeli pokazati našu kulturnu autentičnost.
 
O višegodišnjoj povijesti njihovog rada, inspiraciji za kreiranje i samim procesima izrade nakita, razgovarali smo sa Seadom i Senadom Sofićem.

Iza vas je bogato iskustvo u izradi nakita. Možete li nam pobliže objasniti nastanak jednog komada nakita sa Sofić potpisom – od skice, preko odabira materijala do same izrade?

Naša ideja, koju prenosimo kroz generacije u radioni Sofić, je da kroz izradu nakita i suvenira promoviramo našu bogatu kulturno istorijsku baštinu. Kao inspiraciju pri izradi svakog komada, istražujemo i koristimo razne oblasti koje su uticale i utiču na našu kulturalnu autentičnost.

Numizmatika nam je ukazala na stari bosanski novac, arhitektura na divne ornamente koje koristimo u izradi nakita, arheologija na prastare broševe, otomanski period na pojavu čudesnog filigrana, predivne detalje veza s košulja, čipki sa starih bosanskih ćilima i još mnogo toga. Sve te predivne detalje mi u radionici svakodnevno stavljamo na papir, a potom odabrane detalje ugrađujemo u nakit, tako da svaki komad nosi određenu poruku i postaje prepoznatljiv. Materijali koji se koriste za izradu nakita su srebro, zlato, poludrago i drago kamenje, a za izradu suvenira bakar, bronza, srebro, pozlata.

Ono što vašu priču čini posebnom, jeste i činjenica da je riječ o obiteljskom poslu. Kako je započela ljubav obitelji Sofić prema nakitu?

Novalija Hajrudin, poznati sarajevski zlatar tridesetih godina XX. vijeka, brat moje nane Behije koja je u to vrijeme radila filigran, nesebično su prenosili svoje znanje članovima moje porodice zbog čega smo im neizmjerno zahvalni. Sva ljepota i kreativnost koju ovaj zanat nosi, nas je naprosto očarala i čvrsto, trajno, vezala za bavljenje ovim poslom.

Jedan od vaših važnijih projekata jest onaj pokrenut sa Zemaljskim muzejom. Kreirate replike nakita koji potiču iz raznih sfera bh.povijesti. Kako ste došli na tu ideju i kakvu poruku želite poslati?

Istraživanje nas je odvelo i do Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu koji baštini i brižno čuva najveću zbirku nakita i ukrasnih predmeta s područja bivše države. Tako se, u saradnji sa Amirom Sadiković, koautoricom ovog projekta, rodila ideja o izradi replika koje potiču iz perioda željeznog doba pa do početka XX. vijeka. Sve što radimo uvijek je uz savjet, nadzor i saradnju vrhunskih stručnjaka iz Zemaljskog muzeja, arheologa, etnologa i drugih.

Cilj je bio da kroz svoj posao na najbolji mogući način promoviramo našu kulturno istorijsku baštinu kako u BiH, tako i u svijetu, te da pokušamo vratiti uništeno, odnosno poljuljano samopoštovanje u proteklih dvadeset godina. Bio je to ujedno i profesionalni izazov jer načini izrade traže poznavanje različitih majstorskih vještina od kovanja, garnulacije, lijevanja, filigrana… Iza svakog komada stoji detaljna analiza, istraživanje, priprema, izrada specijalnih alata, dosta mukotrpnog rada…

Isto tako, željeli smo i na ovaj način podsjetiti da BiH ne postoji od Dejtonskog sporazuma, nego da ima bogatu hiljadugodišnju tradiciju. 

Orginalni nakit iz Zemaljskog muzeja vs. replike u Sofić potpisu

Surađivali ste i sa brojnim mladim bh.kreativcima, poput suradnje sa Anidom Kapom. Što mislite o trenutnoj bh.modnoj sceni?

Mi smo zemlja kreativnih ljudi, no treba imati na umu da iza svakog realiziranog kreativnog projekta stoji i velika količina rada. Smatram da trenutna bosansko-hercegovačko modna scena ima mnogo mladih i talentovanih dizajnera, koji su postali uspješni, ne samo u okviru BiH, već znatno i šire. Bitno je da se radi na promociji i prezentaciji domaćih modnih brendova, jer svaka etiketa na kojoj piše “Made in BiH” je veliki uspjeh. Rado sarađujemo sa stvaraocima iz drugih područja, dizajnerima, fotografima, arhitektima, režiserima, urednicima magazina… Svaka takva saradnja je prilika da se stvori neka nova vrijednost - vizuelna, estetska, umjetnička.

Fotografije sa izložbe na kojoj je predstavljen nakit od kože i srebra nastao suradnjom bh.dizajnerice Anide Kapo i Zlatarne Sofić

Vaš nakit je bio dio i raznih izložbi. S kojih nosite najljepše uspomene?

Prvu izložbu imali smo u Zemaljskom muzeju - maj 2009. sa samo 15 izrađenih replika, nakon toga, kako se povećavala zbirka, raslo je i interesovanje. Tako su se nizale izložbe od Zagreba, Londona, Vašingtona, Brisela, Strazbura, galerija u Pragu, jednogodišnje postavke u muzeju Mimara u Zagrebu...

Svaka ima poseban značaj. Recimo, 2010. godine je na dan izložbe uporno padala kiša, a igrao se i gradski derbi na Grbavici, što nije spriječilo skoro dvije stotine ljudi da dođu u Zemaljski muzej i vide novu zbirku. Meni je lično najdraža iz ljeta 2014. kada smo zajedno sa promocijom nakita radili i promociju naše arhitekture kroz radove renomiranog arhitekta, gospodina Amira Vuka–Zec, vina iz poznate vinarije Andrija i bosanske kuhinje u autentičnom ambijentu restorana Kibe. Odaziv je premašio naša očekivanja, tako da je petstotinjak prisutnih uživalo u izložbi i druženju, prolazeći kroz različitost i bogatstvo naše kulture.

Angelina Jolie jedna je od svjetskih poznatih dama koja nosi komade iz vaše radionice. Kako biste vi opisali damu koja nosi Sofić nakit?

Najvažnije je da se noseći naš nakit doprinose očuvanju i širenju naše tradicije, a pogotovo što mlađi naraštaji, kupujući, za njih retro stvari, upoznaju našu tradiciju i posjećujući Zemaljski muzej obogaćuju svoje znanje o našoj zemlji i njenoj  kulturi. Naše zbirke su većim dijelom namijenjene ženama, jer se radi o ukrasnim predmetima koji su historijski nosile žene.

No, neki komadi su za muškarce - recimo, prsten iz grobnice kralja Tvrtka, pečatnjaci, narukvice i raduje nas što taj nakit nose svi. Brojne su slavne ličnosti vlasnici i vlasnice nakita koji izrađujemo i to nas raduje, a predstavlja i jednu vrstu potvrde kvaliteta našeg rada. S druge strane, posebno sretnima nas čini što će se, isto tako, naš nakit vidjeti i u gradu, na ulici, u kafeu, random mjestu i na moru… I što će oni koje naša tradicija zanima doći kod nas i razgledati nakit, zanimati se za vrijeme nastanka, način izrade…To nakitu daje život.

Trend porasta zlatarskih radnji se nastavlja. Kolike su sad uopće mogućnosti da se izuči zlatarski zanat?

Nije istina da se trend otvaranja zlatarskih radnji povećava, Nažalost, povećavao se broj radnji za otkup zlata uslijed stalnog rasta cijene zlata na burzama. To su mnogi prepoznali kao brz i lagan način zarade na koji država, nažalost, nije imala pravovremen stav. Danas je sve manje radnji koje proizvode ili vrše popravke, a više koje se okreću trgovini ne mareći za porijeklo robe. Mi se time ne bavimo. Sve što se može pronaći u zlatari Sofić S. nastalo je u našoj radionici.

Mnogi cijene vaš rad nazivajući ga umjetnošću. Kako vi vidite posao kojim se bavite?

Prije svega kao veliko zadovoljstvo.Smatram da je mogućnost da se prepustite istraživanju, slobodi izražavanja, neiscrpnim vrelom ideja, kada ovaj posao radite da bi uživali u svakom novom danu, u svakom novom predmetu koji s radošću i ushićenjem pratite od skice do finalnog produkta, velika privilegija, a neiscrpna kreativnost bi se mogla nazvati umjetnošću. Ukoliko trud i rad svih članova naše radionice dodatno doprinosi i promociji naše domovine, to nas čini još ponosnijim. Na drugima je da odrede i okarakterišu naš rad.

Tijekom vaše dugogodišnje karijere, vjerujemo da su postojali komadi nakita koji su od vas zahtijevali dodatan angažman i znanje. Možete li nam izdvojiti jedan komad na koji ste posebice ponosni?

Teško je, a možda i nemoguće odabrati jedan komad, jer svaki komad nakita koji smo replicirali za nas je bio izazov. Trebalo je proniknuti u tajne izrade i skrivene poruke koje nose starinske fibule, naušnice iz doba helenizma, raskošnosti nakita iz doba bosanskih kraljeva, pojave fascinantnog filigrana… Nakit postoji da bi se nosio.


{gallery}2016/2016_01/sofic1{/gallery}

_{Foto: Zlatarsko-Juvelirska Radnja Sofić S.}

Kada kažemo Sarajevo Film Festival, prvo pomislimo na filmove koji osvajaju publiku i slave umjetnost, a među onima koji festivalu daju poseban šarm nalazi se i Maja Čengić Miralem kao prepoznatljivo lice i osmijeh crvenog tepiha.

Godinama publiku pozdravlja u zanimljivim izdanjima i vodi program s elegancijom zbog koje je njen izlazak pred kamere postao drag i upečatljiv trenutak festivalskih večeri.

Zato je upravo ona prva osoba s kojom je Bonjour.ba želio napraviti festivalski throwback i to u saradnji s Perwollom, brendom koji već drugu godinu zaredom podržava Sarajevo Film Festival i vjeruje da odjeća ima priče vrijedne čuvanja. 
 

Njihova zajednička nit? Ljubav prema trenucima koji traju, bilo da su u pitanju besprijekorne haljine na crvenom tepihu ili sjećanja koja se prepričavaju i godinama kasnije. 
 

Kroz šest pažljivo odabranih lookova, Maja nam je otkrila anegdote, emocije i male modne tajne koje su obilježile njene festivalske noći, a mi ćemo ih, baš poput njenih haljina, sačuvati od zaborava. 

Kada smo Maju pitali kada je nosila ovaj outfit i kakva su joj prva sjećanja na tu noć, odgovorila je bez razmišljanja prošle godine.

 “Raznježi me svaki put kad ga vidim i i dalje mi izmami osmijeh na lice”, priznala nam je. Otkrila je i da su ovaj look birali oko dva mjeseca, a posebna atmosfera te večeri ostala joj je urezana u sjećanje.

Bijela odjeća na crvenom tepihu uvijek nosi dozu glamura, ali i izazova. Kada smo je pitali za ovaj look Maja nam je rekla da: “I sada sam oduševljena dizajnom ovog look-a.” 

Dodala je da je imala samo jednu probu za njega i da je, naravno, zahtijevao posebnu brigu i njegu.

Tada smo je pitali da nam otkrije trik koji koristi da odjeća izgleda besprijekorno i godinama nakon. “Meni je jako važna kvaliteta tkanine i samim tim ta tkanina zahtijeva posebnu njegu i brigu, pogotovo ljeti… Perwoll je moj vječni saveznik, deterdžent koji čuva boju, što je ljeti posebno važno s obzirom na češće nošenje svijetle i bijele tkanine.”

Ova izdanja su mali podsjetnik na to kako moda i sjećanja idu ruku pod ruku. Svaka haljina nosi trenutke iza kojih se kriju osmijesi, aplauzi i ona uzbuđenja tik prije izlaska na crveni tepih. Maja ih čuva s pažnjom, a uz njegu koja traje, ti komadi ostaju spremni za nove priče i neke buduće posebne prilike. 

Upravo tu ljubav prema trenucima koji traju dijeli i Perwoll jer odjeća vrijedi onoliko koliko vrijedi priča koju nosi. Ostatak priča kako su nastali ostali lookovi, koje anegdote Maja do sada nikada nije podijelila pogledajte u našem video formatu.
 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Perwollom

Produkcija: Bonjour.ba  
Fotografije/Video: Marko Jovančić za Bonjour.ba