TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 19.9.2014.
Petar kao 44-godišnji diplomirani pravnik kaže za sebe da je precizan, organiziran, zahtjevan prema sebi i suradnicima te veoma uporan. Sve te karakteristike potvrđuje svojom novom ulogom kao glavnog urednika magazina Harper's Bazaar izdanja za Srbiju. Kroz razgovor smo saznali da Attica Media Srbija već godinama razmišlja dodati ovaj magazin u bogati portfelj kompanije koji uključuje naslove popu
Petre, tvoje ime se mnogo spominje zadnjih mjeseci u insajderskim modnim krugovima regije. Izdanje Harper's Bazaara za Srbiju će ugledati svjetlo dana u ponedjeljak 22.9. Logično pitanje – kako je došlo do ove suradnje?
Kao prvo, nisam znao da se moje ime toliko spominje :). Kompanija Attica Media SRB već nekoliko godina razmišlja o pokretanju Harper's BAZAARA u Srbiji i sada je došao taj trenutak da se ideja i realizirala. Ako je pitanje bilo upućeno meni - general manager i vlasnik kompanije su mi ponudili da budem glavni i odgovorni urednik, a poslije polaganja testova koji je dio izbora kompanije Hearst Magazines za svakog urednika Harper's BAZAARA - ja sam bio počašćen da se, mogu slobodno reći, upišem u povijest novinarstva na prostorima bivše Jugoslavije.
Koliko vremena su trajali pregovori i možeš li nam reći kako izgleda period obuke urednika i uredništva za rad na jednom ovako prestižnom magazinu?
Pregovori sa licencorima su trajali nekoliko mjeseci, a moji pregovori sa vlasnikom kompanije su trajali jedan dan. Obuka se obavlja u centrali kompanije Hearst u New Yorku, gdje budući urednik i art direktor sa kolegama iz Hearst Magazines International prolaze bukvalno kroz svaku stranu magazina, obraćajući pažnju i na najsitnije detalje budući da magazin Harper's BAZAAR svojim čitaocima daje najbolje iz sveta mode, ljepote, umjetnosti, kulture, zabave, gastronomije...
Koliko članova broji uredništvo Harper's Bazaar Srbija i pored vijesti iz vaše zemlje, hoćete li pratiti regionalna događanja?
Srce tima Harper's BAZAAR Srbija čini 10 članova, kao i veliki broj suradnika. Budući da će se Harper's BAZAAR Srbija distribuirati na sve teritorije bivše Jugoslavije, naravno da ćemo pratiti sva dešavanja u regiji i da ćemo se truditi da pokažemo najbolje.
Gledajući na povijest Harper's Bazaara koja ti ja najdraža urednica, te imaš li neki broj koji posebno voliš?
Najdraža urednica mi je Diane Vreeland - žena koja se upisala velikim slovima u povijest Harper's BAZAARA i svjetskog modnog novinarstva. Lično veoma volim US izdanje, kao i španjolsko izdanje Harper's BAZAARA.
Hm, sada se idemo igrati pravih novinara. Reci nam koliko stranica ima u vašem prvom broju, i koliko imate autorskih editorijala?
Harper's BAZAAR Srbija ima 180 strana i jedan modni editorijal u našoj produkciji.
Ima li uopće smisla da pitamo tko će biti na naslovnici prvog broja ili možeš li nam otkriti bar neki detalj?
Hm, hm, hm... Na naslovnici će biti jedna veoma poznata manekenka :). Ne budite nestrpljivi, za par dana ćete vidjeti novi broj.
Gala predstavljanje magazina je u ponedjeljak. Kada će se magazin naći na kioscima?
Harper's BAZAAR Srbija će se naći na kioscima 22.9. i očekujem da se u cijeloj regiji nađe 23.9.
Foto: Petar Janošević Private
TEKST: Bonjour.ba
U Bosni i Hercegovini svake godine više od hiljadu žena čuje dijagnozu raka dojke.
Iza tih brojki kriju se majke, sestre, prijateljice, kolegice, komšinice… žene koje nose strah, ali i nevjerovatnu snagu. Upravo zato Bonjour.ba i ove godine piše o Race for the Cure, događaju koji Sarajevo pretvara u more pink solidarnosti. To je zajednica u kojoj se tišina pretvara u glas, a tabu u priču o hrabrosti i podršci.
Iza hiljade pink majica i koraka koji se svake jeseni preliju Sarajevom stoji Nela Hasić, direktorica i osnivačica Think Pink, koja već skoro dvije decenije vodi ovu misiju.
Nela Hasić, direktorica i osnivačica Think Pink
U razgovoru Nela nam je otvoreno podijelila šta za nju znači Race for the Cure, koje trenutke nikada neće zaboraviti i zašto je tišina i dalje najveći neprijatelj ranom otkrivanju bolesti. Ispričala nam je i šta je najteže čula od žena koje su prošle kroz dijagnozu, kako izgleda snaga zajednice kad hiljade ljudi koračaju zajedno, ali i šta mi kao društvo još uvijek ne radimo dovoljno.
Nela, recite nam kada govorimo o Race for the Cure, je li to za vas prije svega trka, pokret ili zajednica?
Za mene je Race for the Cure prije svega zajednica – to je ono magično tkivo gdje se hiljade ljudi, od žena koje su se susrele sa dijagnozom do onih koji tek otkrivaju svoju snagu, povezuju u solidarnosti, gdje se strah pretvara u nadu i gdje svaka korak postaje dio veće priče o podršci i promjeni.
Šta vas i nakon 18 godina najviše iznenadi svakog septembra?
Ono što me najviše iznenadi je, kako se svake godine, uprkos svim poteškoćama, ta energija množi – vidim mlade djevojke koje se prvi put uključuju, vidim muškarce koji vode svoje timove, mališane raznih uzrasta koji dolaze sa svojim roditeljima, tinejdžere i tu neobjašnjivu radost u očima žena koje su preživjele bolest, koja me podsjeća da smo uspješno slomili tabue, ali da je put još dug.
Možete li s nama podijeliti trenutak s trke koji vas i danas naježi kada ga se sjetite?
Sjećam se jedne žene koja je imala karcinom, koja je došla iz ruralnog područja, koja je nakon dijagnoze godinama šutjela, a na trci 2015. godine, držeći me za ruku u ružičastoj majici, prošaptala: “Ovo je prvi put da sam rekla ‘ja sam preživjela’ naglas” – taj trenutak me i danas naježi jer sam vidjela kako se iz pepela rađa snaga koja mijenja živote.
A šta vam je bilo najteže čuti od neke žene tokom svih ovih godina rada?
Najteže je bilo čuti od jedne mame u ranim 40-ima, koja je rekla: “Nela, saznala sam za bolest u 38., ali nisam rekla ni majci ni mužu jer sam se bojala da će me vidjeti slabu – sad je prekasno” – ta riječ “prekasno” me još uvijek grize jer podsjeća na sve one tihe bitke koje gubimo zbog straha i stigme.
Po vašem mišljenju šta je veći neprijatelj ranoj dijagnostici: tišina i strah u ženama ili prepreke unutar sistema?
Oboje su strašni, ali mislim da je tišina i strah u ženama veći neprijatelj – jer čak i kada sistem ponudi ruku, ako žena ne prihvati zbog sramote ili neznanja, nijedan mamograf neće spasiti život; moramo prvo osloboditi srca da bismo oslobodili tijela.
Ako vam priđe mlada djevojka od 20 godina i pita ‘zašto da se uključim’, šta biste joj rekli u jednoj rečenici?
Uključi se jer tvoj jedan korak danas može biti sidro nade za neku sestru, majku ili prijateljicu sutra, i jer zajedno mijenjamo svijet gdje rak dojke nije tabu, već priča o snazi i prevenciji.
Skoro dvije decenije ste u ovoj misiji. Šta vas više motiviše: pogled unazad na sve što je postignuto ili unaprijed, na borbu koja tek čeka?
Više me motiviše pogled unaprijed – na borbu koja nas tek čeka, jer svaka pobjeda iza nas, poput hiljada pregleda koje smo omogućili, samo je gorivo za one još veće promjene, poput skrininga za svaku ženu u BiH, koje još uvijek sanjamo.
Šta biste željeli da žene, ali i muškarci, bolje razumiju kada je riječ o borbi s rakom dojke?
Želim da svi razumiju da rak dojke nije samo ‘ženska bolest’ – to je porodična, društvena borba gdje muškarci imaju ključnu ulogu u podršci, gdje prevencija počinje razgovorom za stolom, a ne samo u bolnici, i gdje snaga dolazi iz ranog djelovanja, preventivnih pregleda a ne iz čekanja.
Nela, šta mislite šta mi kao društvo još uvijek ne radimo dovoljno, a moramo, da bismo stali rame uz rame sa ženama koje prolaze kroz bolest?
Kao društvo još uvijek ne radimo dovoljno u kreiranju sigurnih prostora za emocionalnu podršku izvan bolnica – moramo više ulagati u grupe podrške, edukaciju u školama i ruralnim sredinama, i osigurati da muškarci i obitelji budu dio te mreže, jer borba nije samo medicinska, već i ljudska. Potrebno je mnogo više aktivnosti koje poboljšavaju kvalitet života žena nakon dijagnoze i tretmana.
I za kraj, kada pomislite na žene koje više nisu s nama, a bile su dio ove zajednice, kako njihovu snagu i dalje nosite u svakoj trci?
Nosim njihovu snagu u svakoj trci. One su u mojim mislima i mom srcu, njihove priče nisu završene – one su svjetionik koji vodi nove generacije, podsjećajući nas da svaka utrka nije samo o koracima, već o nasljeđu hrabrosti koje ostavljamo iza sebe.
Svaki septembar u Sarajevu hiljade koraka piše istu poruku… nismo/niste same. I dok Nela Hasić već skoro dvije decenije stoji na čelu tog ružičastog vala, jasno je da je Race for the Cure kolektivna odluka da glas bude glasniji od tišine, da podrška bude jača od straha i da svaka žena zna: ova borba je i njena i naša.
I ne, ne idemo malim, bojažljivim koracima. Idemo trkom, snažno, u borbu protiv raka dojke. U ružičastom moru koraka svaka žena će znati da je iza nje čitava zajednica koja je čuje, osjeća i nosi naprijed.
Foto: PR
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!
