Irma je klasični Lav u horoskopu – zna što želi, i bori se da to i dobije. Željela je da Freya brend nakita i odjeće prepoznaju akteri na bh.modnoj sceni, što se, kako vidite i dogodilo. Željela je da promovira bh. kulturu i tradiciju kroz modne dodatke što je izradom torbice s motivima tepiha karakterističnih za našu zemlju i dobila. Sada želi biti rame uz rame sa ostalim bh. i regionalnim brendo

Ne možemo odoljeti, a da vam ne postavimo ono klišej pitanje – zašto ime Freya kao naziv vašeg branda?

Počećemo bajkovito, jer naš brand i treba predstavljati bajkoviti prikaz mode: FREYA je nordijska boginja ljubavi, ljepote, magije, plodnosti, ljubaznosti, senzualnosti i seksipilnosti Prema mitologiji, FREYA je obožavala proljeće i buđenje prirode, voljela je muziku i zabavu, nosila je laskavi ogrtač od najfinijeg ptičjeg perja, a koji je omogućavao onome ko ga nosi da se pretvori u sokola. Oko vrata je uvijek nosila ogrlicu Brisinga, koja je za nordijske narode bila Mliječna staza. Njen dan je bio petak kao početak odmora i vremena koje je posvećivala sebi i svom životu i tome kako da ga uljepša. Brand FREYA je i nastao iz predstave o jednoj ženi-boginji koja je ujedno i ljubazna i svoja, ratnica i princeza, u stalnoj žurbi za poslom i karijerom, ali isto tako i posvećena zabavi kao i svojoj jačoj polovini koju zavodi svojom senzualnošću. To će kroz ovaj modni brend isplivati kod svake dame koja se ogrne našim svilenim haljinama ili ogrlicama od najljepših nanizanih perli, a svoju magiju će čuvati u ručno rađenim clutch torbicama iz #couture linije koja ovih dana niče posvećena sezoni koja nam slijedi.

Pregledavajući fotografije nakita iz FREYA ljetne kolekcije, nismo mogli ne primijetiti vašu ljubav prema zlatu i ukrasima u upečatljivim nijansama. Odakle crpite inspiraciju? Gajite li i vi osobno ljubav prema ukrasima za kosu?

Inspiracija se može crpiti iz svega što nas okružuje. Jutarnje zrake sunca kroz rolete, zvuka kapljice kiše o prozor, prekrasni čokoladni balončići u vašoj prvoj jutarnjoj kafi. Apsolutno sve. Ljeto i jeste simbol zlata, sunca, blještavosti, raskoši. Zato su nam prevladavale jarke boje. Sada kada nam slijedi sezona jesen/zima, vrijeme je da ta ljetna raskoš dobije zimsku dimenziju. Zlatna prelazi u srebro koje asocira na ljepotu kristalnih pahulja koje nam uskoro slijede. Boje dobivaju na zagasitosti pa će žuta preći u oker, crvena u boju cigle, bež u boju tople čokolade koju ćemo ispijati u istobojnom debelom pletivu. Osobno gajim ljubav prema ukrasima za kosu, ali na Freya ženama. Stvaram za njih i oduševljena sam kada ih vidim nasmijane s mojim dizajnom na njima. To je ujedno i moj najljepši ukras.

Konop i rese također predstavljaju posebno mjesto u dizajnu vašeg nakita. Koliko je uopće vremena potrebno za kreiranje jedne Freya ogrlice? Ili naušnica? Kojim se još materijalima koristite u dizajnu?

Uvijek zavisi od težine i zahtjevnosti samog dizajna. Konop se među prvim materijalima našao u mom radu u samom početku dizajniranja još od 2009.godine. Jednostavan je za kombinovati, a ističe prelijepu ženstvenost i vitkoću ženskog vrata. Rese su vragolaste za one dame koje se igraju s modom, a ne dozvoljavaju da se ona poigra sa njima. Potrebno je u trenutku prave inspiracije nekoliko sati da bi se izradio bilo koji dio nakita, pa do nekoliko dana, nedjelja. Služimo se svim materijalima koji prijaju koži. Prioritet je udobnost nošenja našeg nakita, pa materijali koji su prvi u dodiru s kožom su od prirodnih vlakana, na koje se potom nižu perle, Swarovski elementi, nitne. Gledamo da uklopimo naš dizajn i cijenu istog sa standardom u Bosni i Hercegovini. Skuplje materijale koje smo nabavili iz Italije i Švicarske ostavljamo za sljedeću sezonu proljeće/ljeto, kada će biti prikazana prava luxury kolekcija Freya proizvoda, samo za one koji istinski cijene unikatan rad i promociju naše zemlje.

U vašoj ponudi nalaze se i turbani. Koliko su oni prihvaćen modni dodatak od strane bh. dama?

Još uvijek je većina bh.dama u grču i strahu od prihvaćanja ili odbijanja od strane okoline. Turbani su već odavno prisutni na svjetskoj sceni, ponovo su zavrtjeli modne stilove, samo se kod nas ne prihvaćaju baš dobro. Na svu sreću i te se neke barijere ruše, pa sada sve više dama možete vidjeti s prekrasnim, najprije Freya turbanima, na glavi. Posebno će sada imati izbora kriti se od kiše i snijega uz još masivnije modele naših turbana. Treba porušiti sve prepreke i biti svoj, ma koliko se to nekome ne dopadalo. U modi se treba uživati.

 Koji je vaš omiljeni komad nakita? Što vi najčešće nosite?

Dizajneri su uglavnom skromni u svom odijevanju. Ja sam inače sklona krajnje jednostavnim modnim kombinacijama, ali uvijek takve volim osvježiti nekom od statement ogrlica iz svoje kolekcije, pa bih njih i izdvojila kao najdraže. Naravno, u ruci uvijek imam Freya torbu s bh. motivima, kojom promovišem i sebe i prekrasnu zemlju iz koje potičem, Bosnu i Hercegovinu. Ako nije torba u pitanju, onda je uz mene uvijek Freya neseser s printom našeg ćilima koji mi donosi sreću gdje god da odem.

Što biste savjetovali dami koja je u potrazi za cool modnim dodatkom? Na što treba obratiti pozornost?

Uvijek sam za to da se odabere ono što zaista vama kao ličnosti prija. Da li će to biti sofisticirana, jednostavna ogrlica ili neka raskošnija, birajte uvijek onaj modni komad koji izgovara vaše ime. Kada to obučete ili stavite neki komad nakita, ne treba vam ni u jednom trenu biti neprijatno. To je onda pravi odabir, to ste vi. Pažnju dame ove jeseni/zime trebaju obratiti na broševe koji bi mogli krasiti njihove zimske turbane, šalove, potom i kapute. Oni su uvijek šarmantni, a kombinaciju dižu odmah na viši nivo. Mogu to biti romantični detalji poput cvijeta, dijamanta, ali i malo više chic, poput značke, medalje, onako da podsjeća na high school style. Ogrlice koje mogu služiti kao okovratnici na pletenim dolčevitama također su pun pogodak. Freya će ih uskoro imati u ponudi.

Najdraža modna knjiga? A časopis?

Najdraža modna knjiga mi je definitivno „Vrag nosi Pradu“ autorice Lauren Weisberger, prema kojoj je snimljen i istoimeni film koji je svaka djevojka odgledala makar dva puta. Svaka dama mora u svojoj kombinaciji biti dominantna u svom smislu. Da li je to da je svi gledaju kada uđe u prostoriju ili da ona ima osjećaj da lebdi u svojoj kombinaciji, nebitno je, bitno je da bude modna „vragolica“, u smislu igranja s modom, jer moda je igra. Ima određenih pravila koje je još slađe prekršiti i bolje je pogriješiti i osmisliti svoj modni put, nego biti blijeda kopija. Časopis, no.1 - Vogue naravno, potom svi naši modni, a onda i časopisi regije, lijepo je biti u toku sa svim stranama svijeta i susjedstva.

Koji su vaši planovi za jesen? Gdje se vidite za tri godine?

Planovi za jesen su uvelike u razradi. Pripremamo Freya jesen/zima 2014 kolekciju. Već se izrađuju statement ogrlice aktualnih boja, zagasitih, ali i dalje moćnih, jer to i jeste poruka FREYA branda - biti sofisticirana, skromna, a ujedno i moćna, primijećena i jedinstvena žena. Prava boginja zime. Potom u ponudi će biti uvršteni pleteni turbani, masivniji i moćniji, da ugriju,  ali i da jednostavnu kombinaciju dok pada snijeg, učini savršenim modnim skladom. Plus štiti glavu, jer uz Freya turban ne postoji bad hair day. U planu su nam i pletene suknje koje će biti matchy s Freya turbanima. Planovi su veliki, snovi još veći, ali želja, rad i upornost najveći. J

Za tri godine vidimo se u modnim kombinacijama svih odvažnih Freya dama, prepoznati kao pravi bh. brand koji promoviše vrijednosti i modnu scenu Bosne i Hercegovine, rame uz rame s regionalnim, ali isto tako i svjetskim brandovima, što da ne! Pogledajte samo naše divne modne ambasadorice počevši od Martine Saire i mnogih drugih modnih ikona u našoj zemlji i kako im dobro stojimo!

{gallery}2014_09/irma_oo{/gallery}

Foto: shush-mush.com, instagram.com, Facebook.com

U idealnom svijetu, svaki dom bi trebao prije svega nuditi zaštitu i sigurnost, no surova realnost ponekad pokazuje drugačije.

Poražavajuća je činjenica da su hiljade žena izložene opasnosti i zlostavljanju. Za mnoge od njih ključ do slobode krije se u Sigurnim kućama. Upravo iz tog razloga smo odlučili razgovarati s menadžericom Sigurne kuće Fondacije lokalne demokratije u Kantonu Sarajevo, Muberom Hodžić – Lemeš. 

 

Mubera Hodžić – Lemeš

Željeli smo bolje razumjeti sveobuhvatnu podršku koju ova institucija pruža ženama, a te ključne informacije prenijeti i vama. Otkrivamo koji su to koraci nakon što su osobe fizički sigurne u kućama, koliko je važna terapija, koji su uslovi za djecu, ali i to kako mi kao individue možemo djelovati ukoliko sumnjamo na nasilje u našoj blizini. 

 

Pored fizičke zaštite i pružanja sigurnosti nudite mnoštvo besplatnih usluga u vašoj organizaciji. Nakon što su osobe fizički sigurne u vašim kućama, koji je naredni korak?

Fondacija lokalne demokratije upravlja Sigurnom kućom u Kantonu Sarajevo od 2000. godine, a pored toga imamo i druge vidove podrške i pomoći ženama žrtvama nasilja u porodici poput našeg Centra za žene, SOS telefona, Edukativnog kutka za mlade.

Kada govorimo o Sigurnoj kući, ona predstavlja jednu od mogućnosti zbrinjavanja žrtava nasilja u momentu kad se nasilje prijavi, kada je ženi potrebna fizička zaštita, sigurnost, ali i kompletan specijalizirani set usluga koje pomažu žrtvama nasilja za izlazak iz nasilničkog odnosa.

Vrste usluga koje se pružaju žrtvama nasilja u porodici u Sigurnoj kući su:

- Fizička zaštita i sigurnost,

- Psihoterapijski tretman (individualni i grupni),

- Radno - okupaciona terapija,

- Socijalno savjetovanje i podrška,

- Pravna pomoć, kroz korištenje usluga Centra za besplatnu pravnu pomoć FLD,

- Medicinska asistencija i rehabilitacija u suradnji sa zdravstvenim ustanovama,

- Terapijski rad sa partnerom/počiniteljem nasilja sa Službama socijalne zaštite Kantona Sarajevo,

- Ekonomsko osamostaljivanje korisnica kroz ekonomsko osnaživanje (uključivanje korisnica u Savjetovalište za žene FLD Sarajevo, suradnja sa Zavodom za zapošljavanje i drugim NVO organizacijama koje implementiraju programe ekonomske podrške žrtava nasilja u porodici),

- Psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima)

Koliko je važan psihoterapijski tretman? 

Ženama koje su doživjele nasilje, a koje se suočavaju sa posljedicama nasilja, uglavnom je potrebna psihoterapijska pomoć. U Sigurnoj kući se žene uključuju u cjelokupni psihosocijalni tretman. Svaki slučaj je individualan i pristupa mu se na takav - individualan način.

Cilj psihološke podrške je:

- Pomoći ženi da vrati dobru sliku o sebi, stekne samopouzdanje i preuzme kontrolu nad svojim životom,

- Pomoći ženi da stekne svijest o svom pravu na izbor, pravu na život bez nasilja te joj omogućiti potpuni oporavak od traume,

- Postići znatno smanjenje simptoma traume, s ciljem njihovog potpunog nestanka.

Centar za žene Fondacije lokalne demokratije koji je smješten u Sarajevu također pruža besplatnu psihološku pomoć i podršku, pravno savjetovanje i socio-ekonomsku podršku za žrtve nasilja u porodici ili partnerskog nasilja, samohranim majkama, ženama na socijalnoj margini ili ženama žrtvama rata. Sve žene koje imaju potrebu mogu zakazati svoj termin na jedan od brojeva telefona: 033 570-560 ili 033 570-561.

Kako osiguravate privatnost korisnica usluga?

Imamo obrazac i jasne upute prema kojima objasnimo korisnicama da ne mogu nikome odavati lokaciju na kojoj su smještene. Korisnice naših usluga nikada ne izlažemo javnosti na način da bilo gdje objavljujemo njihova imena ili bilo kakve informacije koje bi na bilo koji način mogle otkriti njihov identitet. Anonimnost je zagarantovana svima, a reagujemo i u slučajevima anonimnih prijava.

 

Kakav je proces ulaska i izlaska iz sigurne kuće? 

U Kantonu Sarajevo su jasno definisane procedure smještaja žrtava nasilja u Sigurnu kuću. Potpisani su protokoli o saradnji sa Kantonalnim centrom za socijalni rad i MUP-om Kantona Sarajevo. Ukoliko žena prijavi nasilje na SOS telefon, policija se uputi na adresu i djeluje u skladu sa svojom nadležnošću. Žena dobije sve informacije o zaštiti, mogućnost da ode u policijsku upravu i podnese krivičnu prijavu, policija po potrebi uključi nadležnu službu socijalne zaštite odnosno dežurnog socijalnog radnika ukoliko je potreban smještaj u Sigurnu kuću koji se odmah može i realizovati.

Na području Kantona Sarajevo rade dežurni socijalni radnici tako da se zbrinjavanje žrtve može realizovati i tokom tokom noći, vikendima, praznicima. odnosno uvijek je moguć smještaj i zaštita žrtava nasilja na području Kantona Sarajevo. Također je i SOS telefon aktivan 24 sata. Dakle, potrebno je da prijavite nasilje nadležnoj policiji, centru za socijalni rad ili nas pozovite na SOS telefon broj 033 222-000. U Sigurnoj kući se može ostati do šest mjeseci, moguće je i duže u odnosu na kompleksnost slučaja, u saradnji sa centrima za socijalni rad.
 

Na koji način se radi sa korisnicama vaših usluga kako bi se osamostalile i nastavile život izvan kuće? 

U Sigurnoj kući u Sarajevu je od 2000. godine zbrinuto 2.314 žrtava nasilja. Razvijali smo i razvijamo dodatne programe podrške u vidu ekonomskog osnaživanja žena, pravne i psihološke podrške kako bi žene žrtve nasilja dobile mogućnost da se osamostale i izađu iz kruga nasilja. Posljednjih godina realizujemo Socijalni program koji je obezbjeđen od strane Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo.

Socijalni program se odnosi na materijalnu podršku žrtvama nasilja u porodici koje se osamostale nakon provedenog terapijskog tretmana u Sigurnoj kući. Za žene je od izuzetne važnosti podrška koju dobiju nakon napuštanja Sigurne kuće. Kroz Socijalni program omogućeno im je plaćanje troškova kirije i režija u trajanju do šest mjeseci.

Foto: Pexels.com   

 

Postoji li plan za postupanje u hitnim situacijama? 

Sigurna kuća pruža pomoć i zaštitu 24 sata dnevno, uvijek su naše usluge dostupne onima kojima su potrebne.

Postoje li procedure za procjenu opasnosti prije izlaska?

Mi imamo jasno definisanu izlaznu strategiju. Nakon smještaja u Sigurnu kuću i stabilizacije psihofizičkog stanja pristupa se izradi individualnog plana zaštite kojeg sačinjava korisnica zajedno sa psihologom nadležne službe socijalne zaštite i socijalnom radnicom Sigurne kuće. U individualnom planu se žena izjašnjava na koji način vidi rješenje svoje situacije. Uključe se potrebne institucije i organizacije koje će učestvovati u realizaciji plana zaštite.

Nakon realizacije većine postavljenih ciljeva, odnosno sticanja uvjeta za izlazak iz Sigurne kuće isto se i realizuje. Svaki slučaj se radi individualno te je i za rješenje istog potrebno različito vrijeme. Npr. ukoliko žena odluči trajni prekid nasilnog odnosa, potrebno je duže vrijeme dok završi postupak posredovanja, pokrene razvod braka, riješi pitanje čuvanja djece, nađe posao i stekne materijalne pretpostavke za samostalan život. Pojedine žene se vraćaju i u porodicu, ali sa drugačijim stavom jer su ohrabrene, pošto znaju da se ponovo mogu obratiti za pomoć ukoliko im bude potrebna. Sve žene koje su boravile u Sigurnoj kući ili prijavljivale nasilje u porodici mogu ponovno dobiti podršku sistema ukoliko je trebaju.

Nasilje u porodici se može prijaviti više puta, žena može biti zaštićena izrečenim zaštitnim mjerama više puta kao što može više puta i boraviti u Sigurnoj kući. Izlazak iz nasilnog odnosa je veoma težak i neke žene trebaju duže vrijeme do konačnog odlaska od počinitelja nasilja. Prema dostupnim svjetskim istraživanjima žena u prosjeku ostane 4 - 7 godina u nasilnom odnosu prije nego što iz njega izađe, a u prosjeku odlazi 7 puta prije konačnog odlaska.   

Kakve su usluge dostupne djeci osoba koje su pretrpjele nasilje? 

Imamo osiguran psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima i slično). Od 2002. godine u okviru Sigurne kuće pokrenut je rad i skloništa za djevojke žrtve seksualnog nasilja, incesta, silovanja, porodičnog nasilja i drugih oblika nasilja. Primarni cilj skloništa je obezbjeđivanje direktne zaštite djevojaka, psihoterapijski tretman u cilju rehabilitacije i resocijalizacije (nastavak školovanja, detraumatizacija i prevazilaženje traumatskih iskustava, ponovno uključivanje u društveni život).

 

Foto: Pexels.com

Za kraj nam recite koje su to mjere koje mi kao individue možemo poduzeti ukoliko sumnjamo da se u našoj blizini dešava neki oblik nasilja? 

Nevladine organizacije u „Sigurnoj mreži“ kojima koordinira Fondacija lokalne demokratije su kroz svoja iskustva sa žrtvama nasilja napravile iskorak kako nasilje više ne bi bilo tabu tema u četiri zida, kako bi postalo javno vidljivo i samim time kažnjivo. Nasilju može biti izloženo svako bez obzira na obrazovanje i zaposlenje. Važno je da poručimo iz prakse da je moguće izaći iz kruga nasilja ukoliko se koriste svi resursi i trenutna zakonska rješenja. Svako neprijavljivanje i prikrivanje nasilja stvara pogodno tlo da se nasilje nastavi i postane intenzivnije.

Žrtve nasilja kao i građani/ke koji imaju saznanja da se nasilje dešava mogu pozvati SOS telefon i zatražiti pomoć – 033/222-000, zatim 1265 za FBiH i 1264 za Republiku Srpsku. Žrtve nasilje nisu krive za počinjeno nasilje i svaki oblik nasilja treba prijaviti. Napravite prvi korak, pozovite SOS telefon gdje ćete biti saslušane bez osude, možete nazvati i anonimno i dobit ćete mogućnost da se zaštitite.

* * *   
Foto: Pexels.com