TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 4.8.2023.
Sa svojom bogatom raznovrsnošću okusa, čine neizostavan dio svjetske vinske kulture. Ova prefinjena vina proizvode se širom svijeta i dolaze u različitim stilovima, aromama i okusima, što pruža ljubiteljima vina širok spektar izbora za uživanje
Svakog 4.8. se obilježava Internacionalni dan bijelog vina, a tim Fina Vina vam donosi nešto više u nastavku teksta.
Postoji nekoliko sorti bijelih vina, koja potiču iz različitih regija i karakteristike su im različite, od okusa i mirisa, uparivanja s hranom do posluživanja vina. Sorte Chardonnay, Sauvignon Blanc, Riesling i Pinot Grigio samo su neki od primjera koji ilustriraju raznolikost bijelih vina.
Da li se okusi razlikuju kod sorti?
Jedno od izvanrednih svojstava bijelih vina je širok raspon okusa koje mogu pružiti. Od svježih i voćnih, do kompleksnih i mineralnih, bijela vina naprosto oduševljavaju nepce nizom tonova.
Postoje čak tri glavna skupa okusa koji određuju okus vina. Prvi je voćni gdje bijela vina mogu imati okuse poput banana, jabuke, kruške ili citrusa. Drugi je mineralni, gdje se mogu osjetiti zemljani okusi, dok treći su cvjetni i jako rijetki od ostala dva.
Na kojoj temperaturi ga poslužujemo?
Bijela vina obično se hlade i poslužuju na temperaturi između 7 i 15 stepeni Celzijusa. Slatka bijela vina hlade se na nižim temperaturama, dok strukturnija treba čuvati na malo višim temperaturama.
Uz koju hranu se preporučuje?
Bijela vina uparujemo s raznim jelima. Laganija bijela vina poput Sauvignon Blanc-a često se savršeno slažu s ribom, plodovima mora i svježim salatama. Dok s druge strane, zrela bijela vina poput Chardonnay-a sjajan su izbor za uparivanje s piletinom, tjesteninom u umaku od vrhnja ili bogatim jelima s bijelim mesom.

Koja vina preporučujete iz Vašeg asortimana?
Preporučili bi vina iz cijelog našeg asortimana. Benvenuti, Chichateau, Edi Simčič, Erdevik, Familija, Geržinić, Marjan Simčič, Movia, Ščurek i Zanut imaju vrhunska vina, svaka posebna na svoj način. Idealno bijelo vino možete pronaći na našoj službenoj stranici Fina Vina ili u svim bolje opremljenim restoranima, vinotekama i shopovima, poput Šamon promet, Vinoteka Mostar i Neco Trade Supply.
Kako biste u potpunosti uživali, kušajte ih iz posebnih Riedel čaša koja su namijenjena za bijela vina.
Bez obzira na prigodu, bijela vina nude iskustvo kojim se možete prepustiti slojevima aroma i okusa. Bilo da uživate u svježini mladih bijelih vina ili u dubini starijih zrelih butelja, bijela vina ostaju neprestano intrigantna i zadivljujuća komponenta svjetske vinske kulture.
Sretan Internacionalni dan bijelih vina. Cheers!
***
Foto: Fina Vina PR
TEKST: Ada Ćeremida
Postoje mjesta na koja ne odlazite samo po kolač, nego po iskustvo.
Novo otvoreni (i pažljivo redizajnirani) Atelje 51 u Banja Luci upravo je takva adresa, prostor u kojem će vas prvo zaustaviti vizual, a tek onda okus.
Na prvi pogled, dio deserta izgleda gotovo previše stvarno da bi bio jestiv. Jabuka koja to nije, čaša kafe koja krije slojeve moussea, teksture koje više podsjećaju na dizajn nego na klasično slastičarstvo.
I tu počinje priča.
Ponovno otvaranje donijelo je ne samo novi prostor, nego i jasnije definisan koncept: devet pažljivo osmišljenih deserata koji balansiraju između prepoznatljivog i potpuno neočekivanog.


Interijer Ateljea 51 nastavlja istu logiku kao i deserti, sve je promišljeno, čisto i fokusirano na detalj.
Kombinacija bijelih ploha, toplog drveta i terrazzo zida daje prostoru gotovo laboratorijsku preciznost, ali bez hladnoće. Plavi akcenti uvode identitet i ritam, dok centralni otok i visoki stolovi pozivaju na kratko zadržavanje, posmatranje i, naravno, degustaciju.
Prostor ne pokušava biti “instagramičan” na prvu, već funkcionalan i jasan, ostavljajući desertima da preuzmu glavnu ulogu.
Iza koncepta stoji Stefan Ilić , mladi chef i osnivač koji je svoje znanje gradio između Banja Luke, Beograda, ali i međunarodnih kuhinja u Grčkoj i Zagrebu. Taj miks iskustava danas se jasno vidi u njegovom radu, preciznost tehnike, ali i sloboda u interpretaciji.
Atelje 51 nije zamišljen kao klasična slastičarna, nego kao platforma za moderno slastičarstvo u kojoj desert postaje medij.
Njegovi kolači već su prepoznati i van ovog prostora, možete ih probati i u restoranima poput Stepa bara i Milunke, ali upravo ovdje dolaze u svom najčišćem obliku.


Na meniju se nalazi devet deserata, ali svaki od njih nosi svoju mikro-priču. “Makijato” reinterpretira svakodnevni ritual kafe kroz slojeve bijele čokolade, karamele i kafe.
“Pina Kolada” donosi svježinu citrusa i kokosa u formi koja izgleda gotovo kao skulptura. “Rošer” i “823” igraju na sigurno. ali samo u okusima, dok vizual ostaje potpuno savremen.


Posebno se izdvajaju forme koje imitiraju voće: “Zlatni Delišes” i “Amarena” izgledaju kao višnje, ali kriju kompleksne unutrašnje strukture. Tu je i “Fistiki”, desert koji balansira pistaciju i voćne note, te “Anja” kao laganija, svježija opcija.
Ono što ih povezuje jeste balans, nijedan okus nije preglasan, nijedna tekstura suvišna.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!