Za Kupres ste zasigurno čuli u pjesmama, pročitali u kakvoj staroj knjizi ili bakinoj pjesmarici ili vam jednostavno u uhu zvoni jutarnja radijska prognoza vremena koja često Kupres svrsta na dno Celzijeve ljestvice kao jedan od najhladnijih gradova u Bosni i Hercegovini. Danas vam donosimo malčice drugačiju sliku Kupresa, sliku koja će vašim audio-vizualnim osjetilima zasigurno udovoljiti rasko

Na 1200 m/nv te na terenu kraškog polja okruženog planinskim lancem priroda se svakodnevno brine da direktno za vas upriliči kadrove kakve guglate po svjetski poznatim turističkim destinacijama, austrijskim razglednicama i slično.

Ukoliko ste tip koji svoj odmor zamišlja kao iole aktivan, onda ste na Kupresu uvijek dobrodošli jer, bilo da se odlučite posjetiti Kupres u zimskim ili pak u ljetnim mjesecima zasigurno ćete okusiti duboki mir, relaksaciju kakva gladi svaki vaš stres i napetost nagomilanu užurbanim životom. U ove jesenske dane, kada krošnje i šume istresaju zlato koje im u krilu čuči od proljeća divota je izmaknuti se i jednostavno stajati usred netaknute prirode, jednostavno udisati svježinu britkog i rijetkog planinskog zraka, uživati jesenje plodove, šareno voće i povrće ili pak hvatati kasno razliveno jesenje sunce. Nadohvat ruke su vam biciklističke i pješačke staze, obilasci kupreških ljepota i znamenitosti jašući na konjima. Sigurno se sad pitate kakvi su pogledi na Kupres iz zraka-okušajte se u paraglidingu slobodno.

Smjenu godišnjih doba u stopu prati i smjena događanja i mogućnosti vašeg odmora. S prvim bijelim pahuljama Kupres se pretvara u kristalnu oazu, blještavi i studeni zimski raj, skijašku destinaciju koju s radošću posjećuje cijela regija.

Uostalom, nijedan tekst ni objašnjenje se ne mogu mjeriti s istinskim osjećajem zadovoljstva koji vas prati pri dolasku na Kupres, stoga vam dajemo ovih par kadrova i pozivamo vas da se odvažite posjetiti vašu buduću omiljenu turističku destinaciju!

Tekst: Ivan Mihaljević
Foto: Matea Mihaljević 

Decembarske večeri u Sarajevu imaju neku posebnu energiju, ali bez potrebe za velikim riječima.

Grad je jednostavno ljepši kad padne mrak i kad se upale lampice koje poznate ulice učine malo drugačijima nego inače. Krenuli smo u laganu noćnu šetnju, onako kako se Sarajevo i voli upoznavati.

Kod Narodnog pozorišta zastajemo nakratko. Ove godine posebno sija i djeluje svečano, ali nenametljivo, kao lijep podsjetnik na početak praznične sezone u gradu. Svjetla naglašavaju njegovu arhitekturu i daju mu onu toplinu zbog koje se ovdje uvijek rado zadržimo koji minut duže. 

 

Šetnju nastavljamo uz Miljacku. Ukrašeni mostovi se tiho presijavaju na površini rijeke, stvarajući jednostavne, ali lijepe prizore zbog kojih usporimo korak i zastanemo.

 

Na Marijin Dvoru nas dočeka poznat prior, mašna na zgradi je ponovo tu. Detalj koji odmah primijetite i koji, bez puno objašnjavanja, znači da je grad spreman za zimu i praznike... i nove slike za Instagram. 

 

Okićeno Sarajevo najljepše je upravo ovako, u večernjoj šetnji, kad grad ne pokušava da impresionira, nego samo bude ono što jeste.

Fotografije: Privatna arhiva