Danas je Svjetski dan poezije. Poezije kao jednog od najsofisticiranijih književnih izraza koji je uvijek bio u službi artikulacije svijesti, sjećanja i identiteta.

Danas je slavimo na drugačiji način: kroz vizuru bh. pjesnikinja današnjice. Kroz historiju, žene su se služile poezijom kao načinom otpora, samospoznaje, ali i proklamacije svojih unutrašnjih svjetova, često marginaliziranih u dominirajućim književnim narativima. Žensko pisanje, koje se provlači kroz sve smjerove književnosti, često je nosilo sa sobom specifične karakteristike. Iako pjesnikinje nisu bile uvijek središnje pozicionirane u književnom kanonu, njihova poezija ostaje ne samo estetski duboka, nego i značajna u smislu postrojavanja unutrašnjeg iskustva do transgresije rodnih normi.

U tom kontekstu, danas želimo izdvojiti tri pjesnikinje iz Bosne i Hercegovine čiju poeziju morate doživjeti: Ferida Duraković, Adisa Bašić i Selma Asotić.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by LIVIA ROSE (@liv.therose)

Zašto Ferida Duraković? 

Ferida Duraković je pjesnikinja koja koristi dubinu lirskog izraza majstorski balansirajući između lične introspekcije i univerzalnih pitanja. Njezina poezija, duboko ukorijenjena u tradiciji bh. književnosti, ne izostavlja ni elemente apstraktne filozofije, proklamirajući visoke ideale samospoznaje. Duraković piše o ženi kao posmatraču, ali i kao subjektnom tvorcu svojih realnosti, istražujući granice između subjekta i objekta, između prošlih, sadašnjih i budućih identiteta.

Ona se poistovjećuje sa ženom kao osobom koja se bori s normama patrijarhalnog društva što čini njenu poeziju i aktivističkom, dok istovremeno nosi estetski pečat lirskih izraza.

Ferida Duraković - "Selidba iz lijepog kraja gdje umiru ruže"

Ruža je vrisnula, u snu, umirući,
i iz tog vriska rodio se julski dan.

Zatreperilo je srce usamljenog malog pauka
u uglu gluhe sobe.

Tepisi i glomazne prašnjave stvari
napustili su kuću

noseći u sebi život, zagušljiv i dug,
i ljubav,
zagušljiva i duga,
ispadala je iz starih pisama i knjiga
na vrelu cestu.

Ostala je prazna kuća,
prazna i bijela,
kao da nikad u njoj
nije bilo nikoga.

Samo je ruža vrisnula, u snu, umirući,
i iz tog vriska rodio se julski dan.

(Iz zbirke "Poezija ljeta")





Zašto Adisa Bašić? 

Adisa Bašić je pjesnikinja čiji minimalizam ne znači pojednostavljenje, nego, naprotiv, duboko sažimanje emocionalnih i političkih slojeva. U njenim pjesmama svaka riječ postaje dvostruka, trostruka... Riječ nije samo zvučna, nije tu da bi ispunila prostor, ona je teška, nabijena značenjem i često donosi bol, ali također i oslobođenje. Ona govori o intimnim i osobnim traumama, ali također i o političkim i kulturnim traumama društva. Ne plaši se svakodnevnih pa čak i neugodnih tema, koje često ostaju izvan svijesti književnosti.
 

Adisa Bašić - "Šta smo iz njihovih pjesama naučili o velikim pjesnikinjama i pjesnicima"

oni:
zaneseni nad smislom travke
masline i vasione izvode jezičke bravure
vole čistotu i uzvišenost
hrabro zagledani u duboke vrtloge
svog tajnovitog pupka
u njemu vide prapočelo
zanimaju ih samo
najdelikatnije teme –
njihova ljubav i njihova smrt
pretvorene u opšte principe
jedan o drugom kažu
velika poema velika poezija veliki pjesnik
ne laćaju se pera
ako se njime
ne penje direktno u vječnost

one:
pak iznad svega
vole upitnike
smiju se drugima i sebi
govore o toplom mlazu mokraće pod tušem
o lutkama ispečenim u požaru
o ležanju na ginekološkom stolu
smisao ne traže nego nalaze –
zapinju o njega čim gdje kroče
idući za kakvim običnim poslom –
uhvatiti pobjeglu kokoš
zaraditi za kiselo vino i hljeb;
vječito savladavaju istu vještinu –
kako da ne umru od sopstvene ruke
(te nježne ruke kojom pišu
i kojom u vrelom ljetnom danu
odsutno rastjeruju muhe)

(iz zbirke “Košćela”)





Zašto Selma Asotić? 

Selma Asotić je jedna od najznačajnijih pjesnikinja savremene bh. književnosti. Njena poezija je duboko emocionalna, intelektualno zahtjevna i često se oslanja na kompleksne intertekstualne odnose što joj daje višestruki sloj značenja. Njene pjesme nisu samo lična meditacija, već se iz njih čita jasno poznavanje književne kritike, tradicija i historije. To je poezija koja u sebi nosi elemente tragike, ironije pa i humora, ali nikada nije površna ili trivijalna.
 

Selma Asotić - "Nana" 

Sanjam je kako ulazi

u vlastitu kuću kroz razbijen prozor

na leđima joj šumski požar

spušta ga nasred sobe

pored miraza stisnute vilice 

i predskazanja

četiri puta je žičani ofinger 

njenu utrobu izrešetao

otkucajima, četiri puta je saznala

sve što u životu treba da zna

nasred sobe gori

šumski požar, od čela joj

pravi plamenorez.

Sanjam je

kako ulazi u vlastitu kuću

koz razbijen prozor, na leđima joj 

vjerlomostvo

kad u ramazan zacvili glad u kolijevkama

ona u lonac iscijedi sol 

vlastitih bjeonjača, čuje

učena muška usta 

kako preživaju priče 

o Iblisu u ženi

priperci duž njene kičme

kriju sjemena vreline, duboko u njoj 

jedno znanje zahvata dim.

Sanjam je kako ulazi u vlastitu kuću

kroz razbijen prozor, na leđima joj stoto 

božje ime

sanjam je

kako me gleda, 

gleda me dugo, čelo joj preorano zgarište.

u ruke mi predaje miraz iskri.

Gleda me. Zovem je hak.

Zovem je nur.
 

Svaka od njih na svoj način preispituje norme, ruši granice i postavlja nova pitanja. Kroz njihove stihove, postajete svjesni snage ženskog pisma.

Ove pjesnikinje su čuvari narativa o identitetima, pričama koje su prečesto zanemarene. Njihova poezija nastavlja biti glas koji prkosi tišini i nudi osnažujući izraz postojanja.

* * *
Naslovna fotografija: @claramuniz

Drugo izdanje CineLink Books Sarajevo Film Festivala predstavlja izbor književnih naslova iz regije, pažljivo odabranih zbog njihovog visokog potencijala za filmsku i TV adaptaciju.

Sarajevo Film Festival pokrenuo je program CineLink Books s ciljem jačanja veza između izdavačkog i audiovizuelnog sektora bivše Jugoslavije.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Sarajevo Film Festival (@sarajevofilmfestival)

U ovogodišnjem izboru CineLink Books 2025. sedam je književnih djela: „Balada o ubici i ubici i ubici“, autor: Dalibor Pejić, izdavač: Geopoetika, Srbija; „Bejturan  i ruža“, autor: Aleksandar Hemon, izdavač: Buybook, Bosna i Hercegovina; „Bespotreban čovjek“, autor: Edin Salčinović, izdavač: Vrijeme, Bosna i Hercegovina; „I onda opet, iz početka“, autor: Filip Grujić, izdavač: Booka, Srbija; „Pitanje anatomije“, autorica: Marina Vujčić, izdavač: Fraktura, Hrvatska; „Samo jedna od“, autorica: Petra Prtajin, izdavač: Ljevak, Hrvatska i „Zvezdana šuma“, autorica: Jasminka Petrović, izdavač: Kreativni centar, Srbija.
 

Uspješan početak 2024. godine već je rezultirao konkretnom saradnjom pa je produkcijska kuća Antitalent iz Hrvatske otkupila prava na knjigu „Meduze žive zauvek dok ih ne uhvate“ Nađe Petrović (Geopoetika, Srbija). CineLink Books i dalje potvrđuje svoju misiju: istaknuti potencijal regionalne književnosti za adaptaciju i olakšati prijelaz djela sa stranica na ekrane.

U aprilu ove godine, forum Exploring Synergies je ponudio praktičnu simulaciju writer's rooma koristeći roman „Meduze žive zauvek dok ih ne uhvate“ kao studiju. U organizaciji Sarajevo Film Festivala, događaj je poslužio kao centralna platforma za upoznavanje autora i izdavača s procesom književne adaptacije. Predvođen priznatim scenaristima i rediteljima Goranom Stankovićem i Vukom Ršumovićem, writer's room okupio je izdavače, autore i filmske stvaraoce iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore, potičući dinamičnu razmjenu ideja i iskustva književne i filmske industrije. Simulacija je imala za cilj demistifikovati proces adaptacije – nudeći praktične uvide u razvoj likova, epizodičnu strukturu i zajedničko pripovijedanje – uz istovremeno naglašavanje ključne uloge vlasništva i upravljanja intelektualnim vlasništvom (IP) u oblikovanju održivih filmskih i televizijskih projekata.

Kroz inicijative poput Exploring Synergies i CineLink Books, Sarajevo Film Festival ostaje posvećen kontinuiranom jačanju saradnje između izdavačkog i audiovizuelnog sektora - podržavajući rast obje industrije i podstičući saradnju među disciplinama.

CineLink Books nastavlja isticati književno bogatstvo regije i stvarati plodno tlo za saradnju između autora, izdavača i filmskih stvaralaca. Ove priče - bilo da su epske, intimne, mračne ili šašave - spremne su za sljedeće poglavlje na ekranu.

Odabrane knjige će biti predstavljene na posebnoj sesiji tokom CineLink Industry Days 31. Sarajevo Film Festivala, gdje će biti predstavljene etabliranim producentima iz regije i šire.

Predstavljamo izbor CineLink Books 2025.:

Balada o ubici i ubici i ubici, Dalibor Pejić (Geopoetika, Srbija)

Sudbine troje neobičnih neznanaca isprepliću se kada se nađu u istom automobilu, na putu prema moru. Relja pokušava pobjeći od besmislenog života u gradu i ponižavajuće, transakcijske veze sa starijom ženom. Jana traži mir posjetom rodnom mjestu svog preminulog ljubavnika. Pepolo želi... pa, to ostaje misterija. Vječno nasmijani ljudski div izgleda kao da juri nedostižnog leptira kojeg samo on vidi. Kako se približavaju svom odredištu, na površinu izlazi mračna istina – svako od njih u prošlosti je ubio nekoga. Snovi nalik reminiscencijama otkrivaju ratne traume i epizode bespotrebnog nasilja.
 

Bejturan i ruža, Aleksandar Hemon (Buybook, Bosna i Hercegovina)

Kada jednog junskog dana 1914. nadvojvoda Franz Ferdinand uz veliku pompu stiže u Sarajevo, Rafael Pinto zaokupljen je mljevenjem bilja za pultom svoje apoteke. Pinto je daleko od pomisli da će sukob ogromnih razmjera zapaliti svijet. A onda svijet eksplodira... U rovovima u Galiciji, surovu stvarnost ratnog nasilja Pinto uspijeva preživjeti samo zahvaljujući pažnji saborca Osmana, svoga zaštitnika i ljubavnika, čovjeka od akcije i karizmatičnog pripovjedača, koji upotpunjuje Pintinu poetsku dušu. Zajedno bježe iz rovova, preživljavaju gotovo sigurnu smrt, susreću se sa špijunima i boljševicima, putuju preko planina i kroz pustinje, iz svijeta u svijet, stižući do Šangaja, i sve to samo zahvaljujući Pintinoj ljubavi prema Osmanu – kao i povremenoj upotrebi opijata.  Ovaj lirski i potresni ep, prožet Hemonovom prepoznatljivom pjesničkom prozom, istražuje rat, opstanak, izgnanstvo i odanost.

Bespotreban čovjek, Edin Salčinović (Vrijeme, Bosna i Hercegovina) 

Poigravajući se registrima popularne i šund-kulture, Salčinović u svom debitantskom romanu vješto pripovijeda, glasom novinara crne hronike, o graničnim područjima jedne moguće sarajevske stvarnosti. Bizarno samoubistvo ratnog veterana, neuspjela pljačka banke, slučaj pedofila ubice iz više klase, ubistvo punice iz klasnih pobuda te okultno ubistvo iz strasti. Ovaj hibridni roman otkriva Salčinovića kao jednog od rijetkih glasova koji se fluidno kreće između ironije i duboke filozofske refleksije. 
 

I onda opet, iz početka, Filip Grujić (Booka, Srbija)

Centralni lik novog romana Filipa Grujića pravi je „junak našeg doba“, mladić na prelasku iz dvadesetih  u tridesete, upravo izašao iz duge veze s nejasnom idejom šta želi od života. Njegova svakodnevica rastrzana između porodice (razvedeni otac i majka, njihovi novi partneri i njihovi vremešni, ali vrlo živopisni roditelji), prijatelja, djevojaka i obaveza, komične epizode, snažan autoironijski ton i bolno iskrena promišljanja o tome šta uopšte znači biti sretan u trećoj deceniji XXI vijeka, sve su to dijelovi kompleksne, ali majstorski složene literarne slagalice koju bez pretjerivanja možemo nazvati prvim pravim ozbiljnim milenijalskim romanom u srpskoj književnosti. Nakon dva hvaljena ranija djela, ovaj roman potvrđuje Grujića kao jednog od najznačajnijih savremenih glasova u regiji. 
 

Pitanje anatomije, Marina Vujčić (Fraktura, Hrvatska) 

Kada gospodin Florijan Bauer objavi zanimljiv oglas u kojem traži „ženu koja će mu milovati leđa - samo leđa“, on ne zna da će to preokrenuti njegov uređeni život. Jedina koja se odazvala, Veronika Vinter, bankarska službenica vođena znatiželjom i finansijskom potrebom, jednako je nespremna za promjene koje predstoje. Zajedno, oni se kreću kroz emocionalne barijere i otkrivaju neophodnost ljudskog dodira. Marina Vujčić u „Pitanju anatomije“ ispisala je neviđeno toplu ljudsku priču, s puno duhovitosti i humora.
 

Samo jedna od, Petra Prtajin (Ljevak, Hrvatska)

Za tinejdžere u urbanim sredinama, malo je stvari brutalnije od izolacije. Pia, koju su vršnjaci odbacili i maltretiraju je, pokušava da se uklopi - samo da bi bila još više ismijana. Sama i razoružana, povlači se u sebe. Ali prihvatajući svoj status izgnanice, otkriva neočekivana prijateljstva i krhku, marginalnu zajednicu. Ovaj moćni debitantski roman 21-godišnje autorice sa sirovom se iskrenošću bavi emocionalnim nasiljem adolescencije, a napisan je poetskim jezikom i neustrašivim glasom nove generacije.
 

Zvezdana šuma, Jasminka Petrović (Kreativni centar, Srbija)

Srdačna priča o prijateljstvu između usamljenog drveta po imenu Radoslav i energične vjeverice Dace. Kada Radoslav prizna da je tužan, Daca kreće da ujedini šumske životinje da mu pomognu. Inspirisane starom legendom o zvjezdanoj magiji, životinje sade sjeme i preko noći šuma procvjeta. Ova šarmantna priča bogata maštom, duhovitošću i toplinom, podsjeća mlade čitatelje na moć jedinstva, empatije i zajedničkog truda. Čarobna bajka za djecu i porodicu. 
 

31. Sarajevo Film Festival bit će održan od 15. do 22. augusta 2025. godine.

Foto: PR