Zanat je postigao novi značajan korak otvaranjem Home of Zanat, prvog flagship store-a u Nacionalnoj galeriji Bosne i Hercegovine u Sarajevu: spoj umjetnosti i dizajna te nova kulturna destinacija u povijesnom gradu.

Kao što kaže izreka, potrebno je beskonačno mnogo povijesti da bi se stvorila mala tradicija. Za Zanat, to je trajalo nešto više od stoljeća. Prije više od stotinu godina, njihov pradjed Gano Nikšić naučio je tehniku rezbarenja drveta u Austro - Ugarskoj i osnovao obiteljsku tradiciju koja traje već četiri generacije. Godine 1919. sinovi Gane Nikšića otvorili su obiteljsku radionicu u Konjicu. Više od 105 godina kasnije, otvorili su prvi fizički dućan Zanat u povijesnom središtu glavnog grada Bosne - Sarajeva.

Lokacija za njihov showroom pažljivo je odabrana: Nacionalna galerija Bosne i Hercegovine. Prekrasna zgrada u kojoj se nalazi Galerija izgrađena je oko 1912. godine kao trgovinski centar u vlasništvu Ješue i Mojce Salom. Pretpostavlja se da je djelo arhitekta Josipa Vancaša, koji je Sarajevu darovao neka od svojih najznačajnijih i najukrašenijih zgrada iz razdoblja Austro - Ugarske. Sudeći po njezinim značajkama, pripada kasnim djelima historicizma, a uz renesansno - klasične oblike sadrži i elemente bečke secesije.

Foto: Almin Zrno

Foto: Almin Zrno

Zanat će zauzeti predivno prizemlje, povezano s galerijskim prostorom. Prostor neće samo prikazivati njihove najnovije kolekcije, posebne i rijetke originale i uzorke, već će također biti kulturno središte u gradu festivala, srcu balkanske kulturne scene, novi prostor za razgovore, prezentacije, radionice i druge kulturne događaje koji promiču izvrsnost u dizajnu, arhitekturi, umjetnosti i izvanrednom zanatstvu.

Zanat neće biti samo zakupac u Nacionalnoj galeriji (prostoru koji čuva najdragocjenije umjetnine Bosne), već partner u kulturnom obrazovanju i promociji finih i primijenjenih umjetnosti.

Foto: Milomir Kovačević Strašni

Smjernice za dizajn prostora pružio je Studioilse, poznati londonski studio koji je osnovala Ilse Crawford. Unutarnji dizajn razvila je tvrtka No_Lab, sarajevski arhitektonski studio koji vodi Emir Salkić, koji redovito dizajnira izložbe i sajamske štandove Zanata. Jasna Mujkić iz Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu odgovorna je za stilizaciju.

Studioilse je ciljeve projekta sažeo na sljedeći način:

"Naš zajednički zadatak bio je stvoriti transformativan prostor koji hvata suštinu Zanata. Prostor za povezivanje s kupcima i učinkovitu komunikaciju etosa Zanata, brenda koji utjelovljuje više od svojih proizvoda. Home of Zanat pojavljuje se kao središte gdje ljudi mogu doživjeti, učiti i angažirati se s bogatom baštinom brenda, zanatstvom, dizajnom i filozofijom.

Kroz radionice, pripovijedanje i višefunkcionalni raspored, Zanat House će udahnuti život brendu Zanat, omogućujući dublju povezanost s publikom. Također će služiti kao dinamičko proširenje Nacionalne galerije, donoseći živost i relevantnost toj instituciji." – Studioilse.

Foto: Milomir Kovačević Strašni

"Istovremeno obnoviti prekrasnu arhitekturu prostora koja je izgubljena tijekom godina prerade, dok se stvara topao i suvremen unutarnji prostor koji odražava dušu Zanata i omogućuje mu ispunjavanje svoje široke misije." – rekao je Emir Salkić.

Foto: Zanat tim

"Duboko smo svjesni odakle dolazimo, koliko je trajalo da stignemo ovdje, ali s pogledom na budućnost, ne samo Zanata već i na veličanstveni i složeni zanat koji smo usavršavali. Otvorili smo trgovinu uoči početka Sarajevo Film Festivala, najvećeg filmskog festivala u našem kraju i najvažnijeg događaja u Sarajevu.

Pozitivne i iskrene reakcije koje primamo od Sarajlija i posjetitelja su nevjerojatne. Govori nam se da nijedno otvorenje trgovine u novijoj povijesti Sarajeva nije privuklo toliko uglednih pojedinaca čiji rad je oblikovao kulturu i umjetnički život ovog grada." – rekao je Orhan Nikšić, suvlasnik i CEO Zanata.

* * *
Naslovna fotografija: Almin Zrno

Još jedan dokaz da luksuz ne mora da vrišti, dovoljno je da zna gdje da šapuće. Pogledajte iznutra stan koji podiže standarde urbanog stanovanja u Beogradu.

Ušuškan u samom jezgru Beograda, ST21 apartman krije se iza fasade koju možda svakodnevno mimoilazite. No, on nije još jedan u nizu modernih stanova već sofisticirani dijalog između arhitekture, svjetla, i ličnog senzibiliteta. 

S pogledom na gradski park i uređen u produkciji mycode.arhitektura, ovaj stan redefiniše pojam “ličnog prostora” u srži urbanog haosa.








Otvoren plan, otvoreni pogledi

Dnevna zona stana ST21 pažljivo je oblikovana kao višeslojna cjelina: kuhinja, trpezarija, dnevni boravak i radni kutak funkcionišu kao jedinstven, ali izuzetno funkcionalan prostor. 

Upravljen ka uličnoj fasadi i gradskom zelenilu, stan zrači svjetlošću, otvorenošću i vizuelnom povezanosti s gradom stvarajući rijetko viđen osećaj prozračnosti u strogom urbanom centru.







Njujorška sirovost + pariška sofisticiranost

Interijer stana gradi estetiku kroz pažljivo izbalansiranu kombinaciju stilova. Industrijski elementi, poput otkrivenih struktura, metalnih akcenata i funkcionalnog minimalizma, referiraju na njujorške lofte, dok kroz materijale i detalje progovara diskretna pariška elegancija. 

Mješavina tekstura, taktilnih površina i pažljivo postavljenih izvora svjetla omogućava da prostor ne samo izgleda već i diše drugačije.








Tišina koja traje

Privučena dublje u tlocrt, spavaća zona stana osmišljena je kao prostor potpune intime. Bez estetskih kompromisa, ova zona nudi mir, kontrolisanu svjetlost i atmosferu pogodnu za predah i regeneraciju. Nalik luksuznim hotelskim apartmanima, ali sa domaćim karakterom.










Umjetnost u fokusu

Stan ne priča samo kroz svoje zidove, već i kroz ono što na njima visi i što ga ispunjava: umetnički komadi, svetlosni scenariji i personalizovani detalji zaokružuju osećaj da ste u prostoru koji ima dušu. I to onu pravu koja ne pokušava da se dopadne, već da se izrazi.

Ovo je stan koji postavlja pitanje: može li arhitektura biti intimna, urbana i vanvremenska, sve u istom trenutku? Ako je suditi po ovom projektu, odgovor je jasno – da.





 

Foto: Relja Ivanić