Ljeto je sinonim za druženja na gradskim terasama, ukusne salate s lubenicom, druženja uz zvuk valova u pozadini, ali i Sarajevo Film Festival.

Već 27. godina Sarajevo postaje mjesto okupljanja ljubitelja filma, ali i dobre energije koja se osjeti na svakom koraku, druženja, smijeha i razgovora o umjetnosti, kulturi i modi.

Ususret novom izdanju, sjajno društvo bila nam je upravo Andrijana Copf koja je u užurbanom rasporedu priprema za Festival rezervirala jedno jutro u Sarajevu za Bonjour. tim.

Andrijana je glasnogovornica Festivala, vodi i Press Office i provela nas je kroz arhivu, ali i ured u kojem nastaje festivalska magija. Instant nas je osvojila njena predanost svakom detalju, zaljubljenost u posao kojim se bavi, ali i posvećenost projektu i timu s kojim radi.
Razgovarali smo i o novim programima koji će biti dio Festivala, lekcijama koje je naučila, ali i novim uspomenama koje ćemo kreirati na SFF-u.

***

Kako izgleda tvoja jutarnja rutina? Što uvijek napraviš do 9h ujutro?

Prvo pogledam u mobitel. Bez obzira na ono što me zateklo na mobitelu – dobro ili loše ili samo informativno, nakon toga jutarnja rutina je uvijek nepromijenjena – lagana muzika, šminkanje uz kavu, provjeriti je li sve u torbama koje nosim i odlazak na posao.

Karijeru si započela kao novinarka i urednica u Dnevnom listu, zatim si bila glasnogovornica Narodnog pozorišta u Mostaru, pa si prešla u Press odjel SFF-a. Danas si glasnogovornica SFF-a i Press Office Managerica. Koja je najvažnija lekcija o PR-u koju si naučila do sada?

Da je komunikacija najvažnija. Jedan pogrešan korak može uništiti mnogo toga, pravi korak potpuno promijeni situaciju. Danas učim od najboljih.

A u kojem dijelu marketinga i PR-a ti najviše uživaš?

Najviše uživam kad vidim rezultat timskog rada, kada osjetim uspjeh, iznutra. Ako mislite na jedan konkretan proizvod, uživam kad vidim plakate Sarajevo Film Festivala, po gradu, u kancelariji, gdje god. U meni se nešto promijeni.

Radni tempo se ovih dana vjerujemo uvelike ubrzao. Kako sada izgleda jedan tvoj radni dan?

Radni dan je u sastancima, tabelama, ''to do'' listama koje se ponavljaju navečer, prolaze ujutro, pa opet na kraju dana zajedno sa sljedećom ''to do'' listom. Imamo dnevne zadatke, sedmične, kratkoročne, dugoročne. Nekad skoro cijeli dan ispadne onako kako smo ga isplanirali, nekad se dan od 'danas' prebaci na 'sutra'. Odgovor ukratko bi glasio: moj radni dan izgleda ispunjeno.

Koji je najveći izazov s kojim ste se dosad susreli u organizaciji i kako zadržavate pozitivan duh te motivaciju i u ovom periodu?

Izazov je bio veliki i prošle godine kada je u samo nekoliko dana festival prebačen u online format. Ove godine osjećamo da radimo prvo izdanje festivala u 'novom vremenu'. Izazova je mnogo – od načina komunikacije, načina realizacije na terenu, ali adrenalin koji osjećam, uzbuđenje, tremu i sreću, možda i najviše od svega sreću..., ne mogu se sjetiti kad sam zadnji put osjetila cijeli taj miks osjećaja istovremeno. Možda slično jednom davno, kad sam imala prvi javni nastup na priredbi u osnovnoj školi u recitatorskoj sekciji. Za pozitivan duh i motivaciju, i kad je loš dan, uvijek se pobrine neko od kolega.

Koliko je bilo izazovno okrenuti se online formatima i hoćemo li filmove i ove godine moći gledati online?

Hoćemo, pored festival uživo, skoro svi filmovi će biti dostupni i online, putem OnDemand platforme kina Meeting Point: ondemand.kinomeetingpoint.ba. Izazov je bio veliki, ali IT odjel Festivala uz pomoć kolega koji su ih vodili, napravio je ogroman posao. Poslije toga imali smo još nekoliko događaja u online formatu.

Koliko je po tvom mišljenju COVID utjecao na bh. kinematografiju i njihovu promociju?

Utjecao je na život općenito i mislim da još nismo ni svjesni koliko je utjecao i kakve će sve biti posljedice. Kada je promocija u pitanju, nije kultura ni prije COVID-a bila prioritet, a uvijek je, pa i sada, pokazala izuzetnu snagu i moć.

Novitet vašeg programa su i serije. Možeš li nam reći više o ovom segmentu Festivala?

Serije su nešto što jeste novi segment Festivala, kao izuzetno rastuća grana filmske industrije, ali za Sarajevo Film Festival nisu novost – kroz industrijski segment festivala CineLink se odavno prate i podržavaju od same ideje, razvoja pa do realizacije. Nagrade Srce Sarajeva za TV serije koje su novost od ove godine, trebale bi povećati međunarodnu vidljivost (i prodaju) regionalnih TV serija.

Koliko ranije započinjete raditi na samoj organizaciji Festivala? Mnogima se nerijetko čini da kompletan projekt zaživi negdje u 6. mjesecu kada šareni plakati polako krenu uljepšavati ulice grada. Je li vam iz godinu u godinu lakše ili teže?

Znam da će zvučati kao da je to samo priča, ali nije – festival se priprema cijelu godinu, i sigurno ne bi bio ni postao ono što je danas da nije tako. Brojni su projekti koje Sarajevo Film Festival 'vuče' – od kina Meeting Point koje je otvoreno tokom cijele godine i gdje se organiziraju razne specijalne projekcije i razgovori s autorima, do Operacije kino – putujućeg kina Sarajevo Film Festivala po cijeloj BiH, različitih događaja u Sarajevu poput Sarajevo Reborn, Književnih susreta, CineLink radionica, snimanja filmova u okviru projekta Sarajevo grad filma itd.
Iz godine u godinu ono što ostaje nepromijenjeno jeste naporan rad i držanje zadanih kriterija, unaprjeđivanje, bez obzira na okolnosti.

Kako bi ti opisala Festival osobi koja po prvi put dolazi u Sarajevo i na SFF?

Kao život – u smislu kretanja. Bez stajanja u mjestu. Kao pokret. Kao otpor.

Koje su tri najvažnije lekcije koje si naučila radeći na organizaciji Festivala?

Da se kriteriji ne smiju spuštati; da uvijek treba otkrivati nove prostore tražeći rješenja i da rješenje postoji; da je čovjek uvijek na prvom mjestu.

Što ti pomaže da ostaneš organizirana i čime se vodiš pri odabiru obveza koje su trenutno prioritet?

Imamo godišnji kalendar i sad već znam kako stvari idu – kojim redoslijedom i kako ih poredati. Ali da ostanem organizirana moram priznati da mi pomaže aplikacija Teams na kojoj su sve kolegice/kolege, pa je nemoguće nešto zaboraviti. Prioriteti se isto tako znaju zato što je cilj uvijek ono čime se vodimo.

Što je po tebi ključ timskog rada?

Odgovornost, temeljitost, preciznost, iskrenost, spremnost na prilagodbu i učenje, na kritiku i ispravljanje grešaka, komunikacija.

Kako se nosiš sa odgovornosti koji ovaj posao nosi?

Ovo je i kreativan i odgovoran i težak i lijep posao, a to je najbolja kombinacija. Kad imam slobodnog vremena čitam, šetam, idem u kino, na predstave i izložbe. To je uvijek bio moj spas. I imam mali krug ljudi kojima vjerujem.

Je li još uvijek osjećaš tremu pred početak SFF-a? Kako se osjećaš na dan početka Festivala?

Festivalski dani su nešto što je neusporedivo s bilo kojim drugim dijelom godine. Od početka do kraja. Ima tu svega – uzbuđenja, treme, stresa, neizvjesnosti, sreće, umora, smijeha, toliko susreta koliko nemam ni u jednom drugom razdoblju godine, tolika količina stvari o kojima razmišljam kao nikad tokom godine. Nakon festivala mi treba poprilično vremena da se život vrati u uobičajeni tok.

Kako bi ti definirala umjetnost?

Kao život.

Film kojem se veseliš na #27thSFF?

Čekam da ga objavimo pa ću vam reći. :) 

Najdraži moment sa SFF-a?

Mogu li dva? Kada naš kreativni odjel Boom postavlja crveni tepih i kada Abid sa svojom ekipom diže platno na Ljetnom kinu Metalac – jedno od najvećih kino platana u regiji. Svaki put zaplješćem u sebi, nikad na glas, da ne pokvarim trenutak.

***
Razgovarala: Dijana Ćavar
Foto: Marko Jovančić za Bonjour.ba

Perutnina Ptuj, vodeća peradarska industrija u regiji, prva je u Bosni i Hercegovini dobila certifikat “uzgojeno bez upotrebe antibiotika” koji joj je dodijeljen za liniju proizvoda “Piletina Natur”, dostupnu na policama širom Bosne i Hercegovine od juna ove godine. 





 

 

Iz kompanije navode kako ova inovativna ponuda dolazi kao odgovor na sve veću potražnju potrošača za zdravijim i prirodnijim prehrambenim opcijama. 

Naime, iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) navode kako ubrzan razvoj antimikrobne rezistencije predstavlja vodeću zdravstvenu prijetnju. Na brzi razvoj bakterijske rezistencije uveliko utječe neprimjereno i prekomjerno propisivanje antibiotika, njihova nepravilna upotreba kao i upotreba u preventivne svrhe u veterinarskoj medicini.





 

 

Najsavremenija tehnologija koja osigurava zdravlje pilića

 

Na zvaničnoj promociji nove linije, certifikat koji garantira da pilići ni u jednoj fazi tova nisu primili antibiotike, Perutnini Ptuj dodijelila je certifikacijska kuća DNV Adriatica. 

 

„Napravili smo iskorak koji mijenja standarde domaće proizvodnje i tržišta. S ponosom potvrđujemo da smo prvi proizvođač u Bosni i Hercegovini koji svojim kupcima nudi certificiranu piletinu - uzgojenu bez upotrebe antibiotika. Ovo je rezultat višegodišnjeg rada, od kontrolisanog uzgoja do primjene najsavremenijih tehnologija koje osiguravaju zdravlje životinja. 

Perutnina Ptuj Natur linija s Antibiotic Free certifikatom dokaz je da se i u domaćim uslovima može proizvoditi po najvišim evropskim standardima ako postoji vizija, stručnost i hrabrost da se ide ispred vremena. Ovo je naš odgovor na pitanje - šta želimo staviti na porodični sto. Zbog toga sa sigurnošću kažemo – Bliže prirodi. Bliže ljudima,” izjavio je Adnan Hodžić, direktor kompanije Perutnina Ptuj BH d.o.o.




 

 

Certifikaciji je prethodio temeljiti pregled ukupne vertikalno integrisane proizvodnje.

 

“Perutnina Ptuj je pionir na ovim prostorima kada je uzgoj bez upotrebe antibiotika u pitanju. Već dvije godine radimo na projektu Antibiotic Free u Bosni i Hercegovini što dovoljno govori koliko je opsežan i kompleksan. Naši auditori jedini imaju pravo uzimanja uzoraka, gdje proizvođač ne zna na kojim farmama će se vršiti uzorkovanje, a uzorkuju se stelja, voda na kraju linije i hrana iz usipnog koša. 

I zaista samo firme koje imaju sisteme upravljanja kvalitetom, koje i same imaju vrlo rigoroznu kontrolu farmi i dobavljača, mogu proći ovu zahtjevnu proceduru koja prethodi izdavanju certifikata”, izjavila je Renata Preložnjak, direktorica prodaje i odjela edukacije za Adriatik regiju u Certifikacijskoj kući DNV Adriatica.





 

 

Domaći uzgoj

 

Na farmi Perutnine Ptuj u Bosni i Hercegovini, ali i u saradnji s više od 100 domaćih kooperanata, pokrenut je tehnološki najsavremeniji način uzgoja pilića. Poseban značaj pridaje se kvalitetu ishrane i higijenskim mjerama. U strogo kontrolisanom okruženju, u kojem se redovno uzorkuju voda, hrana i stelja, omogućen je zdrav život i pravilan razvoj pilića.
 

 

“Proizvodnja piletine s deklaracijom - uzgojeno bez antibiotika dobija sve veći značaj u svijetu jer doprinosi zaštiti potrošača, dobrobiti životinja i očuvanju životne sredine. Ovaj pristup je važan korak ka odgovornijoj i etičnijoj proizvodnji hrane i borbi protiv antimikrobne rezistencije. 

Za potrošače to znači sigurniju hranu, bez ostataka antibiotika u proizvodima životinjskog poriјekla, koji mogu ugroziti zdravlje, izazvati alergije i povećati rizik od rezistencije“, pojasnio je prof. dr. Drago Nedić iz JU VIRS “Dr. Vaso Butozan” Banja Luka, dodavši kako ovakav uzgoj potrošačima pruža veću sigurnost i povјerenje u kvalitet hrane koјu konzumiraјu.





 

 

Kvalitet, sigurnost, sljedivost

 

Ukupni proizvodni lanac temelji se na integrisanom sistemu KSS (kvalitet, sigurnost, sljedivost), gdje su svi procesi proizvodnje strogo kontrolisani. Hrana za piliće, koja je nutritivno i energetski izbalansirana za svaku fazu njihova rasta i razvoja, garantuje i meso boljeg kvaliteta, odnosno većih nutritivnih vrijednosti za čovjeka.



 

 

Ovom linijom proizvoda Perutnina Ptuj potvrdila je svoju predanost najvišim standardima sigurnosti hrane i održivosti. Dodatno je učvrstila poziciju lidera u prehrambenoj industriji, pružajući kupcima proizvode koji zadovoljavaju ne samo njihove prehrambene potrebe, već i njihove ekološke i etičke vrijednosti.



 

 

Foto: PR