Ljeto je sinonim za druženja na gradskim terasama, ukusne salate s lubenicom, druženja uz zvuk valova u pozadini, ali i Sarajevo Film Festival.

Već 27. godina Sarajevo postaje mjesto okupljanja ljubitelja filma, ali i dobre energije koja se osjeti na svakom koraku, druženja, smijeha i razgovora o umjetnosti, kulturi i modi.

Ususret novom izdanju, sjajno društvo bila nam je upravo Andrijana Copf koja je u užurbanom rasporedu priprema za Festival rezervirala jedno jutro u Sarajevu za Bonjour. tim.

Andrijana je glasnogovornica Festivala, vodi i Press Office i provela nas je kroz arhivu, ali i ured u kojem nastaje festivalska magija. Instant nas je osvojila njena predanost svakom detalju, zaljubljenost u posao kojim se bavi, ali i posvećenost projektu i timu s kojim radi.
Razgovarali smo i o novim programima koji će biti dio Festivala, lekcijama koje je naučila, ali i novim uspomenama koje ćemo kreirati na SFF-u.

***

Kako izgleda tvoja jutarnja rutina? Što uvijek napraviš do 9h ujutro?

Prvo pogledam u mobitel. Bez obzira na ono što me zateklo na mobitelu – dobro ili loše ili samo informativno, nakon toga jutarnja rutina je uvijek nepromijenjena – lagana muzika, šminkanje uz kavu, provjeriti je li sve u torbama koje nosim i odlazak na posao.

Karijeru si započela kao novinarka i urednica u Dnevnom listu, zatim si bila glasnogovornica Narodnog pozorišta u Mostaru, pa si prešla u Press odjel SFF-a. Danas si glasnogovornica SFF-a i Press Office Managerica. Koja je najvažnija lekcija o PR-u koju si naučila do sada?

Da je komunikacija najvažnija. Jedan pogrešan korak može uništiti mnogo toga, pravi korak potpuno promijeni situaciju. Danas učim od najboljih.

A u kojem dijelu marketinga i PR-a ti najviše uživaš?

Najviše uživam kad vidim rezultat timskog rada, kada osjetim uspjeh, iznutra. Ako mislite na jedan konkretan proizvod, uživam kad vidim plakate Sarajevo Film Festivala, po gradu, u kancelariji, gdje god. U meni se nešto promijeni.

Radni tempo se ovih dana vjerujemo uvelike ubrzao. Kako sada izgleda jedan tvoj radni dan?

Radni dan je u sastancima, tabelama, ''to do'' listama koje se ponavljaju navečer, prolaze ujutro, pa opet na kraju dana zajedno sa sljedećom ''to do'' listom. Imamo dnevne zadatke, sedmične, kratkoročne, dugoročne. Nekad skoro cijeli dan ispadne onako kako smo ga isplanirali, nekad se dan od 'danas' prebaci na 'sutra'. Odgovor ukratko bi glasio: moj radni dan izgleda ispunjeno.

Koji je najveći izazov s kojim ste se dosad susreli u organizaciji i kako zadržavate pozitivan duh te motivaciju i u ovom periodu?

Izazov je bio veliki i prošle godine kada je u samo nekoliko dana festival prebačen u online format. Ove godine osjećamo da radimo prvo izdanje festivala u 'novom vremenu'. Izazova je mnogo – od načina komunikacije, načina realizacije na terenu, ali adrenalin koji osjećam, uzbuđenje, tremu i sreću, možda i najviše od svega sreću..., ne mogu se sjetiti kad sam zadnji put osjetila cijeli taj miks osjećaja istovremeno. Možda slično jednom davno, kad sam imala prvi javni nastup na priredbi u osnovnoj školi u recitatorskoj sekciji. Za pozitivan duh i motivaciju, i kad je loš dan, uvijek se pobrine neko od kolega.

Koliko je bilo izazovno okrenuti se online formatima i hoćemo li filmove i ove godine moći gledati online?

Hoćemo, pored festival uživo, skoro svi filmovi će biti dostupni i online, putem OnDemand platforme kina Meeting Point: ondemand.kinomeetingpoint.ba. Izazov je bio veliki, ali IT odjel Festivala uz pomoć kolega koji su ih vodili, napravio je ogroman posao. Poslije toga imali smo još nekoliko događaja u online formatu.

Koliko je po tvom mišljenju COVID utjecao na bh. kinematografiju i njihovu promociju?

Utjecao je na život općenito i mislim da još nismo ni svjesni koliko je utjecao i kakve će sve biti posljedice. Kada je promocija u pitanju, nije kultura ni prije COVID-a bila prioritet, a uvijek je, pa i sada, pokazala izuzetnu snagu i moć.

Novitet vašeg programa su i serije. Možeš li nam reći više o ovom segmentu Festivala?

Serije su nešto što jeste novi segment Festivala, kao izuzetno rastuća grana filmske industrije, ali za Sarajevo Film Festival nisu novost – kroz industrijski segment festivala CineLink se odavno prate i podržavaju od same ideje, razvoja pa do realizacije. Nagrade Srce Sarajeva za TV serije koje su novost od ove godine, trebale bi povećati međunarodnu vidljivost (i prodaju) regionalnih TV serija.

Koliko ranije započinjete raditi na samoj organizaciji Festivala? Mnogima se nerijetko čini da kompletan projekt zaživi negdje u 6. mjesecu kada šareni plakati polako krenu uljepšavati ulice grada. Je li vam iz godinu u godinu lakše ili teže?

Znam da će zvučati kao da je to samo priča, ali nije – festival se priprema cijelu godinu, i sigurno ne bi bio ni postao ono što je danas da nije tako. Brojni su projekti koje Sarajevo Film Festival 'vuče' – od kina Meeting Point koje je otvoreno tokom cijele godine i gdje se organiziraju razne specijalne projekcije i razgovori s autorima, do Operacije kino – putujućeg kina Sarajevo Film Festivala po cijeloj BiH, različitih događaja u Sarajevu poput Sarajevo Reborn, Književnih susreta, CineLink radionica, snimanja filmova u okviru projekta Sarajevo grad filma itd.
Iz godine u godinu ono što ostaje nepromijenjeno jeste naporan rad i držanje zadanih kriterija, unaprjeđivanje, bez obzira na okolnosti.

Kako bi ti opisala Festival osobi koja po prvi put dolazi u Sarajevo i na SFF?

Kao život – u smislu kretanja. Bez stajanja u mjestu. Kao pokret. Kao otpor.

Koje su tri najvažnije lekcije koje si naučila radeći na organizaciji Festivala?

Da se kriteriji ne smiju spuštati; da uvijek treba otkrivati nove prostore tražeći rješenja i da rješenje postoji; da je čovjek uvijek na prvom mjestu.

Što ti pomaže da ostaneš organizirana i čime se vodiš pri odabiru obveza koje su trenutno prioritet?

Imamo godišnji kalendar i sad već znam kako stvari idu – kojim redoslijedom i kako ih poredati. Ali da ostanem organizirana moram priznati da mi pomaže aplikacija Teams na kojoj su sve kolegice/kolege, pa je nemoguće nešto zaboraviti. Prioriteti se isto tako znaju zato što je cilj uvijek ono čime se vodimo.

Što je po tebi ključ timskog rada?

Odgovornost, temeljitost, preciznost, iskrenost, spremnost na prilagodbu i učenje, na kritiku i ispravljanje grešaka, komunikacija.

Kako se nosiš sa odgovornosti koji ovaj posao nosi?

Ovo je i kreativan i odgovoran i težak i lijep posao, a to je najbolja kombinacija. Kad imam slobodnog vremena čitam, šetam, idem u kino, na predstave i izložbe. To je uvijek bio moj spas. I imam mali krug ljudi kojima vjerujem.

Je li još uvijek osjećaš tremu pred početak SFF-a? Kako se osjećaš na dan početka Festivala?

Festivalski dani su nešto što je neusporedivo s bilo kojim drugim dijelom godine. Od početka do kraja. Ima tu svega – uzbuđenja, treme, stresa, neizvjesnosti, sreće, umora, smijeha, toliko susreta koliko nemam ni u jednom drugom razdoblju godine, tolika količina stvari o kojima razmišljam kao nikad tokom godine. Nakon festivala mi treba poprilično vremena da se život vrati u uobičajeni tok.

Kako bi ti definirala umjetnost?

Kao život.

Film kojem se veseliš na #27thSFF?

Čekam da ga objavimo pa ću vam reći. :) 

Najdraži moment sa SFF-a?

Mogu li dva? Kada naš kreativni odjel Boom postavlja crveni tepih i kada Abid sa svojom ekipom diže platno na Ljetnom kinu Metalac – jedno od najvećih kino platana u regiji. Svaki put zaplješćem u sebi, nikad na glas, da ne pokvarim trenutak.

***
Razgovarala: Dijana Ćavar
Foto: Marko Jovančić za Bonjour.ba

U svijetu dizajna interijera, luksuz se često vezuje za prostrane vile i raskošne penthouse stanove.

Međutim, prava vještina arhitekte ogleda se u sposobnosti da i manji prostor pretvori u elegantan, funkcionalan i besprijekorno uređen dom.

Upravo je to postigla Nedžla Potogija, nagrađivana arhitektica i osnivačica NPA Studija, koja je svojom vizijom, od stana sa 65m², stvorila prostor koji odiše luksuzom i sofisticiranošću.

Njena posvećenost inovacijama i promišljenom dizajnu donijela je NPA Studiju prestižnu Luxury Lifestyle Award za najbolji luksuzni dizajn interijera za male prostore u Bosni i Hercegovini.





Ova nagrada dodijeljena je za projekat  Apartman 13 , u kojem je Nedžla demonstrirala kako se kombinacijom promišljene funkcionalnosti i bezvremenske estetike može kreirati savršen balans između prošlosti i sadašnjosti.    









Smješten u blizini Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, Apartman 13 nalazi se u historijskom austrougarskom stambenom objektu iz 1920. godine. Prije renovacije, stan je bio zapušten i neuseljen pune dvije godine. Dotrajali podovi, zidovi, vrata i prozori odavali su znakove starosti, a raspored prostorija nije odgovarao potrebama modernog načina života.

Nedžla i njen tim pristupili su ovom izazovu s jasnom vizijom: očuvati historijske elemente stana, ali mu istovremeno podariti novu funkcionalnost i savremeni šarm.

Prvi korak bila je reorganizacija prostora. Nekadašnja spavaća soba transformisana je u prostrani dnevni boravak, povezan s kuhinjom i trpezarijom.





















Dizajnerski pristup balansira klasične i moderne elemente. Visoki stropovi, originalne lajsne i vijenci iz austrougarskog perioda očuvani su i naglašeni, dok su savremeni komadi namještaja, sofisticirani materijali i pažljivo odabrana paleta boja donijeli osjećaj topline i luksuza.

Nekadašnja kuhinja prenamijenjena je u udobnu spavaću sobu. Ova strateška promjena omogućila je bolje korištenje prostora, a dodavanjem ugradbenih ormara postignuta je optimalna prostorna efikasnost.









Ono što čini ovaj projekat posebnim nije samo njegova vizuelna privlačnost, već i pažnja posvećena detaljima. Svaki element, od rasvjete do završnih obrada, pažljivo je odabran kako bi se postigla harmonija između starog i novog.

‘’Koncept Apartmana 13 bio je poboljšati životnu udobnost historijskog prostora uz očuvanje njegovih bezvremenskih arhitektonskih elemenata.'', objašnjava Nedžla Potogija. ‘’Naš cilj je bio maksimizirati prostornu učinkovitost uz poštovanje izvornog karaktera stana.''









Osvajanje prestižne nagrade Luxury Lifestyle Award potvrda je da je ta misija i ostvarena. Ovaj projekat ne samo da pokazuje izuzetnu kreativnost i stručnost NPA Studija, već i postavlja novi standard za luksuzni interijer u manjim prostorima.