Ljeto je sinonim za druženja na gradskim terasama, ukusne salate s lubenicom, druženja uz zvuk valova u pozadini, ali i Sarajevo Film Festival.

Već 27. godina Sarajevo postaje mjesto okupljanja ljubitelja filma, ali i dobre energije koja se osjeti na svakom koraku, druženja, smijeha i razgovora o umjetnosti, kulturi i modi.

Ususret novom izdanju, sjajno društvo bila nam je upravo Andrijana Copf koja je u užurbanom rasporedu priprema za Festival rezervirala jedno jutro u Sarajevu za Bonjour. tim.

Andrijana je glasnogovornica Festivala, vodi i Press Office i provela nas je kroz arhivu, ali i ured u kojem nastaje festivalska magija. Instant nas je osvojila njena predanost svakom detalju, zaljubljenost u posao kojim se bavi, ali i posvećenost projektu i timu s kojim radi.
Razgovarali smo i o novim programima koji će biti dio Festivala, lekcijama koje je naučila, ali i novim uspomenama koje ćemo kreirati na SFF-u.

***

Kako izgleda tvoja jutarnja rutina? Što uvijek napraviš do 9h ujutro?

Prvo pogledam u mobitel. Bez obzira na ono što me zateklo na mobitelu – dobro ili loše ili samo informativno, nakon toga jutarnja rutina je uvijek nepromijenjena – lagana muzika, šminkanje uz kavu, provjeriti je li sve u torbama koje nosim i odlazak na posao.

Karijeru si započela kao novinarka i urednica u Dnevnom listu, zatim si bila glasnogovornica Narodnog pozorišta u Mostaru, pa si prešla u Press odjel SFF-a. Danas si glasnogovornica SFF-a i Press Office Managerica. Koja je najvažnija lekcija o PR-u koju si naučila do sada?

Da je komunikacija najvažnija. Jedan pogrešan korak može uništiti mnogo toga, pravi korak potpuno promijeni situaciju. Danas učim od najboljih.

A u kojem dijelu marketinga i PR-a ti najviše uživaš?

Najviše uživam kad vidim rezultat timskog rada, kada osjetim uspjeh, iznutra. Ako mislite na jedan konkretan proizvod, uživam kad vidim plakate Sarajevo Film Festivala, po gradu, u kancelariji, gdje god. U meni se nešto promijeni.

Radni tempo se ovih dana vjerujemo uvelike ubrzao. Kako sada izgleda jedan tvoj radni dan?

Radni dan je u sastancima, tabelama, ''to do'' listama koje se ponavljaju navečer, prolaze ujutro, pa opet na kraju dana zajedno sa sljedećom ''to do'' listom. Imamo dnevne zadatke, sedmične, kratkoročne, dugoročne. Nekad skoro cijeli dan ispadne onako kako smo ga isplanirali, nekad se dan od 'danas' prebaci na 'sutra'. Odgovor ukratko bi glasio: moj radni dan izgleda ispunjeno.

Koji je najveći izazov s kojim ste se dosad susreli u organizaciji i kako zadržavate pozitivan duh te motivaciju i u ovom periodu?

Izazov je bio veliki i prošle godine kada je u samo nekoliko dana festival prebačen u online format. Ove godine osjećamo da radimo prvo izdanje festivala u 'novom vremenu'. Izazova je mnogo – od načina komunikacije, načina realizacije na terenu, ali adrenalin koji osjećam, uzbuđenje, tremu i sreću, možda i najviše od svega sreću..., ne mogu se sjetiti kad sam zadnji put osjetila cijeli taj miks osjećaja istovremeno. Možda slično jednom davno, kad sam imala prvi javni nastup na priredbi u osnovnoj školi u recitatorskoj sekciji. Za pozitivan duh i motivaciju, i kad je loš dan, uvijek se pobrine neko od kolega.

Koliko je bilo izazovno okrenuti se online formatima i hoćemo li filmove i ove godine moći gledati online?

Hoćemo, pored festival uživo, skoro svi filmovi će biti dostupni i online, putem OnDemand platforme kina Meeting Point: ondemand.kinomeetingpoint.ba. Izazov je bio veliki, ali IT odjel Festivala uz pomoć kolega koji su ih vodili, napravio je ogroman posao. Poslije toga imali smo još nekoliko događaja u online formatu.

Koliko je po tvom mišljenju COVID utjecao na bh. kinematografiju i njihovu promociju?

Utjecao je na život općenito i mislim da još nismo ni svjesni koliko je utjecao i kakve će sve biti posljedice. Kada je promocija u pitanju, nije kultura ni prije COVID-a bila prioritet, a uvijek je, pa i sada, pokazala izuzetnu snagu i moć.

Novitet vašeg programa su i serije. Možeš li nam reći više o ovom segmentu Festivala?

Serije su nešto što jeste novi segment Festivala, kao izuzetno rastuća grana filmske industrije, ali za Sarajevo Film Festival nisu novost – kroz industrijski segment festivala CineLink se odavno prate i podržavaju od same ideje, razvoja pa do realizacije. Nagrade Srce Sarajeva za TV serije koje su novost od ove godine, trebale bi povećati međunarodnu vidljivost (i prodaju) regionalnih TV serija.

Koliko ranije započinjete raditi na samoj organizaciji Festivala? Mnogima se nerijetko čini da kompletan projekt zaživi negdje u 6. mjesecu kada šareni plakati polako krenu uljepšavati ulice grada. Je li vam iz godinu u godinu lakše ili teže?

Znam da će zvučati kao da je to samo priča, ali nije – festival se priprema cijelu godinu, i sigurno ne bi bio ni postao ono što je danas da nije tako. Brojni su projekti koje Sarajevo Film Festival 'vuče' – od kina Meeting Point koje je otvoreno tokom cijele godine i gdje se organiziraju razne specijalne projekcije i razgovori s autorima, do Operacije kino – putujućeg kina Sarajevo Film Festivala po cijeloj BiH, različitih događaja u Sarajevu poput Sarajevo Reborn, Književnih susreta, CineLink radionica, snimanja filmova u okviru projekta Sarajevo grad filma itd.
Iz godine u godinu ono što ostaje nepromijenjeno jeste naporan rad i držanje zadanih kriterija, unaprjeđivanje, bez obzira na okolnosti.

Kako bi ti opisala Festival osobi koja po prvi put dolazi u Sarajevo i na SFF?

Kao život – u smislu kretanja. Bez stajanja u mjestu. Kao pokret. Kao otpor.

Koje su tri najvažnije lekcije koje si naučila radeći na organizaciji Festivala?

Da se kriteriji ne smiju spuštati; da uvijek treba otkrivati nove prostore tražeći rješenja i da rješenje postoji; da je čovjek uvijek na prvom mjestu.

Što ti pomaže da ostaneš organizirana i čime se vodiš pri odabiru obveza koje su trenutno prioritet?

Imamo godišnji kalendar i sad već znam kako stvari idu – kojim redoslijedom i kako ih poredati. Ali da ostanem organizirana moram priznati da mi pomaže aplikacija Teams na kojoj su sve kolegice/kolege, pa je nemoguće nešto zaboraviti. Prioriteti se isto tako znaju zato što je cilj uvijek ono čime se vodimo.

Što je po tebi ključ timskog rada?

Odgovornost, temeljitost, preciznost, iskrenost, spremnost na prilagodbu i učenje, na kritiku i ispravljanje grešaka, komunikacija.

Kako se nosiš sa odgovornosti koji ovaj posao nosi?

Ovo je i kreativan i odgovoran i težak i lijep posao, a to je najbolja kombinacija. Kad imam slobodnog vremena čitam, šetam, idem u kino, na predstave i izložbe. To je uvijek bio moj spas. I imam mali krug ljudi kojima vjerujem.

Je li još uvijek osjećaš tremu pred početak SFF-a? Kako se osjećaš na dan početka Festivala?

Festivalski dani su nešto što je neusporedivo s bilo kojim drugim dijelom godine. Od početka do kraja. Ima tu svega – uzbuđenja, treme, stresa, neizvjesnosti, sreće, umora, smijeha, toliko susreta koliko nemam ni u jednom drugom razdoblju godine, tolika količina stvari o kojima razmišljam kao nikad tokom godine. Nakon festivala mi treba poprilično vremena da se život vrati u uobičajeni tok.

Kako bi ti definirala umjetnost?

Kao život.

Film kojem se veseliš na #27thSFF?

Čekam da ga objavimo pa ću vam reći. :) 

Najdraži moment sa SFF-a?

Mogu li dva? Kada naš kreativni odjel Boom postavlja crveni tepih i kada Abid sa svojom ekipom diže platno na Ljetnom kinu Metalac – jedno od najvećih kino platana u regiji. Svaki put zaplješćem u sebi, nikad na glas, da ne pokvarim trenutak.

***
Razgovarala: Dijana Ćavar
Foto: Marko Jovančić za Bonjour.ba

Pobjedničko rješenje iz kategorije Digital otvara pitanje kako kreativnost može konkretno utjecati na percepciju žena kao lidera i političkih aktera.

Deveto izdanje takmičenja Young Lions BiH ove godine nije bilo fokusirano na formu, nego na odgovornost ideje. U saradnji sa UN Women Bosna i Hercegovina, pred devet timova postavljen je brief koji je tražio više od komunikacijskog rješenja, tražio je jasan stav prema društvenom problemu.  

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Branding Conference (@brandingconf)

Zadatak je bio precizan: osmisliti kampanju koja će doprinijeti većem prepoznavanju žena kao lidera i motivisati birače da svoj glas daju kandidatkinjama na predstojećim izborima. Riječ je o temi koja ne trpi površnost, što se reflektiralo i na pristup timova i na kriterije ocjenjivanja.

Najuvjerljiviji odgovor ponudili su Anisa Omeragić i Amar Rahić iz agencije Via Media, čiji je rad u kategoriji Digital osvojio prvo mjesto, a zatim i Grand Prix kao najbolje rješenje ukupnog takmičenja.   




Njihov koncept izdvojio se po jasnoći  ideje i sposobnosti da kompleksan društveni izazov prevede u komunikaciju koja ima potencijal za stvarni utjecaj.  

Ova pobjeda znači i odlazak na Cannes Lions, gdje će u junu predstavljati Bosnu i Hercegovinu na globalnoj sceni kreativne industrije.  




U kategoriji Design pobjedu su odnijeli Anja Trbojević i Slaven Stajić, čiji rad dodatno potvrđuje da je ovogodišnji brief zahtijevao visoku razinu strateške i kreativne preciznosti. Istovremeno, odluka žirija da u kategoriji PR ne dodijeli nagradu jasno signalizira standarde koje ovakve teme zahtijevaju, bez prostora za kompromis u kvalitetu i relevantnosti rješenja.

Pobjedničkom timu je, kao i prethodnih godina, osigurano učešće na Cannes Lions festivalu, uključujući kotizaciju, smještaj i putne troškove, čime se domaćim talentima otvara direktan pristup globalnom kontekstu industrije.

Foto: PR