Ljeto je sinonim za druženja na gradskim terasama, ukusne salate s lubenicom, druženja uz zvuk valova u pozadini, ali i Sarajevo Film Festival.

Već 27. godina Sarajevo postaje mjesto okupljanja ljubitelja filma, ali i dobre energije koja se osjeti na svakom koraku, druženja, smijeha i razgovora o umjetnosti, kulturi i modi.

Ususret novom izdanju, sjajno društvo bila nam je upravo Andrijana Copf koja je u užurbanom rasporedu priprema za Festival rezervirala jedno jutro u Sarajevu za Bonjour. tim.

Andrijana je glasnogovornica Festivala, vodi i Press Office i provela nas je kroz arhivu, ali i ured u kojem nastaje festivalska magija. Instant nas je osvojila njena predanost svakom detalju, zaljubljenost u posao kojim se bavi, ali i posvećenost projektu i timu s kojim radi.
Razgovarali smo i o novim programima koji će biti dio Festivala, lekcijama koje je naučila, ali i novim uspomenama koje ćemo kreirati na SFF-u.

***

Kako izgleda tvoja jutarnja rutina? Što uvijek napraviš do 9h ujutro?

Prvo pogledam u mobitel. Bez obzira na ono što me zateklo na mobitelu – dobro ili loše ili samo informativno, nakon toga jutarnja rutina je uvijek nepromijenjena – lagana muzika, šminkanje uz kavu, provjeriti je li sve u torbama koje nosim i odlazak na posao.

Karijeru si započela kao novinarka i urednica u Dnevnom listu, zatim si bila glasnogovornica Narodnog pozorišta u Mostaru, pa si prešla u Press odjel SFF-a. Danas si glasnogovornica SFF-a i Press Office Managerica. Koja je najvažnija lekcija o PR-u koju si naučila do sada?

Da je komunikacija najvažnija. Jedan pogrešan korak može uništiti mnogo toga, pravi korak potpuno promijeni situaciju. Danas učim od najboljih.

A u kojem dijelu marketinga i PR-a ti najviše uživaš?

Najviše uživam kad vidim rezultat timskog rada, kada osjetim uspjeh, iznutra. Ako mislite na jedan konkretan proizvod, uživam kad vidim plakate Sarajevo Film Festivala, po gradu, u kancelariji, gdje god. U meni se nešto promijeni.

Radni tempo se ovih dana vjerujemo uvelike ubrzao. Kako sada izgleda jedan tvoj radni dan?

Radni dan je u sastancima, tabelama, ''to do'' listama koje se ponavljaju navečer, prolaze ujutro, pa opet na kraju dana zajedno sa sljedećom ''to do'' listom. Imamo dnevne zadatke, sedmične, kratkoročne, dugoročne. Nekad skoro cijeli dan ispadne onako kako smo ga isplanirali, nekad se dan od 'danas' prebaci na 'sutra'. Odgovor ukratko bi glasio: moj radni dan izgleda ispunjeno.

Koji je najveći izazov s kojim ste se dosad susreli u organizaciji i kako zadržavate pozitivan duh te motivaciju i u ovom periodu?

Izazov je bio veliki i prošle godine kada je u samo nekoliko dana festival prebačen u online format. Ove godine osjećamo da radimo prvo izdanje festivala u 'novom vremenu'. Izazova je mnogo – od načina komunikacije, načina realizacije na terenu, ali adrenalin koji osjećam, uzbuđenje, tremu i sreću, možda i najviše od svega sreću..., ne mogu se sjetiti kad sam zadnji put osjetila cijeli taj miks osjećaja istovremeno. Možda slično jednom davno, kad sam imala prvi javni nastup na priredbi u osnovnoj školi u recitatorskoj sekciji. Za pozitivan duh i motivaciju, i kad je loš dan, uvijek se pobrine neko od kolega.

Koliko je bilo izazovno okrenuti se online formatima i hoćemo li filmove i ove godine moći gledati online?

Hoćemo, pored festival uživo, skoro svi filmovi će biti dostupni i online, putem OnDemand platforme kina Meeting Point: ondemand.kinomeetingpoint.ba. Izazov je bio veliki, ali IT odjel Festivala uz pomoć kolega koji su ih vodili, napravio je ogroman posao. Poslije toga imali smo još nekoliko događaja u online formatu.

Koliko je po tvom mišljenju COVID utjecao na bh. kinematografiju i njihovu promociju?

Utjecao je na život općenito i mislim da još nismo ni svjesni koliko je utjecao i kakve će sve biti posljedice. Kada je promocija u pitanju, nije kultura ni prije COVID-a bila prioritet, a uvijek je, pa i sada, pokazala izuzetnu snagu i moć.

Novitet vašeg programa su i serije. Možeš li nam reći više o ovom segmentu Festivala?

Serije su nešto što jeste novi segment Festivala, kao izuzetno rastuća grana filmske industrije, ali za Sarajevo Film Festival nisu novost – kroz industrijski segment festivala CineLink se odavno prate i podržavaju od same ideje, razvoja pa do realizacije. Nagrade Srce Sarajeva za TV serije koje su novost od ove godine, trebale bi povećati međunarodnu vidljivost (i prodaju) regionalnih TV serija.

Koliko ranije započinjete raditi na samoj organizaciji Festivala? Mnogima se nerijetko čini da kompletan projekt zaživi negdje u 6. mjesecu kada šareni plakati polako krenu uljepšavati ulice grada. Je li vam iz godinu u godinu lakše ili teže?

Znam da će zvučati kao da je to samo priča, ali nije – festival se priprema cijelu godinu, i sigurno ne bi bio ni postao ono što je danas da nije tako. Brojni su projekti koje Sarajevo Film Festival 'vuče' – od kina Meeting Point koje je otvoreno tokom cijele godine i gdje se organiziraju razne specijalne projekcije i razgovori s autorima, do Operacije kino – putujućeg kina Sarajevo Film Festivala po cijeloj BiH, različitih događaja u Sarajevu poput Sarajevo Reborn, Književnih susreta, CineLink radionica, snimanja filmova u okviru projekta Sarajevo grad filma itd.
Iz godine u godinu ono što ostaje nepromijenjeno jeste naporan rad i držanje zadanih kriterija, unaprjeđivanje, bez obzira na okolnosti.

Kako bi ti opisala Festival osobi koja po prvi put dolazi u Sarajevo i na SFF?

Kao život – u smislu kretanja. Bez stajanja u mjestu. Kao pokret. Kao otpor.

Koje su tri najvažnije lekcije koje si naučila radeći na organizaciji Festivala?

Da se kriteriji ne smiju spuštati; da uvijek treba otkrivati nove prostore tražeći rješenja i da rješenje postoji; da je čovjek uvijek na prvom mjestu.

Što ti pomaže da ostaneš organizirana i čime se vodiš pri odabiru obveza koje su trenutno prioritet?

Imamo godišnji kalendar i sad već znam kako stvari idu – kojim redoslijedom i kako ih poredati. Ali da ostanem organizirana moram priznati da mi pomaže aplikacija Teams na kojoj su sve kolegice/kolege, pa je nemoguće nešto zaboraviti. Prioriteti se isto tako znaju zato što je cilj uvijek ono čime se vodimo.

Što je po tebi ključ timskog rada?

Odgovornost, temeljitost, preciznost, iskrenost, spremnost na prilagodbu i učenje, na kritiku i ispravljanje grešaka, komunikacija.

Kako se nosiš sa odgovornosti koji ovaj posao nosi?

Ovo je i kreativan i odgovoran i težak i lijep posao, a to je najbolja kombinacija. Kad imam slobodnog vremena čitam, šetam, idem u kino, na predstave i izložbe. To je uvijek bio moj spas. I imam mali krug ljudi kojima vjerujem.

Je li još uvijek osjećaš tremu pred početak SFF-a? Kako se osjećaš na dan početka Festivala?

Festivalski dani su nešto što je neusporedivo s bilo kojim drugim dijelom godine. Od početka do kraja. Ima tu svega – uzbuđenja, treme, stresa, neizvjesnosti, sreće, umora, smijeha, toliko susreta koliko nemam ni u jednom drugom razdoblju godine, tolika količina stvari o kojima razmišljam kao nikad tokom godine. Nakon festivala mi treba poprilično vremena da se život vrati u uobičajeni tok.

Kako bi ti definirala umjetnost?

Kao život.

Film kojem se veseliš na #27thSFF?

Čekam da ga objavimo pa ću vam reći. :) 

Najdraži moment sa SFF-a?

Mogu li dva? Kada naš kreativni odjel Boom postavlja crveni tepih i kada Abid sa svojom ekipom diže platno na Ljetnom kinu Metalac – jedno od najvećih kino platana u regiji. Svaki put zaplješćem u sebi, nikad na glas, da ne pokvarim trenutak.

***
Razgovarala: Dijana Ćavar
Foto: Marko Jovančić za Bonjour.ba

Ovogodišnji retreat, organizovan od strane Biznis Unije menadžera, još jednom je potvrdio da ovo udruženje okuplja novu generaciju menadžera spremnih za transformaciju poslovne kulture, gdje inspirativne priče, razmjena znanja i umrežavanje dominiraju. 

Drugi po redu događaj, održan u prelijepom ambijentu hotela Nomad na Bjelašnici, okupio je lidere, stručnjake i partnere iz različitih sektora, stvarajući prostor za razmjenu ideja o digitalizaciji, inovacijama, održivom razvoju te važnosti mentalnog zdravlja i emocija.




Od samog osnivanja, BUM se pozicionirao kao važan akter u izgradnji održive i konkurentne poslovne zajednice, okupljajući članove s misijom izgradnje nove generacije menadžera i razvoja domaće privrede. Događaj je okupio više od 100 učesnika koji su kroz lične priče, razmjenu iskustva i otvorenu diskusiju razgovarali o savremenim izazovima.



 

"Danas, više nego ikada, vjerujem da se vizija BUM-a ostvaruje. Zahvaljujući vama, našim članovima i partnerima, koji uprkos svemu, zadržavaju optimizam, vjeru i onu malu dozu ludosti da su velike stvari moguće, BUM okuplja blizu 100 članova iz cijele BiH, mjesečno dodjeljuje 33 stipendije, a kroz naše događaje otvara teme o kojima se nedovoljno priča. 

Hvala vam što zajedno pomjeramo granice i kreiramo novu eru poslovne zajednice u BiH“, istakao je Aleksandar Krunić, predsjednik Upravnog odbora BUM-a, na samom početku događaja.
 

Program je stavio u fokus digitalnu transformaciju, održivost, snagu ljudskog kapitala i poduzetničkog duha u svrhu rasta, teme koje su kroz vlastita iskustva i stručna znanja predstavili govornici iz različitih sektora.

Nedžad Pirić je iznio značajne informacije o važnosti kvalitetne transformacije u procesu digitalizacije, te da je važno posložiti infrastrukturu kako bi promjene postigle maksimalan učinak.



Posebna pažnja bila je usmjerena na primjere kompanija koje su uspjele spojiti inovacije i održivost u modele koji ih čine globalno konkurentnim. 

Jedan takav primjer predstavio je Jure Širić iz kompanije Modepack, koji je govorio o tome kako se njegova industrija ambalaže transformisala u brend prisutan na 36 svjetskih tržišta, te zašto je upravo ulaganje u reciklirane i ekološke materijale postalo ključ njihovog međunarodnog uspjeha. 

Jure Širić u razgovoru sa moderatoricom konferencije, Unom Bejtović naglasio je važnost izlaska iz komfort zone i ulaganja u inovacije koje će osigurati da budemo ispred globalne konkurencije. 

“U cijelom procesu ključno je ostati prizeman, dosljedan sebi i svojim vrijednostima, te činiti nešto više za cijelu zajednicu”, istakao je Širić.
 

Razvoj i širenje uspješnih domaćih kompanija bila je tema izlaganja  Aleksandra Kremenović, osnivača MF grupacije, koji je kroz iskustvo stvaranja jedne od najstabilnijih finansijskih institucija u regiji pokazao kako vizija i dugoročna strategija mogu pretvoriti „mikro“ inicijativu u „makro“ uspjeh. 

Njegov pogled na regionalno pozicioniranje i upravljanje finansijskim sistemima dao je učesnicima uvid u to kako domaće kompanije mogu graditi održiv rast u promjenjivom tržišnom okruženju. Trendovi se ne trebaju slijepo pratiti, umjesto toga potrebno je vjerovati u svoju viziju i prilagođavati je prilikama na tržištu.
 

Osim tehnoloških i poslovnih perspektiva, važan dio programa bio je posvećen i mentalnom zdravlju. Jasmin Bešić je otvorio pitanje stresa u modernom menadžmentu i načina na koji on oblikuje liderstvo i profesionalni identitet. 

Njegov psihodinamski pristup, koji spaja nauku i iskustvenu praksu, donio je potpuno drugačiji pogled na razvoj lidera u okruženju koje se ubrzano mijenja. Stres ne treba biti dio našeg identiteta, već podstrek da slušamo i prihvatamo svoje emocije.

BUM Retreat 2025 realiziran je uz podršku ključnih partnera: Go Digital in the Western Balkans, EBRD uz podršku Evropske unije, EFSE fonda uz podršku Evropske unije kao dugogodišnjeg BUM partnera, UN Women, te brojnih prijatelja i partnera iz poslovne zajednice.

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
 
Foto: BUM PR