TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 14.11.2024.
Eksperti i javnost se slažu da je roditeljstvo posebna životna uloga koja nosi veliku odgovornost i koja podrazumijeva bezuslovnu ljubav, veliku brigu, ogromnu hrabrost i bezbroj kompromisa.
U organizaciji kompanije Alkaloid AD Skopje, a pod pokroviteljstvom Becutana, u Skoplju je održana prva regionalna konferencija „Roditeljstvo nekad i sad“. Prihvatajući potrebe modernih tokova i izazove savremenog roditeljstva, Becutan je sa posebnim zadovoljstvom organizovao ovaj nesvakidašnji događaj, u čijem fokusu je bila briga o djetetu od prvog dana rođenja.
Konferencija je bila posvećena svim delikatnim temama i važnim izazovima sa kojima se suočavaju roditelji danas, a za koje sredina, pod uticajem društvenih mreža, sve češće kreira iluziju savršene slike. Da li postoji prava mjera za roditeljsku ljubav pri vaspitanju i da li ljubav podrazumijeva granice? Kako se kroz decenije mijenjao pristup roditeljstvu? Da li postoje precizni odgovori za mnoge roditeljske dileme? Ovo su samo neke od tema o kojima su diskutovale javne ličnosti i eksperti iz više sfera koje su povezane sa dječijim razvojem, iz Makedonije i regiona.
Prva tema panel diskusije: Da li mama ili baka znaju bolje?
Beba ne dolazi na svijet uz uputstvo za upotrebu! Dr Amra Junuzović Kaljić specijalista pedijatar podvlači da mora da postoji zajednički sadržalac u paraleli porodičnih uloga nekad i sad. „Ono što nas povezuje je ljubav prema djeci. Iako možda imaju različite metode, mama i tata, kao i baka i deda, svi imaju jedan isti cilj – najbolje za svoju djecu i unuke.“
Prim. dr Marina Pop-Lazarova, specijalista neonatolog, u svojoj diskusiji je potencirala suštinu da je svako dijete drugačije pa je otuda generalisanje savršenog roditeljstva najčešće izvor dodatnog stresa za same roditelje.
Dr Irena Bralić, specijalista pedijatar istakla je važnost individualnog pristupa u procesu odrastanja djece, bez pritiska od imperativa današnjeg roditeljstva, a to je „biti moderan“.
Dr Goran Vukomanović, specijalista pedijatar i kardiolog, na pitanje „Da li mama i baka znaju najbolje“ ističe da su mame i bake, kao i očevi i dede pedijatrima izuzetno važni. „Njihova uloga je ogromna, oni mogu da vide nešto što mi ne vidimo, bez obzira na naše znanje i iskustvo, i njihov osjećaj kada su u pitanju njihova djeca, mi zaista najviše poštujemo.“
Druga tema panel diskusije: I ljubav i granice
Postoji li balans između emocija i postavljanja granica u procesu vaspitanja? Koliko često se roditelji preispituju da li su postupili pravilno? Da li je nježno roditeljstvo popustljivije prema djeci i da li je to dobro? Ovo su bile neke od tema na koje su diskutovale majke i eksperti, iznoseći svoje stavove oko vječnih roditeljskih dilema.
Jelena Holcer, pedagog i osnivač „Š kole roditeljstva“, ističe: „Ljubav nije nagrađivanje baš kao što ni granice nisu kažnjavanje. Moramo biti svjesni da su granice, zapravo, oblik ljubavi. Jedna od najljepših definicija roditeljstva jeste „korijen i krila.” Korijen je osnovna baza gdje je dijete prihvaćeno u cjelini – sa svim svojim vrlinama i manama. Krila su podrška za istraživanje spoljašnjeg svijeta, za suočavanje s izazovima i učenjem kroz pobjede i poraze, uz sigurnost da uvijek ima gdje da se vrati. Kada govorimo o ljubavi i granicama, može se reći da su korijen i krila dve strane iste medalje. Korijen dajemo djeci kroz ljubav, dok granice postavljamo kroz pravila i smjernice ponašanja koje im omogućavaju da budu samostalna.“
„Ne smatram da postavljanje granica pa i namjensko kažnjavanje u vaspitnom procesu znače emocionalno distanciranje od djece. Naprotiv, granice moraju da postoje, ali to traži individualan pristup. Svako vrijeme nosi svoje izazove. Ako je za mene u djetinjstvu najveća kazna bila da ne smijem da se igram napolju, za moju djecu to sada ne bi imalo nikakvog efekta“, istakla je voditeljka Sanja Kužet.
Dr Natko Beck je naglasio da: „U procesu vaspitanja naš primjer je to što pokazuje djeci dokle mogu da idu “.
Treća tema panel diskusije: Tate heroji
Završni panel Prve regionalne Becutan konferencije, posvećen očevima i njihovoj posebnoj ulozi tokom odrastanja i razvoja djece, dao je iskrene odgovore na pitanja o emotivnoj transformaciji u shvatanju očeve uloge, ali i čvrste stavove o općeprihvaćenoj valorizaciji glavne uloge majke.
„Pitanje tipa da li otac pomaže je sasvim pogrešan narativ. Banalno je poistovjećivanje brige o sopstvenom djetetu sa nekakvim pomaganjem supruzi. Očeva uloga je sasvim komplementarna u jednoj porodičnoj svakodnevici“, ističe glumac Petar Benčina.
Saglasni oko toga da čvrsta veza između oca i djeteta započinje od prvog dana rođenja, panelisti su kroz sopstvena iskustva govorili o očevoj ulozi u emocionalnom dječjem razvoju. „U trenutku kada sam postao otac shvatio sam da se život svodi na period ‘prije rođenja djeteta’ i period ‘poslije rođenja djeteta’. Tada sam shvatio da su mi nedostajale prave brige u životu“, ističe glumac i voditelj Tarik Filipović.
Glumac Saško Kocev je bio decidan u tome da je ključ zdravog roditeljskog pristupa u neposrednosti u porodičnim, odnosno partnerskim odnosima kada je u pitanju podjela obaveza.
„Roditeljstvo nije excel-tabela. Spontana organizacija u zavisnosti od obaveza oba roditelja, vjerovatno je neka tajna uspjeha. Prirodno je da preuzmem brigu o djetetu kada supruga ode na dežurstvo; kao i ona kada sam ja na snimanju. Nisu potrebni pečat i potpis za uspješno roditeljstvo. Naprotiv!“ izjavio je Kocev.
Ovaj jedinstveni događaj pokazao je da su izazovi roditeljstva univerzalni, ali da snagu i inspiraciju pronalazimo upravo u zajedništvu i razmjeni iskustava. Paneli su otvorili ključne teme i podsjetili nas da ne postoji savršeni recept za roditeljstvo – ono se gradi kroz ljubav, posvećenost, greške i stalno učenje. Brend Becutan, koji gotovo pet decenija brine o djeci i podržava roditelje, kroz ovakve inicijative potvrđuje svoju trajnu posvećenost generacijama porodica koje uz njega rastu i sazrijevaju.
* * *
Foto: PR
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Sunčani dani su pred nama, a s njima dolazi i jedno važno pitanje koje mnogi roditelji sve češće postavljaju, a to je trebaju li djeca zaista nositi sunčane naočale?
Upravo zato smo u našoj rubrici Mame rulz, koja okuplja savjete, priče i podršku za roditelje, odlučili otvoriti ovu temu s osobom koja o njoj zna najviše.
Razgovarali smo s doktoricom Ajlom Pidro Mioković, specijalisticom oftalmologije i optometrije, magistricom menadžmenta u zdravstvu i mamom koja na vrlo posvećen način povezuje stručnost i roditeljsko razumijevanje.
Ajla već godinama educira roditelje kroz Instagram, gdje dijeli praktične savjete o zdravlju dječijih očiju, odgovara na pitanja i gradi zajednicu povjerenja. Zajedno sa sestrom Aidom Pidro Gadžo, objavila je i e-knjigu “Kako sačuvati vid djeteta u digitalnom dobu”, koja kroz primjere, istraživanja i smjernice pruža roditeljima alate za brigu o vidu njihove djece u svijetu ekrana.
Zato smo joj postavili upravo ona pitanja koja najviše zbunjuju roditelje: kada treba obaviti prvi pregled, koje naočale zaista štite, šta je “lijeno oko” i koje su to zablude koje mogu ostaviti trajne posljedice na dječiji vid.
Da li djeca zaista trebaju sunčane naočale?
„Apsolutno, da“, jasno kaže Ajla na pitanje trebaju li djeca nositi sunčane naočale.
Ajla: „Dječije oči su osjetljivije na sunčevu svjetlost nego oči odraslih, a UV zrake mogu s vremenom oštetiti strukture oka. Kao što kožu štitimo kremom, tako bismo i oči trebali štititi kvalitetnim sunčanim naočalama. Nisu to samo modni detalji – to je zaštita koja će umanjiti dugoročni kumulativni efekat UV na oko.“
Šta znači kada dječije oči upijaju više UV zraka?
Ajla: „Sočivo u oku djeteta je prozirnije i još nema onu prirodnu UV barijeru koju razvijamo s godinama. To znači da više štetnih zraka dolazi do dubine oka/retine, što povećava rizik od oštećenja u budućnosti. Ovo ne znači da dijete mora biti cijeli dan sa sunčanim naočalama... ali ako moramo da znamo kako ih zaštititi.“
Oprez: “igračke” naočale mogu nanijeti više štete
Ajla: „Zatamnjeno staklo širi zjenicu, a ako nema UV filter, onda još više UV zraka ulazi u oko. Uvijek savjetujem roditeljima da provjere oznaku 100% UV (ili UV400) zaštite i da naočale kupuju na provjerenim mjestima.“
Kada dijete treba prvi pregled?
Ajla: „Ako nema ranih problema ili porodične historije, prvi pregled bi trebalo napraviti oko 3. – 4. godine. Ali ako nešto primijetimo ranije – bježanje oka, jako suzenje, izbjegavanje gledanja u daljinu – treba reagovati odmah.“
Da li su svijetle oči zaista osjetljivije?
Ajla: „Da. Svijetle oči – plave, sive, zelene – imaju manje pigmenta koji prirodno štiti od svjetla, pa su osjetljivije. Takva djeca često žmirkaju na suncu. Kada im jednom ponudite sunčane naočale, često će ih tražiti sami, jer im gode.“
Lijeno oko se ne vidi, ali ostavlja posljedice
Ajla: „Dijete gleda normalno, ali jedno oko ne razvija dobar vid jer mozak ‘preferira’ drugo. Najčešće se ne vidi golim okom. Zato je važan sistematski pregled – jer mi to otkrijemo mjerenjima koja se ne mogu uočiti kod kuće.“
Najveći mit? Da naočale kvare vid
Ajla: „‘Neće nositi naočale da mu se oči ne ulijene’ – to je zabluda. Naočale ne kvare vid – one ga popravljaju. Bez njih, mozak ne dobija jasnu sliku i to može ostaviti posljedice, ne samo na vid nego i na uspjeh u školi ili socijalne interakcije.“
Postoji rok: do kada mozak “uči gledati”?
Ajla: „Vid se razvija do otprilike 7. godine života. Nakon toga, mozak više ne ‘uči’ gledati na isti način. Ako čekamo predugo, može biti kasno da ispravimo određene probleme poput ambliopije. Zato je ključan pregled do 4. godine života.“
Zlatno pravilo za svakodnevnu zaštitu vida
Ajla: „Boravak na dnevnom svjetlu i igra napolju – svakog dana, barem sat-dva. Ograničiti vrijeme pred ekranima, posebno u ranim godinama. Pravilo 20-20-20: svakih 20 minuta, gledati 20 sekundi u nešto udaljeno 6 metara. Te imati što bolje osvjetljenje kod rada na blizu!“
Kroz ovaj razgovor, doktorica Ajla Pidro nam je pokazala da se zdravlje dječijih očiju čuva svakodnevnim navikama, redovnim pregledima i znanjem. Nema mjesta čekanju. Nema mjesta mitovima.
Kako smo naučili: vid se razvija samo do određene dobi, sunčane naočale nisu dekoracija i “malo bježanje oka” nije uvijek bezazleno.
Zato je pravo vrijeme da postavimo pitanja, potražimo odgovore i napravimo male promjene koje će donijeti veliku razliku danas.
Ako želite više praktičnih savjeta o očuvanju vida, redovno ih možete pronaći na Instagram profilu doktorice Ajle, koji svakodnevno okuplja roditelje željne znanja i konkretne podrške.
Foto: @dr_ajla
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!
