Imposter sindrom unutarnje je iskustvo s kojim se danas često na kraći način opisuje osjećaj sumnje u sebe i vjerovanje da je netko bolji od nas u bilo kojem smislu.

Danas smo odlučili istražiti što je zapravo imposter sindrom i zašto osobe s ovim sindromom nerijetko imaju osjećaj da su varalice iako posjeduju znanje, talent i sposobnosti za rad i uspjeh. Uz to, donosimo i savjete kako pobijediti imposter sindrom i kako izaći iz njegovog kruga. Više u nastavku.

 

Što je imposter sindrom?
 

Na engleskom jeziku riječ „imposter“ znači „varalica“, a upravo tako se osjeća osoba koja posjeduje uvjerenje da nije dovoljno dobra iako joj njeni uspjesi govore drugačije. Osobe koje imaju imposter sindrom sumnjaju u svoje sposobnosti i smatraju da konstantno trebaju raditi kako bi opravdale svoj uspjeh i postigle više jer će ih inače „netko otkriti“ i vidjeti „da su varalice“. Konstantnim radom ove osobe žele sakriti svoje nedostatke i osjećaju da trebaju puno više raditi kako bi „zaslužile“ uloge za koje su se dugo trudile. 

 

Uz to, osobe sa imposter sindromom često teže perfekcionizmu i ne vjeruju da zaslužuju uspjeh koje su postigle iako iza sebe imaju velika dostignuća kojima se mogu pohvaliti i koja opravdavaju njihov težak rad. Ovi osjećaji su neutemeljeni i mogu imati snažan učinak na osobu u njenom svakodnevnom životu i radu.

 

Kako pobijediti imposter sindrom?
 

Od prepoznavanja vlastitih osjećaja pa sve do pronalaska podrške, ovo su neki od korisnih savjeta kako pobijediti imposter sindrom.

 

Prihvatite taj osjećaj
 

Jednom kada prepoznate da se osjećate kao „imposter“ i podijelite to s nekim, shvatite kako niste jedini koji se tako osjeća. Također, dijeljenje osjećaja pomaže u boljem razumijevanju i smanjenju pritiska koji stvara ovaj sindrom.

 

Kreirajte svoju grupu ljudi
 

Vaši prijatelji, kolege, obitelj ili netko treći može biti vaš sistem podrške jer u slučaju da osjećate imposter sindrom, ne želite sve raditi sami. Vaša grupa ljudi može vam pomoći u podjeli zadataka, može vam pokazati sve vaše vrline i možete biti podrška jedni drugima kad se osjećate kao da niste dovoljno dobri.

 

Analizirajte svoje sumnje
 

Ako se trenutno nalazite u situaciji da sumnjate u svoje mogućnosti, upitajte se zašto se rodila ta sumnja. Je li zbog riječi koje vam je netko udijelio ili zbog greške i propusta koji ste imali ranije? Radije se oslonite na svoje uspjehe i dostignuća koja su pravo mjerilo vaših sposobnosti te prepoznajte radi čega se uvijek rađaju vaše sumnje u sebe kako biste iz tih osjećaja mogli naučiti.

 

Pokušajte izbjeći uspoređivanje s drugima
 

U svijetu koji nam na dlanu predstavlja svačije savršenosti lako je vidjeti vlastite mane. No, oduprite se konzumiranju idealiziranih slika te kreirajte svoju priču, svoj karakter i iskustva. Kada se uspoređujemo umanjujemo svoje mogućnosti na svom specifičnom putu i nikada ne možemo znati kakav je život osobe s kojom se uspoređujemo. Čak i kad se čini da neka druga osoba ima sve pod kontrolom, nikada ne možemo znati cijelu priču. Zato je važno vjerovati sebi i svojim sposobnostima i raditi na vlastitom unaprjeđivanju umjesto fokusiranja na sve stvari koje nam idu loše.  

 

***
Foto: Pexels

Vjerovatno smo danas nečiji dan učinile lakšim. Samo to nismo zapisale nigdje.

Pomogle smo komšinici da unese kese sa stepenica. 

Otkazale smo sastanak da nazovemo prijateljicu kojoj je dan bio loš. 

Pokupile smo kesu u parku koja nije naša. 
 

Sve smo to već zaboravile do večeri. Neko drugi nije.

Mala djela koja ne objavljujemo i o kojima rijetko pričamo, baš ona najčešće razlikuju neki dan od običnog.

Velika djela su ona koja se vide. 

Volonterski izlasci, donacije, akcije, intervjui. Pored njih postoji cijeli sloj sitnica koje nikome ne padaju na pamet kao priče. 
 

Pridržali smo vrata onome ko je žurio. 

Nazvale smo nanu iako nemamo ništa novo da kažemo. 

Pustile smo nekoga ispred sebe u red, čak i kad smo umorne. 

Predale smo izgubljeni novčanik bez fotografisanja "dobrog djela".

Takve geste obično prolaze neopažene. Radimo ih jer nam se u tom trenutku čini ispravnim, i tu staje sva motivacija.

Najlakše ih je odbaciti uz “nije to ništa”, ali na drugom kraju, neko zna. 

Zna komšinica kojoj smo pomogle. 

Zna prijateljica koja se večeras osjeća manje sama. 

Zna i djevojčica iz komšiluka koja nas je vidjela. 

Znamo i mi, prije nego što smo zaboravile.
 

Mala djela ne mijenjaju svijet odjednom. Skupljaju se polako, neprimjetno. Kada ih dovoljno ljudi radi dovoljno često, neki dijelovi grada i neki životi izgledaju drugačije nego što bi inače.

Ako bismo ih ipak zapisale, izgledale bi otprilike ovako:

Danas sam čuvala djecu prijateljici dva sata i osjećala sam se sjajno zbog toga.

Trknula sam do dm trgovine umjesto komšinice. Danas joj nije bio dan.

Sjela sam s kolegicom u pauzi i samo slušala. Toliko joj je trebalo.

Očistila sam park ispred zgrade, deset minuta, a svi smo disali lakše.

Donijela sam supu komšinici koja živi sama. Nije mi tražila.

Niti jedna od ovih rečenica nije spektakularna. Sve su tačne i sve su nečiji dan učinile boljim.
 

Upravo zato dm već dvadeset godina ulaže u zajednicu, a sada kroz platformu Žar za budućnost otvara prostor da se priče zabilježe. 

One koje obično ne dospiju nigdje, ali možda baš zato i imaju težinu.

Svako može podijeliti svoju priču ovdje. 

Dovoljno je da je istinita.
 

Pored prijava pojedinaca, platforma je otvorena i za udruženja, organizacije i institucije koje već vode konkretne projekte u zajednici. 

Projekte koje dm podrži objavit će na jesen 2026, a prijava se podnosi preko iste stranice.

Ako u našem okruženju postoji inicijativa, udruženje ili projekt koji zaslužuje da bude viđen, prijava traje nekoliko minuta, a nečiji tihi rad može dobiti vidljivost koja mu nedostaje.

Ima dana kada učinimo malo više nego što sebi priznajemo. 

Možda je vrijeme da se to ponekad i zapiše. 

Možda baš zato da nekoga drugog podsjeti da i svoje dane računa drugačije.
 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa dm drogerie markt

Bonjour.ba produkcija:  
Voditeljica projekta: Inka Šehić
Autorica & vizualni dizajn članka: Ilda Lihić-Isović