Meik Wiking, direktor Instituta za istraživanje sreće je vjerujemo glavni krivac za svjetsku zaluđenost skandinavskim načinom života.

Kada je prije dvije godine objavio knjigu ”Hygge – danski recept za sretan život“, koja je postala bestseller, pokazao nam je zašto se Skandinavci ubrajaju među najsretnije ljude na svijetu, ali i otkrio kako provoditi dragocjeno vrijeme, kao i kako postići zajedništvo i istinsko zadovoljstvo.

Potaknuo nas je i da saznamo kako se Skandinavke odijevajaju, kako uređuju dom, balkon, ali i da istražimo njihove koncepte sretnog življenja.
#OstaniKući nas je motivirao da se prisjetimo nekih od njih i što je uistinu potrebno za sreću. 

HYGGE

Hygge je uživanje u sadašnjem trenutku.
Osmijeh koji vam se pojavi na licu kada s mužem gledate fotografije s vjenčanja, miris domaćeg kruha iz kuhinje, emocija koja se javlja u vama dok zavijeni u dekicu uživate u knjizi.
Hygge potiče na kreiranje tople atmosfere u domu i uživanje u stvarima koje su dobre u vašem životu, kao i ljudima koji su oko vas.
Kako biste u vašem interijeru kreirali hygge, dodajte svijeće, lampice, mirisne svijeće, svježe cvijeće, obiteljske fotografije…

LAGOM

Lagom predstavlja nešto umjereno, ne previše, ne premalo, nego dovoljno, baš onoliko koliko nam treba.
Odjeća, hrana i ambijent mogu biti lagom, kao i vaša jutarnja kava ili raspoloženje, sudeći po Šveđanima.
Lagom je zapravo podsjetnik da uživamo u malim stvarima kojima je ispunjena naša svakodnevica.

NIKSEN

Niksen je danski koncept koji podsjeća da si čak i u užurbanom tempu dozvolimo malu pauzu te malo lijenosti.
Niksen motivira da usporimo. Period odmora ne bi trebao trajati duže od sat vremena, a relaksirati se možete uz fiku, čaj, knjigu...

FIKA

Doslovno prevedeno, fika znači imati kavu, no, ono što je ključno naglasiti jeste da fika zapravo predstavlja stanku tijekom kojih se možemo prisjetimo svih dobrih stvari u životu. 

Fika je tako ujedno i mala pauza za uživanje u toplom napitku, najčešće popraćeno ukusnim slasticama, ali i društvom dragih ljudi. Vjerujemo da bi naša inačica za ovu riječ bio upravo ćeif. 
Kako biste u udobnosti doma kreirali ovaj ritual, jednostavno napravite pauzu od dvadeset minuta od svih dnevnih obveza, u omiljenu šalicu uspite kavu, poslužite si i slasticu te uživajte u ovom opuštenom trenutku.  

Vjerovatno smo danas nečiji dan učinile lakšim. Samo to nismo zapisale nigdje.

Pomogle smo komšinici da unese kese sa stepenica. 

Otkazale smo sastanak da nazovemo prijateljicu kojoj je dan bio loš. 

Pokupile smo kesu u parku koja nije naša. 
 

Sve smo to već zaboravile do večeri. Neko drugi nije.

Mala djela koja ne objavljujemo i o kojima rijetko pričamo, baš ona najčešće razlikuju neki dan od običnog.

Velika djela su ona koja se vide. 

Volonterski izlasci, donacije, akcije, intervjui. Pored njih postoji cijeli sloj sitnica koje nikome ne padaju na pamet kao priče. 
 

Pridržali smo vrata onome ko je žurio. 

Nazvale smo nanu iako nemamo ništa novo da kažemo. 

Pustile smo nekoga ispred sebe u red, čak i kad smo umorne. 

Predale smo izgubljeni novčanik bez fotografisanja "dobrog djela".

Takve geste obično prolaze neopažene. Radimo ih jer nam se u tom trenutku čini ispravnim, i tu staje sva motivacija.

Najlakše ih je odbaciti uz “nije to ništa”, ali na drugom kraju, neko zna. 

Zna komšinica kojoj smo pomogle. 

Zna prijateljica koja se večeras osjeća manje sama. 

Zna i djevojčica iz komšiluka koja nas je vidjela. 

Znamo i mi, prije nego što smo zaboravile.
 

Mala djela ne mijenjaju svijet odjednom. Skupljaju se polako, neprimjetno. Kada ih dovoljno ljudi radi dovoljno često, neki dijelovi grada i neki životi izgledaju drugačije nego što bi inače.

Ako bismo ih ipak zapisale, izgledale bi otprilike ovako:

Danas sam čuvala djecu prijateljici dva sata i osjećala sam se sjajno zbog toga.

Trknula sam do dm trgovine umjesto komšinice. Danas joj nije bio dan.

Sjela sam s kolegicom u pauzi i samo slušala. Toliko joj je trebalo.

Očistila sam park ispred zgrade, deset minuta, a svi smo disali lakše.

Donijela sam supu komšinici koja živi sama. Nije mi tražila.

Niti jedna od ovih rečenica nije spektakularna. Sve su tačne i sve su nečiji dan učinile boljim.
 

Upravo zato dm već dvadeset godina ulaže u zajednicu, a sada kroz platformu Žar za budućnost otvara prostor da se priče zabilježe. 

One koje obično ne dospiju nigdje, ali možda baš zato i imaju težinu.

Svako može podijeliti svoju priču ovdje. 

Dovoljno je da je istinita.
 

Pored prijava pojedinaca, platforma je otvorena i za udruženja, organizacije i institucije koje već vode konkretne projekte u zajednici. 

Projekte koje dm podrži objavit će na jesen 2026., a prijava se podnosi preko iste stranice.

Ako u našem okruženju postoji inicijativa, udruženje ili projekt koji zaslužuje da bude viđen, prijava traje nekoliko minuta, a nečiji tihi rad može dobiti vidljivost koja mu nedostaje.

Ima dana kada učinimo malo više nego što sebi priznajemo. 

Možda je vrijeme da se to ponekad i zapiše. 

Možda baš zato da nekoga drugog podsjeti da i svoje dane računa drugačije.
 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa dm drogerie markt

Bonjour.ba produkcija:  
Voditeljica projekta: Inka Šehić
Autorica & vizualni dizajn članka: Ilda Lihić-Isović