TEKST: Nevena Divčić
DATUM OBJAVE: 19.10.2023.
Hrana koju jedemo može imati značajan uticaj na naše raspoloženje i mentalno zdravlje.
Ovaj uticaj može biti posljedica različitih faktora, uključujući hranjive sastojke, način ishrane, individualne razlike i emocionalne veze s hranom. Svi smo jedinstveni i u skladu s tim postoje individualne razlike zbog kojih hrana na svakoga utiče drugačije. Neki ljudi mogu biti osjetljiviji na određene hranjive sastojke ili alergene, što može utjecati i na njihovo raspoloženje.
Hranjivi sastojci
Određeni hranjivi sastojci, kao što su omega-3 masne kiseline, vitamini B, folna kiselina, magnezij i aminokiseline, igraju ključnu ulogu u održavanju mentalnog zdravlja. Nedostatak ovih hranjivih materija može dovesti do značajnih promjena u raspoloženju.
Foto: Pexels.com
Šećer i kofein
Prekomjerna konzumacija šećera može dovesti do naglih promjena u nivou šećera u krvi, što može uzrokovati oscilacije raspoloženja. Kofein je stimulans koji se nalazi u kafi, čaju, energetskim napicima i drugim proizvodima. Njegov umjeren unos može poboljšati budnost i koncentraciju, ali pretjerana konzumacija može uzrokovati nervozu, anksioznost i probleme sa spavanjem.
Foto: Pexels.com
Način ishrane
Ishrana bogata voćem, povrćem, integralnim žitaricama i nemasnim proteinima može doprinijeti boljem mentalnom zdravlju. Obrnuto, ishrana bogata brzom hranom, gaziranim napicima i visokim nivoom zasićenih masti može povećati rizik od oscilacija u raspoloženju.
Foto: Pexels.com
Emocionalna veza s hranom
Ponekad koristimo hranu kao sredstvo za suočavanje sa stresom ili emocionalnim problemima, što može dovesti do prejedanja ili konzumacije nezdrave hrane. Ovo može kratkoročno poboljšati raspoloženje, ali dugoročno može imati negativne posljedice.
Važno je napomenuti da nema univerzalnog pravila kako će određena hrana utjecati na raspoloženje, naša reakcija na hranu je individualna. Najbolji pristup je uravnotežena ishrana, redovno fizičko vježbanje i konsultacija s ljekarom ili stručnjakom za ishranu ako imate posebne potrebe ili probleme s raspoloženjem.
* * *
Naslovna fotografija: Pexels.com
TEKST: Bonjour.ba
Kolagen je već neko vrijeme jedna od najtraženijih beauty riječi, čak i u BiH.
Dodajemo ga u kafu, smoothieje i večernje rutine, nadajući se sjajnijoj koži, jačoj kosi i čvršćim noktima. No, da li ste znali da tijelo zapravo već ima sposobnost da proizvodi kolagen, samo mu trebaju pravi saveznici iz hrane?
Umjesto da se oslanjate isključivo na suplemente, ključ je u razumijevanju kako kolagen nastaje. Naime, tijelo ga ne upija direktno, već koristi nutrijente poput vitamina C, aminokiselina i minerala kako bi ga samo proizvelo. Upravo tu na scenu dolaze namirnice koje vjerovatno već imate u kuhinji.
Citrusi poput narandže, limuna i grejpa igraju važnu ulogu jer vitamin C pomaže sintezu kolagena. Bez njega, taj proces jednostavno ne funkcioniše kako treba. Tu su i jaja, posebno bjelanjak, koji sadrži aminokiseline ključne za njegovu izgradnju.
Ako ste ikada čuli za supu od kostiju, postoji razlog zašto je ponovo postala popularna. Dugim kuhanjem kostiju oslobađaju se spojevi koji podržavaju proizvodnju kolagena u tijelu, a uz to pružaju i dodatne benefite za zglobove i probavu.
Zeleno lisnato povrće poput špinata i kelja donosi antioksidanse koji štite postojeći kolagen od razgradnje, dok orašasti plodovi i sjemenke tijelu daju minerale poput cinka koji su neophodni za njegovu obnovu. Iako mrkva ne sadrži kolagen, njen beta-karoten pomaže koži da se regeneriše i štiti postojeći kolagen, što je čini odličnim dodatkom svakodnevnoj prehrani.
Možda najzanimljiviji dio ove priče je činjenica da bez pravilne prehrane ni najskuplji kolagen u prahu neće dati željene rezultate. Drugim riječima, ono što jedete svakodnevno ima veći utjecaj nego što mislimo.
Naslovna fotografija: @dasha_shamarina
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
