TEKST: Nevena Divčić
DATUM OBJAVE: 19.10.2023.
Hrana koju jedemo može imati značajan uticaj na naše raspoloženje i mentalno zdravlje.
Ovaj uticaj može biti posljedica različitih faktora, uključujući hranjive sastojke, način ishrane, individualne razlike i emocionalne veze s hranom. Svi smo jedinstveni i u skladu s tim postoje individualne razlike zbog kojih hrana na svakoga utiče drugačije. Neki ljudi mogu biti osjetljiviji na određene hranjive sastojke ili alergene, što može utjecati i na njihovo raspoloženje.
Hranjivi sastojci
Određeni hranjivi sastojci, kao što su omega-3 masne kiseline, vitamini B, folna kiselina, magnezij i aminokiseline, igraju ključnu ulogu u održavanju mentalnog zdravlja. Nedostatak ovih hranjivih materija može dovesti do značajnih promjena u raspoloženju.
Foto: Pexels.com
Šećer i kofein
Prekomjerna konzumacija šećera može dovesti do naglih promjena u nivou šećera u krvi, što može uzrokovati oscilacije raspoloženja. Kofein je stimulans koji se nalazi u kafi, čaju, energetskim napicima i drugim proizvodima. Njegov umjeren unos može poboljšati budnost i koncentraciju, ali pretjerana konzumacija može uzrokovati nervozu, anksioznost i probleme sa spavanjem.
Foto: Pexels.com
Način ishrane
Ishrana bogata voćem, povrćem, integralnim žitaricama i nemasnim proteinima može doprinijeti boljem mentalnom zdravlju. Obrnuto, ishrana bogata brzom hranom, gaziranim napicima i visokim nivoom zasićenih masti može povećati rizik od oscilacija u raspoloženju.
Foto: Pexels.com
Emocionalna veza s hranom
Ponekad koristimo hranu kao sredstvo za suočavanje sa stresom ili emocionalnim problemima, što može dovesti do prejedanja ili konzumacije nezdrave hrane. Ovo može kratkoročno poboljšati raspoloženje, ali dugoročno može imati negativne posljedice.
Važno je napomenuti da nema univerzalnog pravila kako će određena hrana utjecati na raspoloženje, naša reakcija na hranu je individualna. Najbolji pristup je uravnotežena ishrana, redovno fizičko vježbanje i konsultacija s ljekarom ili stručnjakom za ishranu ako imate posebne potrebe ili probleme s raspoloženjem.
* * *
Naslovna fotografija: Pexels.com
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Postoje treninzi nakon kojih se osjećate iscrpljeno i oni nakon kojih imate osjećaj da ste ponovo uključili život. Spinning pripada ovoj drugoj grupi.
To je onih 45 minuta kad sve drugo nestane, kad misli stanu, a tijelo preuzme glavnu riječ. Muzika, svjetla i ritam disanja postaju sinhronizovani pokret koji ne umara, nego puni.
Balans između snage i oslobađanja
Spinning je rijetka kombinacija fizičkog napora i mentalnog rasterećenja. Zglobovi su zaštićeni jer nema udarnih pokreta, ali mišići, posebno noge, core i leđa, rade ozbiljno. Znojiš se, srce ubrzava, ali um se, paradoksalno, smiruje. To je onaj osjećaj kad se ne boriš protiv tijela, već s njim sarađuješ.
Foto: @marymargaretcuster
Muzika, svjetla i zajednički puls
Jedna od čari spinninga je osjećaj zajedništva. Dok instruktori vode kroz promjene ritma, svjetla prate tempo, a cijela sala diše kao jedno. Redovni spinning treninzi jačaju izdržljivost i cirkulaciju, poboljšavaju držanje i raspoloženje. Kada postane dio rutine, ne mijenja samo tijelo, nego i ritam dana.
Uskoro i u Sarajevu bit će mjesto za vaš “restart”
Svjetski trend koji je spojio pokret, muziku i energiju uskoro stiže i kod nas. U ulici Kranjčevićeva 15 priprema se otvorenje RESTART.STUDIO, boutique spinning i indoor cycling studija čiji koncept spaja upravo ono o čemu spinning govori: tijelo koje se pokreće, um koji se rasterećuje i ljude koji se povezuju.
Kako poručuju njegovi osnivači: „Život treba ritam. Tijelo i um trebaju ispušni ventil.“
Vidimo se na biciklu. I da, prvi trening je besplatan.
Foto: @holland.scattergood
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
