TEKST: Nevena Divčić
DATUM OBJAVE: 19.10.2023.
Hrana koju jedemo može imati značajan uticaj na naše raspoloženje i mentalno zdravlje.
Ovaj uticaj može biti posljedica različitih faktora, uključujući hranjive sastojke, način ishrane, individualne razlike i emocionalne veze s hranom. Svi smo jedinstveni i u skladu s tim postoje individualne razlike zbog kojih hrana na svakoga utiče drugačije. Neki ljudi mogu biti osjetljiviji na određene hranjive sastojke ili alergene, što može utjecati i na njihovo raspoloženje.
Hranjivi sastojci
Određeni hranjivi sastojci, kao što su omega-3 masne kiseline, vitamini B, folna kiselina, magnezij i aminokiseline, igraju ključnu ulogu u održavanju mentalnog zdravlja. Nedostatak ovih hranjivih materija može dovesti do značajnih promjena u raspoloženju.
Foto: Pexels.com
Šećer i kofein
Prekomjerna konzumacija šećera može dovesti do naglih promjena u nivou šećera u krvi, što može uzrokovati oscilacije raspoloženja. Kofein je stimulans koji se nalazi u kafi, čaju, energetskim napicima i drugim proizvodima. Njegov umjeren unos može poboljšati budnost i koncentraciju, ali pretjerana konzumacija može uzrokovati nervozu, anksioznost i probleme sa spavanjem.
Foto: Pexels.com
Način ishrane
Ishrana bogata voćem, povrćem, integralnim žitaricama i nemasnim proteinima može doprinijeti boljem mentalnom zdravlju. Obrnuto, ishrana bogata brzom hranom, gaziranim napicima i visokim nivoom zasićenih masti može povećati rizik od oscilacija u raspoloženju.
Foto: Pexels.com
Emocionalna veza s hranom
Ponekad koristimo hranu kao sredstvo za suočavanje sa stresom ili emocionalnim problemima, što može dovesti do prejedanja ili konzumacije nezdrave hrane. Ovo može kratkoročno poboljšati raspoloženje, ali dugoročno može imati negativne posljedice.
Važno je napomenuti da nema univerzalnog pravila kako će određena hrana utjecati na raspoloženje, naša reakcija na hranu je individualna. Najbolji pristup je uravnotežena ishrana, redovno fizičko vježbanje i konsultacija s ljekarom ili stručnjakom za ishranu ako imate posebne potrebe ili probleme s raspoloženjem.
* * *
Naslovna fotografija: Pexels.com
TEKST: Lamija Muratagić
SPF je vjerovatno jedan od neizostavnih koraka tvoje rutine (ili bi trebao postati). Ali pitanje je: koristiš li ga kako treba?
Znamo da SPF ne mijenja kožu preko noći, ali utiče na to kako će izgledati za nekoliko mjeseci ili godina.
Svakodnevno izlaganje UV zrakama, čak i kada ih ne primjećuješ, postepeno narušava stabilnost, ujednačenost i otpornost kože.
Kada taj korak postane površan ili nedosljedan, razlika se ne vidi odmah, nego se akumulira kroz sitne promjene koje s vremenom postaju očigledne.
Za razliku od većine proizvoda u rutini, SPF nije statičan sloj koji ostaje isti tokom dana. Njegova efikasnost se mijenja kako sati prolaze, pod uticajem svjetlosti, dodira i svega što se dešava na koži.
SPF koji naneseš ujutro nije isti nekoliko sati kasnije, zbog čega vrijednost nije u jednom nanošenju, nego u kontinuitetu koji često podcjenjujemo.
Evo na šta vrijedi obratiti pažnju kako bi SPF zaista radio svoj posao:
SPF se i dalje nesvjesno veže za jake sunčane dane, more ili direktno izlaganje. Međutim, svakodnevna izloženost svjetlosti postoji i kada je oblačno ili kada većinu dana provodiš unutra.
Preskakanje SPF-a u takvim situacijama ne djeluje kao greška u trenutku, ali stvara obrazac koji se ponavlja.
SPF često ostane samo jutarnji korak koji se više ne ponavlja. Tokom dana, kroz šminku, dodire i svakodnevne navike, njegova prisutnost na koži postaje minimalna, iako to ne primijetiš odmah.
Zato ga ima smisla nanijeti ponovo barem jednom tokom dana, čak i preko šminke, uz lagane formule poput mista ili sticka, ili nježnim tapkanjem umjesto razmazivanja.
SPF se najčešće nanosi po osjećaju, što je gotovo uvijek premalo. Dermatološke preporuke su jasne: za lice i vrat potrebna je količina u dužini dva prsta.
Sve manje od toga znači da zaštita ne odgovara SPF-u koji piše na pakovanju.
To je razlika između stvarne zaštite i one koju samo pretpostavljaš da imaš.
Kombinovanje SPF-a s kremom, serumom ili puderom može djelovati praktično, ali time razrjeđuješ formulu i smanjuješ njegovu efikasnost.
SPF je najbolje nanijeti kao poseban sloj i dati mu minut-dva da se upije prije narednih koraka, kako bi zaštita ostala ujednačena.
Šminka sa SPF-om djeluje kao brzo rješenje, ali količina koju naneseš rijetko je dovoljna za stvarnu zaštitu. Takav SPF može dopuniti rutinu, ali ne može zamijeniti zaseban proizvod za zaštitu od sunca.
Kod SPF-a razliku najčešće ne pravi jedan veliki propust, nego male navike koje se ponavljaju svaki dan.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @haileybieber
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
