TEKST: Nevena Divčić
DATUM OBJAVE: 19.10.2023.
Hrana koju jedemo može imati značajan uticaj na naše raspoloženje i mentalno zdravlje.
Ovaj uticaj može biti posljedica različitih faktora, uključujući hranjive sastojke, način ishrane, individualne razlike i emocionalne veze s hranom. Svi smo jedinstveni i u skladu s tim postoje individualne razlike zbog kojih hrana na svakoga utiče drugačije. Neki ljudi mogu biti osjetljiviji na određene hranjive sastojke ili alergene, što može utjecati i na njihovo raspoloženje.
Hranjivi sastojci
Određeni hranjivi sastojci, kao što su omega-3 masne kiseline, vitamini B, folna kiselina, magnezij i aminokiseline, igraju ključnu ulogu u održavanju mentalnog zdravlja. Nedostatak ovih hranjivih materija može dovesti do značajnih promjena u raspoloženju.
Foto: Pexels.com
Šećer i kofein
Prekomjerna konzumacija šećera može dovesti do naglih promjena u nivou šećera u krvi, što može uzrokovati oscilacije raspoloženja. Kofein je stimulans koji se nalazi u kafi, čaju, energetskim napicima i drugim proizvodima. Njegov umjeren unos može poboljšati budnost i koncentraciju, ali pretjerana konzumacija može uzrokovati nervozu, anksioznost i probleme sa spavanjem.
Foto: Pexels.com
Način ishrane
Ishrana bogata voćem, povrćem, integralnim žitaricama i nemasnim proteinima može doprinijeti boljem mentalnom zdravlju. Obrnuto, ishrana bogata brzom hranom, gaziranim napicima i visokim nivoom zasićenih masti može povećati rizik od oscilacija u raspoloženju.
Foto: Pexels.com
Emocionalna veza s hranom
Ponekad koristimo hranu kao sredstvo za suočavanje sa stresom ili emocionalnim problemima, što može dovesti do prejedanja ili konzumacije nezdrave hrane. Ovo može kratkoročno poboljšati raspoloženje, ali dugoročno može imati negativne posljedice.
Važno je napomenuti da nema univerzalnog pravila kako će određena hrana utjecati na raspoloženje, naša reakcija na hranu je individualna. Najbolji pristup je uravnotežena ishrana, redovno fizičko vježbanje i konsultacija s ljekarom ili stručnjakom za ishranu ako imate posebne potrebe ili probleme s raspoloženjem.
* * *
Naslovna fotografija: Pexels.com
TEKST: Lamija Muratagić
Nekome je pilates postao rijedak dio dana u kojem ne gleda ekran. Nekome drugom yoga znači prvi stvarni predah nakon sati provedenih u ritmu notifikacija, sastanaka i stalne dostupnosti.
Zbog toga pitanje “šta je bolje?” uglavnom nema pravi odgovor.
Pilates i yoga danas više govore o načinu na koji živite nego o tome kakav trening birate.
Govore o tome kako trošite energiju, gdje prvo osjećate umor i šta vam trenutno više treba, stabilnost ili usporavanje.
Iako pilates i yoga dijele isti wellness prostor, ne rade istu stvar za tijelo ni za energiju s kojom završavate dan.
Pilates često privuče ljude estetikom, ali ih zadrži osjećaj da se tijelo konačno opet kreće kako treba. Na prvi trening mnogi dođu zbog bolova u leđima, ukočenog vrata ili osjećaja da previše vremena provode sjedeći.
Fokus je na kontroli pokreta, stabilnosti i mišićima koji popravljaju držanje i rasterećuju tijelo od sjedenja. Zato pilates posebno odgovara ljudima koji rade za laptopom i veći dio dana provedu u istoj poziciji.
Pilates često izgleda lagano dok ga gledate sa strane. Onda probate sami i shvatite koliko trening traži koncentraciju.
Nema mnogo prostora da čas odradite autopilotom, što je mnogima i najbolji dio cijelog iskustva.
Prve promjene često nisu ni estetske. Ljudi prije primijete da lakše sjede, da im vrat nije konstantno ukočen ili da im držanje izgleda bolje bez posebnog truda.
Yoga je upravo zbog toga nešto što mnogi ne razumiju odmah. Ako očekujete intenzitet, sporiji čas može djelovati kao da se premalo dešava. Tek kasnije postane jasnije da yoga ne radi samo kroz pokret, nego i kroz način na koji tijelo izlazi iz napetosti.
Nakon nekoliko sedmica ljudi često prvo primijete stvari koje nisu vezane za formu: lakše zaspu, mirnije završe dan ili se brže isključe nakon posla.
Yoga dolazi u više formata, pa jedan čas rijetko govori dovoljno o tome da li vam zaista odgovara. Dinamična vinyasa može biti fizički zahtjevna, dok yin yoga više liči na aktivni odmor. Zato je često važnije pronaći stil koji prati vaš ritam.
Najviše odgovara onima kojima odmor ne dolazi prirodno, čak ni onda kada za njega napokon imaju vremena.
Ako nakon posla najviše osjećate leđa, vrat, ramena i posljedice dugog sjedenja, pilates će vjerovatno brže dati promjene koje ćete primijetiti u svakodnevici. Ako vam je teže umiriti tempo, zaspati bez premotavanja dana ili stvarno napraviti pauzu, yoga može biti bolji početak.
Umjesto da birate prema tome šta je trenutno popularnije, krenite od onoga što vam tijelo već govori.
Možda vam više treba rasterećenje nakon dana provedenog u sjedenju, a možda prostor u kojem um konačno može usporiti.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @437
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
