TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 9.2.2023.
Dječija koža, posebno kod novorođenčadi, još uvijek se prilagođava novim uvjetima i smjeni godišnjih doba stoga je njihova koža zimi ekstra osjetljiva i lako reagira i na najmanju nelagodu.
Ukoliko imate bebu ili vaša prijateljica je nedavno postala mama, možda ste u razgovoru i započele nekad temu o osipu na licu ili izbijanju crvenih tačkica na tijelu, a ne znajući pravi uzrok.
Foto: freepik.com
Upravo zbog toga, ali i činjenice da smo svjesni kako je dječijoj koži potrebna dodatna pažnja, kroz rubriku Mame Rulz željeli smo riješiti tu nedoumicu i kontaktirati profesionalnce u oblasti te otkriti koji sastojci su poželjni, a koje treba izbjegavati u njezi dječije kože, ali i kako preventivno djelovati za najmlađe.
Na ova i dosta drugih pitanja odgovor smo dobili u razgovoru sa Prim.mr.sci. Hanom Helppikangas, dr. med i specijalisticom dermatovenerologije.
Prim.mr.sci. dr. med i specijalistica dermatovenerologije Hana Helppikangas
Recite nam nešto više o sebi. Da li vam je oduvijek bio san da postanete doktorica?
Divan je osjećaj živjeti život i svoj poziv profesionalno i iz ljubavi. Iskreno govoreći pored porodice, naravno, moja najveća ljubav je moja profesija.
Kada radite posao koji volite tada vas niko ne može zaustaviti u tome, ne postoje prepreke jer ljubav i znanje prema svom poslu nemaju granica. Dermatolog je ljekar koji mora da zna preko 3000 dijagnoza o koži, kosi i noktima. U svom poslu uvijek polazim od činjenice da je odnos doktora i pacijenta jedan odnos dugoročnog povjerenja prije svega, samim tim to zahtjeva jedno dugoročno iskustvo, neprestano učenje bez obzira na sve postignute titule i veliko kliničko iskustvo. Vještine komuniciranja, uzajamno poštovanje i krajnji najbolji rezultati jer naš zajednički cilj je zdravlje, a koža je najveći ljudski organ.
Foto: pexels.com
Koji su uobičajeni razlozi zbog kojih roditelji dovode djecu kod dermatologa?
Jako česta posjeta djece dermatologu su zbilja različite vrsta oboljenja-dijagnoza. Počevši od uboda insekata, različitih vrste osipa, virusnih bradavica, pregleda mladeža, angioma, seboroičnog dermatitisa, atopijskog dermatitisa, pelenskog osipa, gljivičnih oboljenja, herpesa, aknih, perioralnog dermatitisa i mnogih drugih, te različitih stanja kože bez akutne kliničke slike bolesti, suhoća, svbež ili pak masne kože ili njege osjetljive reaktivne kože.
Foto: unsplash.com
Atopijski dermatitis je najučestalija kožna bolest kod djece. Kako ju možemo prepoznati?
Da, atopijski dermatitis je najučestalija kožna bolest kod djece. Dermatitis atopica (AD) je hronična alergijska dermatoza praćena jakim svbežom i suhoćom kože , a javlja se kod osoba sa porodičnom sklonošću alergijskim reakcijama tkz. atopijske bolesti: bronhalna astma, vazomotorni rinitis, mukozni kolitis, urtikarija i alergijski konjuktivitis. AD je multifaktorijalno nasljedno oboljenje i u osnovi AD je imunološki poremećaj. Provocirajući faktori za nastanak AD su: iritacije - sapun, vuna, znoj, potom emotivni stres, infekcija - najčešće staphylococus aureus, klima (vlaga, hladnoća), te alergija – nutritivni alergeni, kao i polen, dermatophagoides i kontaktna alergija.
Foto: freepik.com
Najčeći alergeni u ranom dojenačkom periodu djeteta su bjelančevinaste supstance koje u organizam dospijevaju putem organa za varenje. To su nutritivni alergeni kao npr. alergeni mlijeka, jaja-animalni proteini ili iz žitarica, različitog voća i povrća - vegetabilni proteini. Najčešći su alergeni kravljeg mlijeka, a potom jaje i to češće bjelance nego žumance. Djeca alergična na jaje jako često su i alergični i na pileće meso zbog sličnih alergena.
Foto: pexels.com
Dok kod starije djece najčešći alergeni su više inhalatorni: polen, kućna prašina, životinjske dlake te grinja-dermatophides pt. preko kože.
Tipična suha kože kod osoba sa AD je genetski determisana. Dolazi do povećanog transepidermalnog gubitka vode koji je posljedica nedovoljne funkcije fosfolipida i lipoproteina čelijske membrane. Suha koža je povezana sa intenzivnim svbežom kože.
Infatilna faza: karakteristična je za najranije djetinstvo (0-2 godine). Promjene Ad se tada lokalizuju najviše na obrazima, čelu, bradi dok je centralni dio lica pošteđen. Mogu se proširiti na vlasište, pregibe i predio članaka te u težim slučajevima dolazi do generalizacije promjena. Javlja se crvenilo, može i otok, sitna ospa-papulama te mogu se javiti i mjehurići-vezikule. Promjene vlaže, česte su bakterijske i gljivične superinfekcije. Svrbež kože je jako intenzivan da onemogućava spavanje. Lezije se povlače krajem 2 godine života.
Foto: pexels.com
Faza djetinstva (2 do 12 godine): obično se opet promjene javljaju nakon pete godine starosti te ih karakteriše promjene na velikim pregibima, vratu i okolini zglobova i najčešće su promjene u vidu većih pruriginoznih više suhi plakova koje mogu trajati čitavo djetinstvo ili se javljaju povremeno sa akutnim egzacerbacijama.
Foto: pexels.com
Faza adolescencije i odraslog doba: može da bude kao lokalizirani AD samo na pojedinim mjestima ili da poprimu generaliziranu formu. Najčešće se javlja na koži iza ušiju, te oko usta-perioralno, oko očije, stražnja strana vrata kao i pregibi. Koža je jako crvena i suha, grubljeg kožnog crteža, brojne eksorijacije nastale posljedicom češanja .
Dosta često mogu se javiti komplikacije AD infekcije bakterijama, virusima, gljivicama.
Kompleksnost etiopatogeneze AD zahtjeva i kompleksnu terapiju koja je u najvećoj mjeri simptomatska i uperena protiv tri osnovna elementa: superinfekcije, suhoće kože i svraba koji čine dvostruki circulus viciosus.
Postoji li nešto što je popularno, a što bismo zapravo trebali izbjegavati koristiti kad je njega dječije kože u pitanju?
Potrebno je izbjegavati neprofesionalne i mnoge preporuke krema koje se sada tek tako promovišu. Niti jedna dermokozmetika za dječiju kožu ne smije sadržavati parabene, sulfate, loše alkohole, sintetske mirise, silikone, parafine i naftne derivate. Svaki proizvod koji se koristi mora biti dermatološki testiran. Uvijek se mora obratiti pažnja na sastav.
Foto: pexels.com
Kad biste mogli izdvojiti jedan skincare sastojak koji bi sve mame trebale imati u rutini njege bebine kože, koji bi to bio i zašto?
Teško je izdvojiti samo jedan jer zbilja postoje odlični dermatološki testirani pripravci namjenjeni samo za bebinu kožu. Izdvojila bih recimo kao svakodnevnu preporuku ulje za kupanje koji u svom sastavu imaju 0% udjela vode, obogaćene omegom 3,6 i 9, dubinski njeguje i obnavlja kožnu barijeru, te hidratantno mlijeko za bebe savršeno za svakodnevnu njegu i hidrataciju kože bebe i djeteta. Brzo upijanje koje pomaže u održavanju i jačanju prirodne zaštitne funkcije kože ima trenutno umirujuće i hidratantno djelovanje, daje osjećaj udobnosti nježnoj i osjetljivoj koži beba. Dermatološki i pedijatrijski ispitano.
Foto: pexels.com
Kako roditelji mogu njegovati bebinu kožu u hladnijim danima, posebice kada izlaze vani ili na planinu?
Pravilna njega kože usmjerena je na obnovu kožne barijere te uključuje redovito nanošenje emolijensa, masti i krema koji kožu vlaže i u njoj zadržavaju vodu, sprečavaju prodor alergena iz okoline u dublje slojeve kože i razvoj alergijske reakcije. Danas je sve više istraživanja koja pokazuju da se redovitom primjenom emolijensa od najranije dobi kod djece s povećanim rizikom razvoja atopijskog dermatitisa ili neke druge atopijske bolesti može prevenirati njihov razvoj upravo kroz obnovu oštećene kožne barijere.
Foto: pexels.com
Potrebno je držati se i preporuka za pranje – voda ne smije biti previše topla jer dodatno isušuje kožu i pojačava svrbež, a kupanje ili tuširanje trebaju trajati kratko. Savjetuje se upotreba dermokozmetičkih proizvoda (medicinskih uljnih kupki i sindeta bogatih uljima) te izbjegavanje agresivnih sredstava za pranje. Zimi najizloženiji dio kože je lice na koji utiču mnogi vanjski faktori zimi: oštri i hladni vjetrovi, zagađenost-smog, te jako grijanje, ali i sunce na planinama. Zato predlažem da se lice uvijek namaže balzamom za lice kako bi se koža zaštitila od vanjskih uticaja i nahranila, a ne zaboravite dodatno SPF zaštitu u slučaju sunčanih dana jer snijeg reflektuje 80% sunčevih zraka.
Foto: pexels.com
Koje osnovne smjernice ili savjete biste dali kao dermatolog roditeljima?
U samom liječenju jako je važno uspostaviti blisku saradnju dermatologa i bolesnika. Treba se objasniti priroda bolesti, važnost smirenja kožnih promjena i neophodnost upornog i dugotrajnog liječenja i njege kože.
Postoje oboljenja koja imitiraju AD i imaju sličnu kliničku sliku te bez profesionalnog mišljenja dermatologa ne treba se sam liječiti ili u današnje vrijeme slušati različite „korisne“ terapije i influensere koji daju neprofesionalne savjete.
***
Naslovna fotografija: pexels.com
TEKST: Bonjour.ba
Tema koja jednako izaziva nježnost i paniku kod roditelja jeste prva kašica. Roditelji tada prelistaju bezbroj foruma, pitaju prijatelje i čekaju „znak“ da je dijete spremno, ali kako zapravo znati kada je pravi trenutak?
Da li su to prvi zubići, kada dijete sjedi samostalno, kada pokazuje interes za hranu ili jednostavno… instinkt?
Upravo o tim dilemama, ali i o tome kako zdrave prehrambene navike počinju od prve kašike, razgovarali smo s Magdalinom Janković, magistricom farmacije i sertifikovanom savjetnicom za dojenje i ishranu beba i djece.
Magdalina Janković, mr. ph. i savjetnica za dojenje i ishranu i Emina Smaka, glavna urednica Bonjour.ba portala
Kroz svoj rad svakodnevno pomaže roditeljima da razumiju proces dohrane… bez pritiska, stresa i osjećaja da moraju znati sve odmah. A kako su i Magdalina i Lino posvećeni istoj misiji, edukaciji roditelja i stvaranju zdravih prehrambenih navika od najranijih dana, bilo je sasvim prirodno da se te dvije jake, edukativne strane susretnu u jednoj priči.
Upravo zato smo ih povezali kroz razgovor koji otvara najvažnija pitanja o prvim zalogajima, dilemama i zabludama koje prate svaku porodicu.
Prvo pitanje koje smo postavili Magdalini bilo je ono koje stvara najviše stresa za svaku mamu i tatu, a to je kada počinje period dohrane i kako prepoznati da je njihova beba spremna za prve zalogaje.
Magdalina, šta zapravo znači “spremno za dohranu” i zašto to nije isto za svaku bebu?
Magdalina: Spremno za početak nemliječne ishrane kod beba podrazumijeva pravilan motorni razvoj: da su vrat i trup čvrsti, odnosno da beba u sjedećem položaju može stabilno da sjedi kraći period. To podrazumijeva i da je razvila koordinaciju oko-ruka, što znači da može istraživati teksturu i ukuse hrane.
Magdalina navodi da ono što često stvara zabunu jesu zubići jer se pogrešno misli da su neophodni za početak dohrane. “Nisu”, kaže. “Ali su prethodni znaci važni.” Dohrana, objašnjava, nije utrka, već prilagođavanje bebinom tempu, uz pažljivo slušanje njenih znakova.
Kada krene dohrana, mnogi roditelji se pitaju da li treba prestati s dojenjem. Magdalina odmah razbija tu dilemu.
Može li beba iznad šest mjeseci istovremeno i dojiti i jesti kašu?
Magdalina: Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje dojenje do navršene druge godine života ili dok god to mami i bebi odgovara. U prvih godinu dana majčino mlijeko je glavna hrana, a nemliječna ishrana, poput kašica, služi kao dopuna, dakle, dohrana.
Šta ako beba još ne sjedi sama, čekati ili krenuti sa manjim količinama?
Magdalina: Počinje se tek kada beba pokaže znakove spremnosti. Samostalno posjedanje se obično očekuje između devetog i desetog mjeseca, pa je najbolje savjetovati se s pedijatrom i fizijatrom o tome da li bebu treba postavljati u sjedeći položaj samo tokom obroka ili koristiti alternativne položaje – npr. držati bebu u krilu u turskom sjedu, bez direktnog oslonca ispod guze.
Svaka beba ima svoj tempo, a svaka porodica svoj način. Važno je samo da hrana nikada ne postane pritisak, već prostor povjerenja.
Naravno, pitali smo Magdalinu ono što zanima roditelje, a to je koja je idealna prva kašica i utiče li slatko na kasnije navike?
Magdalina: Ne postoji univerzalni odgovor, ali je preporuka da to budu sezonske, domaće namirnice. Ako se koriste gotove kašice poput Lino, važno je da imaju BIO oznaku što znači da je najmanje 95% sastojaka iz ekološkog uzgoja, pod kontrolom i sertifikatom evropskih tijela.
Majčino mlijeko je slatkastog ukusa, pa bebe prirodno vole slatko. Zbog toga je pametno prvo uvoditi neutralnije ukuse, a tek kasnije one slađe jer će ih beba svakako prihvatiti. Lino kašice, namijenjene od najranijeg uzrasta, mogu se davati bebama i one uživaju u njihovim blagim, prirodnim ukusima.
Kada na ambalaži vidite BIO oznaku, to je potvrda da proizvod ispunjava stroge standarde Evropske unije o ekološkoj proizvodnji i održivoj poljoprivredi, regulisane Uredbom (EU) 2018/848. U praksi, to znači da BIO proizvodi poput Lino Frutolino BIO poucheva sadrže najmanje 95% ekoloških sastojaka, bez GMO-a, sintetičkih pesticida i hemijskih gnojiva.
Iza te oznake stoji EU ekološki logotip, zelena lista sa zvjezdicama i redovne kontrole od strane ovlaštenih tijela koje potvrđuju kvalitet i sigurnost svakog sastojka.
Kada dohrana postane dio svakodnevne rutine, roditelji brzo shvate koliko praktična rješenja znače. Kašice u staklenkama, ali i pouch vrećice koje stanu u svaku torbu, često spašavaju trenutke kad obrok mora biti brz, siguran i bez stresa. Zato nas je zanimalo…
Koja je najveća zabluda o gotovim dječjim proizvodima poput kašica i poucheva?
Magdalina: Najčešća zabluda je da su gotovi proizvodi puni šećera, boja i konzervansa, te da nisu adekvatni obroci. Iako domaća priprema ima prednost, ponekad su gotove kašice praktično i sigurno rješenje, posebno u pokretu. Lino proizvodi sadrže čisto voće bez dodataka šećera, vještačkih zaslađivača i konzervansa pa mogu biti dobar obrok ili užina, naročito za starije mališane.
Odmah smo i pitali Magdalinu šta uraditi u onoj situaciji poznatoj svim roditeljima kada beba jednostavno ne pojede sve.
Magdalina: Za djecu do godinu dana obrok ne bi trebao stajati duže od dva sata na sobnoj temperaturi. Ne znači da će se pokvariti, ali se time smanjuje rizik od stomačnih tegoba. Ako beba ne pojede sve, roditelji ili starija braća i sestre mogu završiti obrok.
Za kraj, zamolili smo Magdalinu da izdvoji jedno pravilo koje bi, po njenom mišljenju, svaki roditelj trebao znati kada je riječ o ishrani beba.
Magdalina: Roditelji bi trebali biti opušteniji kada je riječ o uvođenju nemliječne hrane, uz poštovanje osnovnih pravila i normi. Nema potrebe za pretjeranim tablicama i kuhanjem posebnih jela. Najvažnije pravilo: alergene treba uvoditi ranije, između šestog i dvanaestog mjeseca bebinog života.
Ovaj razgovor pokazao je da dohrana nije faza u kojoj roditelji polažu ispit, nego prilika da zajedno rastu s bebom. Svaka kašika donosi nešto novo… iskustvo, strpljenje, povjerenje, pokoju mrljicu. Upravo na toj ideji raste i Lino: kao mali podsjetnik da su zdravi počeci najljepši kad su jednostavni.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
