Specijalistica dermatologije Hana Helppikangas savjetuje kako njegovati osjetljivu dječiju kožu

Dječija koža, posebno kod novorođenčadi, još uvijek se prilagođava novim uvjetima i smjeni godišnjih doba stoga je njihova koža zimi ekstra osjetljiva i lako reagira i na najmanju nelagodu.

Ukoliko imate bebu ili vaša prijateljica je nedavno postala mama, možda ste u razgovoru i započele nekad temu o osipu na licu ili izbijanju crvenih tačkica na tijelu, a ne znajući pravi uzrok.

 

Foto: freepik.com

Upravo zbog toga, ali i činjenice da smo svjesni kako je dječijoj koži potrebna dodatna pažnja, kroz rubriku Mame Rulz željeli smo riješiti tu nedoumicu i kontaktirati profesionalnce u oblasti te otkriti koji sastojci su poželjni, a koje treba izbjegavati u njezi dječije kože, ali i kako preventivno djelovati za najmlađe.

Na ova i dosta drugih pitanja odgovor smo dobili u razgovoru sa Prim.mr.sci. Hanom Helppikangas, dr. med i specijalisticom dermatovenerologije.

Prim.mr.sci. dr. med i specijalistica dermatovenerologije Hana Helppikangas

Recite nam nešto više o sebi. Da li vam je oduvijek bio san da postanete doktorica?

Divan je osjećaj živjeti život i svoj poziv profesionalno i iz ljubavi.  Iskreno govoreći pored porodice, naravno, moja najveća ljubav je moja profesija.

Kada radite posao koji volite tada vas niko ne može zaustaviti u tome, ne postoje prepreke jer ljubav i znanje prema svom poslu nemaju granica. Dermatolog je ljekar koji mora da zna preko 3000 dijagnoza o koži, kosi i noktima. U svom poslu uvijek polazim od činjenice da je odnos doktora i pacijenta jedan odnos dugoročnog povjerenja prije svega, samim tim to zahtjeva jedno dugoročno iskustvo, neprestano učenje bez obzira na sve postignute titule i veliko kliničko iskustvo. Vještine komuniciranja, uzajamno poštovanje i krajnji najbolji rezultati jer naš zajednički cilj je zdravlje, a koža je najveći ljudski organ.

 

Foto: pexels.com

Koji su uobičajeni razlozi zbog kojih roditelji dovode djecu kod dermatologa?
 

Jako česta posjeta djece dermatologu su zbilja različite vrsta oboljenja-dijagnoza. Počevši od uboda insekata, različitih vrste osipa, virusnih bradavica, pregleda mladeža, angioma, seboroičnog dermatitisa, atopijskog dermatitisa, pelenskog osipa, gljivičnih oboljenja, herpesa, aknih, perioralnog dermatitisa i mnogih drugih, te  različitih stanja kože bez akutne kliničke slike bolesti, suhoća, svbež ili pak masne kože ili njege osjetljive reaktivne kože.

 

Foto: unsplash.com

Atopijski dermatitis je najučestalija kožna bolest kod djece. Kako ju možemo prepoznati?
 

Da, atopijski dermatitis je najučestalija kožna bolest kod djece.Dermatitis atopica (AD) je hronična alergijska dermatoza praćena jakim svbežom i suhoćom kože , a javlja se kod osoba sa porodičnom sklonošću alergijskim reakcijama tkz. atopijske bolesti: bronhalna astma, vazomotorni rinitis, mukozni kolitis, urtikarija i alergijski konjuktivitis. AD je multifaktorijalno nasljedno oboljenje i u osnovi AD je imunološki poremećaj. Provocirajući faktori za nastanak AD su: iritacije - sapun, vuna, znoj, potom emotivni stres, infekcija - najčešće staphylococus aureus, klima (vlaga, hladnoća), te alergija – nutritivni alergeni, kao i polen, dermatophagoides i kontaktna alergija.

 

Foto: freepik.com

Najčeći alergeni u ranom dojenačkom periodu djeteta su bjelančevinaste supstance koje u organizam dospijevaju putem organa za varenje. To su nutritivni alergeni kao npr. alergeni mlijeka, jaja-animalni proteini ili iz žitarica, različitog voća i povrća - vegetabilni proteini. Najčešći su alergeni kravljeg mlijeka, a potom jaje i to češće bjelance nego žumance. Djeca alergična na jaje jako često su i alergični i na pileće meso zbog sličnih alergena.

 

Foto: pexels.com

Dok kod starije djece najčešći alergeni su više inhalatorni: polen, kućna prašina, životinjske dlake te grinja-dermatophides pt. preko kože.

Tipična suha kože kod osoba sa AD je genetski determisana. Dolazi do povećanog transepidermalnog gubitka vode koji je posljedica nedovoljne funkcije fosfolipida i lipoproteina čelijske membrane. Suha koža je povezana sa intenzivnim svbežom kože.

Infatilna faza: karakteristična je za najranije djetinstvo (0-2 godine). Promjene Ad se tada lokalizuju najviše na obrazima, čelu, bradi dok je centralni dio lica pošteđen. Mogu se proširiti na vlasište, pregibe i predio članaka te u težim slučajevima dolazi do generalizacije promjena. Javlja se crvenilo, može i otok, sitna ospa-papulama te mogu se javiti i mjehurići-vezikule. Promjene vlaže, česte su bakterijske i gljivične superinfekcije. Svrbež kože je jako intenzivan da onemogućava spavanje. Lezije se povlače krajem 2 godine života.

 

Foto: pexels.com
 

Faza djetinstva (2 do 12 godine): obično se opet promjene javljaju nakon pete godine starosti te ih karakteriše  promjene na velikim pregibima, vratu i okolini zglobova i najčešće su promjene u vidu većih pruriginoznih više suhi plakova koje mogu trajati čitavo djetinstvo ili se javljaju povremeno sa akutnim egzacerbacijama.

Foto: pexels.com

Faza adolescencije i odraslog doba: može da bude kao lokalizirani AD samo na pojedinim mjestima ili da poprimu generaliziranu formu. Najčešće se javlja  na koži iza ušiju, te oko usta-perioralno, oko očije, stražnja strana vrata kao i pregibi. Koža je jako crvena i suha, grubljeg kožnog crteža, brojne eksorijacije nastale posljedicom češanja  .

Dosta često mogu se javiti komplikacije AD infekcije bakterijama, virusima, gljivicama.

Kompleksnost etiopatogeneze AD zahtjeva i kompleksnu terapiju koja je u najvećoj mjeri simptomatska i uperena protiv tri osnovna elementa: superinfekcije, suhoće kože i svraba koji čine dvostruki circulus viciosus.

Postoji li nešto što je popularno, a što bismo zapravo trebali izbjegavati koristiti kad je njega dječije kože u pitanju?

Potrebno je izbjegavati neprofesionalne i mnoge preporuke krema koje se sada tek tako promovišu. Niti jedna dermokozmetika za dječiju kožu ne smije sadržavati parabene, sulfate, loše alkohole, sintetske mirise, silikone, parafine i naftne derivate. Svaki proizvod koji se koristi mora biti dermatološki testiran. Uvijek se mora obratiti pažnja na sastav.

 

Foto: pexels.com

Kad biste mogli izdvojiti jedan skincare sastojak koji bi sve mame trebale imati u rutini njege bebine kože, koji bi to bio i zašto?

Teško je izdvojiti samo jedan jer zbilja postoje odlični dermatološki testirani pripravci namjenjeni samo za bebinu kožu. Izdvojila bih recimo kao svakodnevnu preporuku ulje za kupanje koji u svom sastavu imaju 0% udjela vode, obogaćene omegom 3,6 i 9, dubinski njeguje i obnavlja kožnu barijeru, te hidratantno mlijeko za bebe savršeno za svakodnevnu njegu i hidrataciju kože bebe i djeteta. Brzo upijanje koje pomaže u održavanju i jačanju prirodne zaštitne funkcije kože ima trenutno umirujuće i hidratantno djelovanje, daje osjećaj udobnosti nježnoj i osjetljivoj koži beba. Dermatološki i pedijatrijski ispitano. 
 

Foto: pexels.com

Kako roditelji mogu njegovati bebinu kožu u hladnijim danima, posebice kada izlaze vani ili na planinu?
 

Pravilna njega  kože usmjerena je na obnovu  kožne barijere te uključuje redovito nanošenje emolijensa, masti i krema koji kožu vlaže i u njoj zadržavaju vodu, sprečavaju prodor alergena iz okoline u dublje slojeve kože i razvoj alergijske reakcije. Danas je sve više istraživanja koja pokazuju da se redovitom primjenom emolijensa od najranije dobi kod djece s povećanim rizikom razvoja atopijskog dermatitisa ili neke druge atopijske bolesti može prevenirati njihov razvoj upravo kroz obnovu oštećene kožne barijere.
 

Foto: pexels.com

Potrebno je držati se i preporuka za pranje – voda ne smije biti previše topla jer dodatno isušuje kožu i pojačava svrbež, a kupanje ili tuširanje trebaju trajati kratko. Savjetuje se upotreba dermokozmetičkih proizvoda (medicinskih uljnih kupki i sindeta bogatih uljima) te izbjegavanje agresivnih sredstava za pranje. Zimi najizloženiji dio kože je lice na koji utiču mnogi vanjski faktori zimi: oštri i hladni vjetrovi, zagađenost-smog, te jako grijanje, ali i sunce na planinama. Zato predlažem da se lice uvijek namaže balzamom za lice kako bi se koža zaštitila od vanjskih uticaja i nahranila, a ne zaboravite dodatno SPF zaštitu u slučaju sunčanih dana jer snijeg reflektuje 80% sunčevih zraka.

Foto: pexels.com

Koje osnovne smjernice ili savjete biste dali kao dermatolog roditeljima?

U samom liječenju jako je važno uspostaviti blisku saradnju dermatologa i bolesnika. Treba se objasniti priroda bolesti, važnost smirenja kožnih promjena i neophodnost upornog i dugotrajnog liječenja i njege kože.

Postoje oboljenja koja imitiraju AD i imaju sličnu kliničku sliku te bez profesionalnog mišljenja dermatologa ne treba se sam liječiti ili u današnje vrijeme slušati različite „korisne“ terapije i influensere koji daju neprofesionalne savjete.

***
Naslovna fotografija: pexels.com