TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 26.1.2021.
Većina nas uživa u DIY aktivnostima, uređenju doma, biranju posebnih dekoracija i detalja.
Svakodnevno proučavamo slike u časopisima, pratimo Instagram trendove, osmišljavamo nove ideje, biramo, kupujemo i sve to organiziramo.
Iako uistinu nema ništa loše u ovom pristupu, ponekad spontanost u uređenju rezultira neželjenim izgledom interijera. Nedavno kupljena lampa ne slaže se sa drugim namještajem ili ima previše detalja ili je namještaj prevelik i zauzme mnogo prostora... Ako upravo sada gledate svoju sobu i razmišljate da nešto nije kako ste zamislili, nemojte se obeshrabriti jer svi smo napravili pogreške. Upravo zbog toga u nastavku smo odlučili izdvojiti neke uobičajne greške u uređenju koje svi napravimo.
NEDOSTATAK PLANA
Profesionalni dizajner prije kupovine namještaja i ukrasa za uređenje ima jasan plan koji je dogovoren sa klijentom. Tačno i precizno zna se koja je svrha sobe, kakav stil (ili kombinacija stilova) se želi, koji su predmeti potrebni (kauč, stolić, tepih, fotelja, lampa...), koje veličine bi ti predmeti trebali biti i na kojem mjestu oni će biti locirani. Sve predmete ne morate kupovati istovremeno, točnije možete ih kupiti postupno, nekoliko godina, dajući si vremena za pretragu, ali budući da ćete imati početni plan, sve nove stvari uklopit će se u zamišljenu ideju. Postepeno ćete razvijati svoju sobu onako kako ste prvotno namjeravali i dodatni plus je činjenica da ovakvo planiranje je izvrsna obrana od eventualnog, nepotrebnog trošenja novca za predmete koji vam ne trebaju.
NEDOSTATAK VAŠEG POSEBNOG DETALJA
Još jedna uobičajena greška je pokušaj rekreiranja u potpunosti Instagram ili Pinterest inspiracije. Zapravo, lijep i ugodan dom uvijek odražava karakter vlasnika, navike, životna iskustva i hobije.
NEPOŠTIVANJE BOJA
Šema boja vaše sobe je osnova čitavog interijera. Baš kao i u modi, u unutrašnjosti postoji koncept osnovnih boja i naglašenih boja, a svaka soba ima svoju „karticu“. Ako ima previše boja, a međusobno se proturječe, tada soba kreira neugodan osjećaj. Uredite boje u sobi i iznenadit ćete se koliko će izgledati skladnije ako posvetite malo pažnje.
PREMALI TEPIH
Tepih kreira stil, atmosferu, pruža udobnost i općenito je u potpunosti sposoban promijeniti čitav #feeling sobe. Budući da on privlači veliku pažnju, vrlo je važno da nije premalen. Postoje dva pravila odabira:
"4 nogare" - takav tepih možete odabrati tako da svi predmeti koji su na njemu (sofa, stol, fotelje itd.) stoje na sve četiri nogare. Dakle, tepih objedinjuje ove predmete u jednu skupinu čineći čitav prostor skladnijim. Na primjer, za tepih koji je izabran za blagovaonicu (ispod trpezarijskog stola i stolica), ovo je pravilo #mustdo.
"2 nogare" - možete odabrati manji tepih, ali tako da središnji predmet (na primjer stolić) stoji na njemu na sve četiri nogare, a kauč i fotelje idu na tepih sa dvije prednje (na ovaj način tepih će i dalje ujediniti cijelu grupu u jednu zonu).
Česta greška je da se stolić za kavu nalazi na tepihu, a kauč i stolice izvan tepiha ili sofa prelazi preko tepiha, a stolice su izvan tepiha, iako bi trebali pripadati istoj grupi.
BILJKE KOJE NISU NA SVOM MJESTU
Uobičajena greška je kupiti neku divnu biljku i staviti je u kut gdje izgleda lijepo i brzo vene jer joj nedostaje svjetlosti ili, obratno, previše ima svjetlosti.
Zeleni naglasci u sobi su vrlo važni, ali prvo morate shvatiti kamo ih želite staviti, procijeniti uvjete i tek onda odabrati biljku koja će uspijevati na tom mjestu.
***
Naslovna fotografija: @restyleart
Tekst: Ilda Lihić-Isović
TEKST: Ada Ćeremida
Postoji nešto gotovo meditativno u ritmu ruku koje oblikuju drvo.
U Bosni i Hercegovini riječ zanat nije samo vještina ona je kultura, način postojanja, veza između prošlog i sadašnjeg. Prije deset godina, jedan brend je odlučio upravo to naslijeđe pretvoriti u savremeni jezik dizajna. Danas, Zanat je sinonim za spoj tradicije i inovacije, prepoznat širom svijeta, ali duboko ukorijenjen u bosansku stvarnost.
Povodom desete godišnjice, Zanat je u Bosni i Hercegovini okupio sve svoje saradnike i prijatelje u događaju simboličnog naziva The Zanat Ten, trodnevnom susretu koji je spojio prošlost, sadašnjost i ono što tek dolazi.

Tri dana posvećena dizajnu, kulturi i budućnosti
Događaj “The Zanat Ten” je slavio jubilej kroz kulturno putovanje kroz slojeve bosanskohercegovačkog identiteta i zajedničko promišljanje budućnosti dizajna. Od ateljea Safeta Zeca u Počitelju, do sarajevskih muzeja i galerija, gosti su otkrivali kulturu koja je inspirisala brend od samog početka.
Među zvanicama su bila i neka od najpoznatijih imena svjetskog dizajna: Ilse Crawford, Yves Béhar, Naoto Fukasawa, Monica Förster, Sebastian Herkner, Michele De Lucchi, Harri Koskinen, Jasna Mujkić, Patrick Norguet, Jean-Marie Massaud, te Ludovica i Roberto Palomba.

Deset godina kasnije: Razgovor s Orhanom Nikšićem
Nakon događaja The Zanat Ten, koji je okupio dizajnere i saradnike iz cijelog svijeta, razgovarali smo s Orhanom Nikšićem o trenucima koji su obilježili proteklu deceniju, o naslijeđu koje Zanat čuva i o izazovu da tradiciju zadrži autentičnom, a istovremeno savremenom.
Foto: Irfan Redžović
Od Počitelja do Sarajeva, događaj je gostima pokazao slojeve bosanskog naslijeđa.
Zašto vam je bilo važno da ovu godišnjicu ugradite u prostor i kulturu iz koje je sve krenulo?
To je dobro pitanje. Zanat se gradi na temeljima bosansko-hercegovačkog kulturno-istorijskog naslijeđa. Konjičko drvorezbarstvo je prvi element nematerijale baštine iz Federacije BiH koji je uvršten na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, a taj element nije nastao u izolaciji od ostatka bosansko-hercegovačke kulture, odnosno kulturnog naslijeđa.
Mislimo da će naši partneri bolje razumjeti Zanat ako bolje upoznaju našu kulturu. Pored toga, od prvog trenutka kad smo krenuli u projekat zvani Zanat, naša ideja bila je da Zanat pored toga što koristi tehniku tradicionalnog konjičkog drvorezbarstva kao metod izrade svojih proizvoda, postane i sinonim za instituciju, brend ili poslovni model čija je misija između ostalog da promoviše različite elemente kulture našeg prostora. Obilježavanje godišnjice je samo jedan od načina na koji to radimo. 

Ove godine smo u Londonu bili koorganizator eventa sa arhitekticom Aidom Bratović, gdje smo britanskoj publici htjeli predstaviti bosansko-hercegovačko arhitektonsko kulturno naslijeđe kroz prezentaciju profesorice Nermine Zagore i rad Aide Bratović, tradicionalnu muziku Bosne i Hercegovine kroz nastup Damira Imamovića...
Zanat za nas nije samo firma, nego i platforma koja promoviše određene vrijednosti. 
Vidjeti sve dizajnere zajedno u Bosni i Hercegovini po prvi put mora da je bio poseban trenutak.
Da li je bio neki momenat u tom susretu, možda razgovor ili reakcija, što vam je ostalo posebno u sjećanju?
U Bosni i Hercegovini, a siguran sam i u našoj široj regiji nikad se nije okupio ovoliki broj vodećih imena u svijetu dizajna. Veliko je to ne samo za Zanat nego i za Bosnu i Hercegovinu i na to smo ponosni. Bilo je zaista puno divnih momenata, emotivnih i dirljivih trenutaka. Više njih ću sigurno dugo pamititi.
Dvije stvari koje su me posebno dojmile mi sad padaju na pamet. Nakon obilaska ateljea Safeta Zeca u Poćitelju, novinarka New York Times-a koja piše o arhitekturi, dizajnu i naravno enterijeru, mi je rekla da je njegov dom i atelje u Počitelju najljepši enterijer u kojem je ikad bila. Kako je rekla, „ovdje je sve savršeno“.
Druga stvar, Michele de Lucchi, koji je ikona talijanskog dizajna, arhitekture i umjetnosti me pozvao da popijemo kafu prije njegovog samog odlaska. Htio je da mi kaže koliko je za njega značajajan event koji smo organizovali. Veli, a ja parafraziram, ovakve stvari se trenutno ne dešavaju ni u Italiji, a ni šire u Evropi.
Mi smo se ovdje sastali da govorimo o bitnim stvarima kao što je budučnost dizajna kao profesije i naučne dicipline, da govorimo o široj društvenoj ulozi dizajna. Za mene lično je logično da dizajneri govore o široj društvenoj ulozi dizajna, jer dizajn ima moč da utiče na društvene procese. 
Kako uspijevate sačuvati autentičnost tradicionalnog zanata, a istovremeno ostati dio globalnog dizajnerskog dijaloga koji stalno traži nešto novo?
Prije svega treba postaviti pitanje šta je to što neko smatra autentičnim? Kad smo radili na procesu uvrštenja konjičkog drvorezbarstva na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, zanimljivo mi je bilo otkriti da UNESCO nikako ne voli riječ autentičnost.
Kad čovjek bolje razmisli, zapita se sljedeće: šta je zaista autentično. Tradicija konjičkog drvorezbastva razvijala se pod različitim uticajima. Konjičko drvorezbarstvo je jedna mikro slika pluralizma u našem društvu, ako i slika istorije kroz koju je Zanat prošao. 

Mi u Zanatu imamo otvoren pristup u načinu na koji doživljavamo tradiciju. Čuvati tradiciju za nas ne znači slijepo kopirati određene paterne ili oblike koji su nastali u određenom trenutku kao dio te tradicije.
Za nas je vrijednost konjičkog drvorezbarstva sadržana u njegovom nematerijalnom dijelu, u vještini izrade i emotivnoj vezi stvaraoca, kupaca i svih onih koji dolaze u dodir s konjičim drvorezbarstvom upravo prema tom načinu rada, posvečenosti kvalitetu.
Kada na ovaj način shvatamo tradiciju, onda dizajn postaje metod za stalno inoviranje, učenje i svježinu zanata. 
Zanat kao priča o kontinuitetu
Kroz deset godina rada, Zanat je pokazao da dizajn može biti i čuvar kulture i pokretač promjene. Njihov uspjeh leži u sposobnosti da svijet podsjete da ručni rad nije nostalgičan čin, već savremeni izraz identiteta.
Svaki komad koji izađe iz njihove radionice nosi tu priču o vremenu, o pažnji i o vjerovanju da naslijeđe može imati budućnost.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!